Jump to content

Sign in to follow this  
  • članaka
    8
  • komentara
    2
  • otvaranja
    491

Entries in this blog

Spitfire

 

Nastavno na članak o novom Zakonu o porezu na promet nekretnina, ovim člankom donosimo još neke važnije porezne promjene u 2017.

Zakon o lokalnim porezima

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4%.

Poduzetnici više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.

No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. Po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

Zakon o PDV-u

Novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13% na struju, sjeme ili autosjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25% za ugostiteljske usluge.

Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13% oporezivat će se i dječje autosjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

Snižena stopa od 13% više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25%.

Najniža stopa od 5% i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

Zakon o doprinosima

Izmjenama zakona ukidaju se iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djelate drugi dohodak umirovljenikaTi bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama – za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10%, a za zdravstveno 7,5%.

Zakon o porezu na dohodak

Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2600 kuna.

Stope poreza na dohodak od 25 i 40% snižene su na 24 i 36%, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24% oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36%.

Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.

Zakon o porezu na dobit

Izmjenama toga zakona, stopa poreza od 20% snižena je na <strong>18%</strong>, a uvodi se i snižena stopa od 12% za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama. Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50% (do sada 30%).

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Važnija izmjena je ta da se briše “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Opći porezni zakon

U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

 

Spitfire

 

Kako je i najavljivano, na drugoj sjednici Sabora donesen je Zakon o porezu na promet nekretnina, 02. prosinca 2016. a stupa na snagu od 01.01.2017.

Najznačajnije izmjene su, smanjivanje porezne stope sa 5 na 4% te ukidanje poreznog oslobođenja na prvu nekretninu (čl.11a i 11b)

Također, mjenja se i način prijave porezne obveze pri prometu nekretnina odredbama u čl.18 i 19 zakona.

Čl.18

(1) Javni bilježnik po ovjeri potpisa na ispravama o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine ili po sastavljanju javnobilježničkog akta, a najkasnije u roku od 30 dana, obvezan je jedan primjerak isprave, kao i svake druge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu, ugovor o osnivanju prava građenja i sl.), uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka, dostaviti ispostavi Porezne uprave na području koje se nekretnina nalazi, elektroničkim putem.

(2) Sudovi i druga javnopravna tijela obvezni su ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nalazi nekretnina dostavljati svoje odluke uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka kojima se stječe ili mijenja vlasništvo nekretnina u zemljišnim knjigama, odnosno u službenim evidencijama u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.

Čl.19

(1) Dostavom isprava i odluka iz članka 18. ovoga Zakona smatra se da je izvršena prijava prometa nekretnina.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ispravu o stjecanju nekretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik je obvezan prijaviti promet nekretnina ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nalazi nekretnina, dostavom Prijave prometa nekretnina i isprave o stjecanju nekretnine u roku od 30 dana od dana njezina nastanka.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ispravu o stjecanju nekretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, isporučitelj koji na isporuku nekretnine obračunava porez na dodanu vrijednost, kao i kod prijenosa porezne obveze, obvezan je u roku od 30 dana od dana isporuke prijaviti isporuku te nekretnine dostavom Prijave prometa nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu isporučitelja.

(4) Oblik i sadržaj Prijave prometa nekretnina iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te način podnošenja Prijave prometa nekretnina pravilnikom propisuje ministar financija.

 

Porezna oslobođenja koja se i dalje mogu koristiti pri prometu nekretnina su,

pri unosu nekretnine u trgovačko društvo, te pri darovanju, nasljeđivanju i drugom stjecanju bez naknade. Također ostaje smanjivanje poreza na promet nekretnina pri stjecanju na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju gdje se porez umanjuje za 5% za svaku godinu uzdržavanja od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Što se tiće ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, novi zakon i tu propisuje značajne izmjene, o čemu se više može pročitati u članku

 

Spitfire

 

Nastavno na članak o suđenju u razumnom roku, ovdje dajemo osvrt na naknadu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, također prema odredbama Zakona o sudovima u čl.68-69.

Ukoliko predmet nije riješen ni u roku koji je donio predsjednik suda na temelju osnovanosti vašeg zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, možete neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade.

Neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske nakon toga odredit će novi rok za rješavanje predmeta ali i visinu naknade koja ne može iznositi više od 35.000 kuna, ovisno o tome koliko je dugo predmet na sudu.

Po dobivanju Rješenja kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, treba se predati zahtjev za isplatu dosuđene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Zahtjev za isplatu dosuđene naknade dostavlja se Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, na Odjel pisarnice, osobno ili putem pošte na adresu Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb.

U zahtjevu trebate navesti, ime i prezime, OIB, adresu i kontakt telefon ili adresu e-pošte, te IBAN vašeg računa na koji se treba izvršiti uplata.

Uz zahtjev za isplatu dosuđene naknade treba se priložiti rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku s klauzulom pravomoćnosti.

Klauzulu pravomoćnosti (potvrdu da je Rješenje pravomoćno) dobija se kod suda kojem je predan zahtjev i koji je donio navedeno rješenje.

 

Spitfire

 

Člankom se dotičemo čestih upita o suđenju u razumnom roku. Ako vam predmet na sudu nije riješen u razumnom roku, stranka u postupku, prema Zakonu o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15), ima mogućnost podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji se podnosi sudu pred kojim se postupak vodi.

Prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudski postupak treba biti pravomoćno okončan u roku tri godine od njegovog započinjanja, a ako je bilo postupanja u dva stupnja, svaki stupanj treba trajati do maksimalno tri godine.

Sama materija zaštite prava na suđenje u razumnom roku određena je u spomenutome Zakonu o sudovima u čl.63-67

O zaprimljenom zahtjevu odlučuje predsjednik suda, a ako u tom predmetu postupa predsjednik suda o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda. O podnesenom zahtjevu predsjednik suda dužan je odlučiti u roku 60 dana od dana zaprimanja istog. Predsjednik suda, ukoliko utvrdi da je takav zahtjev neosnovan, rješenjem će odbiti zahtjev u kojem slučaju stranka ima mogućnost podnijeti žalbu u roku 8 dana od dana kada je takvo rješenje primila. O žalbi odlučivat će predsjednik neposredno višeg suda, a ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi će odlučivati vijeće od tri suca tog suda.

U slučaju osnovanosti zahtjeva, predsjednik nadležnog suda odrediti će rok za rješavanje predmeta, koji u pravilu nije duži od 6 mjeseci, osim ako iznimno prema okolnostima slučaja ne proizlazi određivanje duljeg roka.

Predložak Zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku možete vidjeti ovdje

 

Spitfire

 

Slijedom članka o naplatnim i besplatnim pravnim poslovima, ovdje se dotičemo naplatnih pravnih poslova, njihovim značajkama i razlikama.

Ugovor o doživotnom udržavanju je uređen Zakonom o obveznim odnosima u člancima 579.-585.

Tim ugovorom obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili neku treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da davatelj uzdravanja dobiva navedenu imovinu u trenutku smrti davatelja uzdržavanja. Prava i obveze u navedenom ugovoru dogovaraju stranke te one ovise o potrebama i mogućnostima ugovornih strana i različite su od slučaja do slučaja, ali najčešće se odnosi na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kao što su, pružanje ili osiguravanje smještaja, pomoć oko održavanja higijene, osiguravanje odjeće i obuće, hrane i pića, davanje određenog novčanog iznosa u pravilnim vremenskim razmacima, sahrana itd.

Takav ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Prilikom ovjere takvog ugovora ovlaštena osoba je dužna ugovarateljima dužna pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice (koja su prava i obveze ugovornih strana, što se događa s imovinom itd.). Pisana forma se traži radi zaštite pravne sigurnosti, sprječavanja mogućih zlouporaba a i radi zaštite prava trećih osoba. Treće osobe o kojima se ovdje govori su npr. nužni nasljednici koji otuđenjem imovine temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju gube pravo na nužni dio.Ako je predmet navedenog ugovora nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu, kao i u slučaju ako se radi o pokretnini ili pravu za koje se vodi javni registar, npr. motorna vozila.Davatelj uzdržavanja prema zakonu ne odgovora poslije smrti primatelja uzdržavanja za njegove dugove, ali se može ugovoriti i drugačije, npr. da će davatelj uzdržavanja odgovarati za one njegove dugove koji postoje prema određenim vjerovnicima u trenutku sklapanja ugovora.

Prestanak ugovora. Ugovor o doživotnom uzdržavanju stranke mogu sporazumno raskinuti i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje, a raskid je moguć jednostrano kod stranaka koje prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju žive zajedno pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv. To bi značilo da su stranke u lošim odnosima, ne podnose se, u svađi su ili tome slično. Također, jedna strana može raskinuti ugovor kada druga strana ne ispunjava svoje obveze iz tog ugovora.

Valja napomenuti da se ugovor može raskinuti i zbog izmijenjenih okolnosti, tj. ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine. Primjer takvih okolnosti bi bilo iznenadno osiromašenje davatelja uzdržavanja zbog kojeg on više ne može uzdržavati primatelja uzdržavanja.Isto tako, sud može pravo primatelja uzdržavanja preinačiti u doživotnu rentu (osobna renta koja se isplaćuje do smrti primatelja uzdržavanja) ako to odgovara objema ugovornim stranama.U slučaju smrti davatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke što je objašnjeno u Matrixovom članku,

 

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je vrlo sličan ugovor, s razlikom trenutka stjecanja prava i obveza, također uređen u Zakonu o obveznim odnosima u člancima 586.-589.

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećeg (primatelj uzdržavanja), uzdržavati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Kod ovog ugovora, davatelj uzdržavanja stječe primateljevu imovinu trenutkom sklapanja ugovora.

Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili prava budu preneseni. Kod nekretnina radi se o tome da se davatelj uzdržavanja ovlašten odmah po sklapanju ugovora upisati u zemljišne knjige.Preporuka je da se kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju čiji je predmet nekretnina osnuje osobna služnost pravo stanovanja u korist primatelja uzdržavanja kako bi on imao osnovu za korištenje nekretnine koju je prenio na davatelja uzdržavanja. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo stanovanja je osobna služnost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlašćuje da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom.U slučaju smrti davatelja uzdržavanja, a i kod ostalih pitanja vrijedi isto što i kod ugovora o doživotnom uzdržavanju, tako da i prestanak ugovora o dosmrtnom uzdržavanju Zakon o obveznim odnosima posebno ne određuje, nego vrijede odredbe za ugovor o doživotnom uzdržavanju.

U zaključku, osnovna razlika između ova dva ugovora je trenutak prelaska imovine s primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina prelazi na davatelja uzdržavanja trenutkom smrti primatelja uzdržavanja dok kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina prelazi na davatelja uzdržavanja odmah nakon sklapanja ugovora, na način određen zakonom.

 

Spitfire

 

Člankom se daje osvrt na Ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i Darovni ugovor u svijetlu njihovog odnosa na nasljednike.

Naime, stranke se u ostavinskom postupku mogu pozvati na nužni nasljedni dio samo ako je ostavitelj oporukom ili besplatnim pravnim poslom (darovanjem) otuđio toliki dio imovine da nasljednicima nebi pripao zakonski nasljedni dio.

Naplatni pravni posao je onaj u kojem postoje činidba i protučinidba, a besplatni pravni posao je onaj u kojem nema protučinidbe. S obzirom da i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju i ugovor o doživotnom uzdržavanju imaju i činidbu i protučinidbu u svojem sadržaju, oni predstavljaju naplatne pravne poslove, i tako ne ulaze u sastav ostavine.

Prema tome, ukoliko je ugovor valjan i obveza uzdržavanja je ispunjena, nasljednici primatelja uzdržavanja neće moći dobiti tu imovinu na temelju njihovog nasljednog prava.

 

Spitfire

 

Etažno vlasništvo, odnosno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, je pravni institut kojim se trajno preinačuje način izvršavanja suvlasničkih ovlasti nad nekretninom na kojoj se uspostavlja. Njegov učinak je izdvajanje određene samostalne uporabne cjeline nad kojom suvlasnik ostvaruje ovlasti i odgovara za obveze kao da je taj dio u njegovom isključivom vlasništvu. Pravna priroda etažnog vlasništva može se shvatiti kao spoj isključivog prava vlasništva, suvlasništva i eventualnog zajedničkog vlasništva u kojem svi navedeni oblici trpe određena odstupanja. Zajednica etažnih vlasnika koja može nastati uspostavom etažnog vlasništva obilježena je postojanjem zajedničkih i posebnih interesa suvlasnika koji će u slučaju međusobnog spora svoje interese morati ostvariti sudskim putem. Osim odnosa etažnih vlasnika koji će se u slučaju spora realizirati u parnici (npr. isključenje etažnog vlasnika na zahtjev većine), pravno uređenje zahtijevat će i neki odnosi etažnih vlasnika koji ne pretpostavljaju postojanje spora (npr. utvrđivanje korisne vrijednosti stana ili druge prostorije), odnosno oni odnosi stranaka koji su po svojoj pravnoj prirodi sporni, ali o kojima će se odlučivati u izvanparničnom postupku (razvrgnuće suvlasništva).

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je osnovni izvor etažnog vlasništva u Hrvatskoj. Njime su propisani pravni temelji za uspostavu etažnog vlasništva, ovlasti etažnih vlasnika glede posebnog dijela i cijele nekretnine te načini prestanka etažnog vlasništva.

Pravni odnosi

ZVDSP određuje da se na pravne odnose etažnih vlasnika primjenjuju odredbe posebnog zakonskog dijela (Glava IV), a podredno se primjenjuju i opća pravila o suvlasništvu, čl. 66. st. 4. Nadalje, ZVDSP radi ostvarivanja odnosa etažnih vlasnika upućuje na primjenu pravila o parničnom postupku ili izvanparničnom postupku, pa će se na odgovarajući način primjenjivati i odredbe Zakona o parničnom postupku i Zakona o sudskom vanparničnom postupku. Kako za uspostavu etažnog vlasništva nije dostatna samo pravna osnova za stjecanje vlasništva, nego i odgovarajući modus koji se ostvaruje zemljišnoknjižnim upisom, primjenjivat će se i odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. Pravne odnose povodom najma stana regulira Zakon o najmu stanova. S obzirom da je zakonom propisano da je za uspostavu etažnog vlasništva potrebna potvrda nadležnog tijela da je stan ili druga prostorija u određenoj zgradi ili na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina te da potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine koji trebaju biti sagrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela koju pod zakonom određenim pretpostavkama može zamijeniti i uporabna dozvola, na odgovarajući način primjenjivat će se i odredbe Zakona o upravnom postupku i Zakona o gradnji.

Etažnopravni izvanparnični predmeti:

1. odluka o utvrđivanju korisne vrijednosti stana ili druge prostorije, čl. 74. st. 2.;

2. odluka o ponovnom utvrđivanju korisne vrijednosti stana ili druge prostorije, čl. 77. i 78.;

3. odluka o zahtjevu za davanjem primjerenog osiguranja, čl. 83. st. 3.

4. izvanparnični sud ovlašten je na zahtjev svakog pojedinog suvlasnika donijeti i odluke o sljedećem:

- roku u kojem treba obaviti neki posao redovite uprave, o kojem je većinom glasova donesena odluka;

- stvaranju primjerene pričuve, primjerenom povećanju ili smanjivanju pričuve koju je odredila većina;

- odobrenje suvlasnika da pričuvu plaća u mjesečnim obrocima;

- zaključenje primjerenog osiguranja od požara ili odgovornosti trećim osobama;

- postavljanje zajedničkog upravitelja ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dužnosti;

- ukidanje ili izmjena onih odredbi kućnog reda koje je donijela većina, ako one vrijeđaju takve interese toga suvlasnika koji zaslužuju zaštitu ili bi njihovo bilo nepravedno zahtijevati od njega;

- otkazivanje ugovora o najmu jednog mjesta u zajedničkoj garaži ili parkiralištu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnog dijela zgrade, čl. 88.;

5. odluka o zahtjevu da se po pravednoj ocjeni utvrdi ključ za raspodjelu troškova, čl. 89. st. 4.;

6. nalog suda upravitelju kojeg je razriješio da u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe preda utvrđeni ostatak novom upravitelju, čl. 90. st. 5.

Etažnopravni parnični postupci

Etažnopravni predmeti koji se realiziraju u parnici jesu primjerice sporovi o isključenju suvlasnika iz zajednice etažnih vlasnika. Neovisno o tome radi li se o isključenju na zahtjev manjine ili većine suvlasnika, ovi se postupci realiziraju u parničnom postupku. Iako zakon ne sadrži takvu izričitu odredbu, zahtjev za isključenjem ostvaruje se tužbom,čl. 98. st. 5., čl. 99. st. 1. i 3., pa će se sukladno navedenom ostvarivati u parnici. Ostali odnosi etažnih vlasnika koji će se ostvarivati u parničnom postupku, primjerice su zahtjevi za naknadu štete što ih jedan suvlasnik ima prema drugom suvlasniku ili suvlasnicima, a u slučaju povrede dužnosti suvlasnika posebnog dijela nekretnine da se za taj stan ili drugu samostalnu prostoriju i njima namijenjene uređaje brine i održava da drugim suvlasnicima ne nestane nikakva šteta, čl. 80. st. 1. Isto tako će se u parnici realizirati i odnosi iz ugovora o najmu i zakupu jer se radi o obveznopravnim odnosima koji se realiziraju tužbom.

 

Spitfire

 

<p>Uvod </p>

<p> </p>

<p>U teoriji i praksi, izuzev brisovne tužbe, ostale tužbe dopuštene po Zakonu o </p>

<p>zemljišnim knjigama slabo su obrađene i zastupljene. U praksi je primijećeno da se pojedina zemljišnoknjižna pitanja rješavaju u parničnom postupku, mada takav postupak nije propisan ZZK-om, što svakako nije doprinos efikasnosti i brzini pružanja pravne zaštite pred sudom. Stoga se u potpunosti smatra opravdana kritika (Z.Zrilić-Pojedinačno ažuriranje zemljišnoknjižnog stanja) da "valja poći od pretpostavke da se zemljišnoknjižna problematika rješava ponajprije u zemljišnoknjižnom izvanparničnom postupku kojega regulira ZZK i da parnica kao pravni put za to može poslužiti samo u onim slučajevima koje zakon (ZZK ili koji drugi) izricito predvida. Naime, parnični postupak nije predviđen kao postupak u kojem bi sud odlučivao o tome što treba ili ne treba evidentirati u zemljišnim knjigama, več je to postupak u kojem se rješavaju građanskopravni sporovi."</p>

<p> </p>

<p>Tužbe po ZKK</p>

<p> </p>

<p>Odredbama ZZK-a predvidene su slijedeće tužbe: </p>

<p>-<strong>radi opravdanja predbilježbe </strong>– čl.62. ZZK: </p>

<p> (1) Tužbu radi opravdanja predbilježbe može osoba u čiju je korist predbilježba dopuštena podnijeti u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja kojim je predbilježba dopuštena. Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev svojim rješenjem produžiti taj rok, ako za to postoji opravdan razlog. </p>

<p> (2) U parnici radi opravdanja predbilježbe na tužitelju leži teret dokaza pravnoga temelja stjecanja knjižnoga prava, a glede predbilježenoga založnog prava teret dokaza da postoji valjana tražbina u odredenom opsegu te pravni temelj stjecanja založnoga prava. </p>

<p>(3) Tuženik može tužitelju staviti sve svoje prigovore protiv postojanja knjižnoga prava, pa i ako protiv rješenja kojim je predbilježba bila dopuštena nije podnio žalbu ili ju je podnio bez uspjeha.</p>

<p>-<strong>za utvrdivanje nepostojanja predbilježenog prava </strong>– čl.66.st.2. ZZK: </p>

<p> (1) Ako je predbilježba izbrisana samo zbog toga što tužba za opravdanje nije bila podnesena na vrijeme, ipak se može zahtijevati novu predbilježbu, ali će ta predbilježba proizvoditi pravni učinak tek od časa podnošenja novoga prijedloga.</p>

<p>(2) Vlasnik zemljišta ili nositelj knjižnoga prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenoga prava, a u slučaju povoljne odluke da se zabilježbom te odluke sprijeći ponovno dopuštenje predbilježbe.</p>

<p>-<strong>brisovna</strong> – čl.129. ZZK: </p>

<p>(1) Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijedeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije </p>

<p>drukčije odredeno. </p>

<p>(2) Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s </p>

<p>povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim: </p>

<p> - ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo </p>

<p>dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno </p>

<p> - ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena. </p>

<p>(3) Na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju se pravila o zabilježbi spora, s time da tko ishodi zabilježbu brisovne tužbe, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u ciju je korist provedena uknjižba. </p>

<p>-<strong>za opravdanje </strong>– čl.139. ZZK: </p>

<p>(1) Za opravdanje predbilježbe zajednicke hipoteke upisane kod raznih </p>

<p>zemljišnoknjižnih sudova dovoljna je jedna tužba za opravdanje. </p>

<p>(2) Tužba za opravdanje podnosi se jednom od sudova kod kojih je upisana </p>

<p>zajednička hipoteka ili sudu opće mjesne nadležnosti. </p>

<p>-<strong>za ispravak </strong>– čl.197. ZZK: </p>

<p>(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili </p>

<p>drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: </p>

<p> - osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku; </p>

<p> - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. </p>

<p>(2) Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova odredenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. </p>

<p>(3) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slucaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. </p>

<p>(4) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga </p>

<p>Zakona o zabilježbi spora.</p>

<p> </p>

<p>Zaključak</p>

<p> </p>

<p>Iz navedenog, nije svrha da parnični sudac donese pravorijek koji, najprije, nije iz njegove nadležnosti, a onda nije niti zemljišnoknjižno provediv, pa ga zemljišnoknjižni sudac odbije provesti. Gledano sa motrišta stranke to izgleda kao nadmudrivanje dva odjela istog suda, često uz ne malu pomoć odvjetnika.</p>

<p> </p>

<p>Cilj zemljišnoknjižnog postupka, uključujući i parnični kada odlučuje po tužbama iz ZZK-a, je da u Republici Hrvatskoj čim prije ustrojimo evidencije nekretnina koje će odražavati pravo stanje zemljišnih knjiga.</p>

 

Sign in to follow this  
×