Jump to content

Sign in to follow this  
  • članaka
    3
  • komentara
    0
  • otvaranja
    390

Entries in this blog

petpetica

Zastara u prekršajnom postupku

 

Datum počinjenog prekršaja je dan od kojeg se počima računati zastarni rok za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka.

 

Prekršajni zakon navodi da se prekršajni progon ne može pokrenuti ako su protekle četiri godine od počinjenja prekršaja, odnosno tri godine ukoliko je za počinjeni prekršaj ovlašteni tužitelj dužan podnijeti prekršajni nalog.

 

Za prekršaje počinjene između 01.01.2008. i 31.05.2013. godine se primjenjuju zastarni rokovi iz starih zakona a oni su da se prekršajni progon ne može pokrenuti ako su protekle dvije godine od počinjenja prekršaja, odnosno tri godine određeno posebnim zakonom (neke odredbe Zakona o strancima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima), dok se prekršajni postupak mora okončati po proteku 4 godine.

Po proteku trogodišnjeg ili četverogodišnjeg zastarnog roka ukoliko presuda nije pravomoćna, nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka. 

Datum pravomoćnosti presude je dan od kojeg se počima računati trogodišnji zastarni rok za izvršenje sankcije i za plaćanje troškova postupka.

Za napomenuti je da za presude žalbenih prekršajnih sudova pravomoćnost nastupa danom donošenja, a taj datum može biti značajno različit od datuma zaprimanja od strane okrivljenika.

Ukoliko su zastarni rokovi određeni nekim drugim propisom (Zakon o strancima, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima) koji nisu u suglasnosti s Prekršajnim zakonom, važeći su rokovi iz Prekršajnog zakona.

Postoje razne iznimke po kojima rokovi zastara ne teku, tako da se ne možemo osloniti na jednostavnu računicu po godinama, već je poželjno detaljno proučiti svaki pojedini prekršajni spis.

 

petpetica

 

Prigovor na prekršajni nalog se može podnijeti iz dvije osnove i to radi poricanja prekršaja te radi visine izrečene sankcije, oduzete imovinske koristi ili troškova postupka.

Ukoliko sudu nije jasno zbog čega se prigovor podnosi, smatra se da okrivljenik poriče prekršaj.

Rok za podnošenje prigovora je obično osam dana i podnosi se tijelu koje je prekršajni nalog izdalo, ali ukoliko okrivljenik preda prigovor nadležnom prekršajnom sudu pisanim putem u roku za podnošenje prigovora smatrat će se pravovaljanim.

Prekršajni nalog može izdati sud na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja, te se prigovor na takav prekršajni nalog podnosi prekršajnom sudu koji ga je izdao.

Prigovor na prekršajni nalog se predaje u dva primjerka, a poželjno je imati i treći kojeg okrivljenik treba sačuvati za sebe i tražiti da se na njega otisne prijamni pečat. Potrebno je biti ustrajan u zahtjevu da se otisne potvrda o primitku prigovora jer je to uredbom propisana obvezna procedura državnih tijela.

Prigovor na prekršajni nalog se može predati i poštom, poželjno je koristiti preporučenu pošiljku jer u tom slučaju datum predavanja preporučene pošiljke se smatra datumom predavanja prigovora.

Prigovor na prekršajni nalog mora sadržavati broj prekršajnog naloga (ne broj obrasca na kojem je sačinjen).

U žurnim prekršajnim postupcima osobe koje nemaju boravište u Republici Hrvatskoj mogu prigovor na prekršajni nalog izreći usmeno pred sucem prekršajnog suda.

Ukoliko okrivljenik namjerava poricati prekršajnu radnju, a ne želi da sadržaj prigovora bude vidljiv službeniku čijem tijelu je okrivljenik dužan predati prigovor najčešći i najefikasniji oblik prigovora je tekst u kojem okrivljenik traži da se provede redovni prekršajni postupak te da namjerava na prekršajnom sudu iznijeti svoju obranu.

Okrivljenik može odmah u prigovoru iznijeti svoju obranu, taj tekst služi isključivo kao obrana na sudu, ne može poslužiti kao predstavka ili pritužba na rad policije. Ukoliko se u prigovoru vrijeđa osobu koja sudjeluje u postupku, sud počinitelja može kazniti novčanom kaznom do 5000 kuna što ne sprječava oštećenog da počinitelja tuži za uvredu. Državni odvjetnici ne mogu biti kažnjeni za vrijeđanje drugog dok svi ostali podliježu sankciji.

Prigovor na prekršajni nalog mora biti potpisan, a ukoliko nije, tijelo koje je uzdalo prekršajni nalog je dužno pozvati podnositelja da ga potpiše u roku od 8 dana, a što je efikasna metoda odugovlačenja u slučajevima kada okrivljenik nije u mogućnosti zbog odsutnosti podnijeti prigovor pa zatraži pomoć prijatelja ili neke druge osobe.

Zbog prigovora koji je sačinjen radi poricanja prekršaja sud će pozvati okrivljenika, može pozvati svjedoka i odrediti vještačenje, što može rezultirati povećanjem troškova prekršajnog postupka za putne troškove svjedoka i cijenu vještačenja.
Ukoliko je zbog počinjenog prekršajnog djela određena sankcija u rasponu, a prekršajni nalog je izdat na iznos manji od najviše određenog iznosa kazne, kao i prekršajni nalozi izdati od strane suda prije glavne rasprave, sud može povećati kazne u nastavku postupka.

Ukoliko je prigovor podnesen samo zbog visine sankcije (što je čest slučaj) potrebno je objasniti na čemu se temelji taj prigovor, poželjno je priložiti dokaze koji potvrđuju tvrdnju iz prigovora (dokaz o nezaposlenosti, platna lista, potvrda iz referade fakulteta, potvrda iz porezne ispostave o imovinskom stanju, dokaz o uzdržavanim članovima obitelji i slično), a nakon čega sud ima zabranu povećanja visine sankcije te ju je mogu potvrditi ili umanjiti.

 

petpetica

Zaustavljanje vozila

 

U ovom članku osvrnut ću se na sve službene osobe koje možemo susresti u prometu na cestama i koji imaju zakonsko pravo dati znak da se vozilo zaustavi i po čijim zapovijedima je vozač dužan i nije dužan postupati.

-Policijski službenici MUP-a RH

Prilikom nadzora prometa na cestama policijski službenici u pravilu obavljaju u odori i su dužni nositi reflektirajući prsluk sa natpisom „POLICIJA“, osim policijskog službenika koji službu obavlja na motociklu. Policijski službenici mogu iznimno vršiti nadzor prometa na cestama i u civilnoj odjeći, ali u tom slučaju su dužni nositi reflektirajući prsluk sa natpisom „POLICIJA“.

-Pripadnici prometnog redarstva

Tijela lokalne samouprave mogu imati vlastite djelatnike za poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, a moraju nositi odoru koju im je propisala lokalna samouprava, uz suglasnost tijela nadležnog za nadzor rada tijela lokalne samouprave.

-Odgajatelj ili nastavnik

Odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci je ovlašten za nadzor prometa na cestama radi osiguranja prijelaza djece preko kolnika.

-Pripadnici prometnih jedinica mladeži

Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži u propisanoj odori.

-Pripadnici školskih prometnih jedinica

Na području ili u neposrednoj blizini osnovnih škola, osiguranje prijelaza djece preko kolnika ili obilježenog pješačkog prijelaza, mogu obavljati pripadnici školskih prometnih jedinica u propisanoj odori.

-Pripadnici vojne policije

Na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju vojnih postrojbi i vozila, prometom vozila na cestama upravljaju i nadzor vojnih vozila obavljaju pripadnici vojne policije, a dužni su nositi propisanu odoru.

-Carinski službenici

Prilikom obavljanja poslova carinskog nadzora, mogu zaustavljati i kontrolirati vozila u prometu na cestama, a dužni su nositi propisanu odoru.

-Djelatnici željeznica

Na prijelazima ceste preko željezničke pruge u istoj razini za vrijeme nailaska vlaka, zaustavljanje prometa mogu na propisani način i u propisanoj odori obavljati željeznički djelatnici.

-Kazne-

Zakon o sigurnosti prometa na cestama je za vozača predvidio novčanu kaznu od 3.000 do 7.000 kuna i 3 negativna prekršajna boda, a za ostale sudionike u prometu novčanu kaznu od 300 kuna ukoliko ne postupe po znakovima gore navedenih ovlaštenih osoba.

-Strani policajci i pripadnici stranih službi sigurnosti

Za napomenuti je da znak za zaustavljanje vozila mogu dati i inozemni policijski službenici ili službenici međunarodnih tijela koji mogu obavljati policijske poslove u Republici Hrvatskoj samo u prisustvu domaćih policijskih službenika, te tjelesna zaštita stranih izaslanstva koji svoju službu obavljaju bez domaćih policajaca, ali niti jednim propisom nije kažnjivo odbijanje postupanja po znakovima koje te osobe daju u prometu.

 

petpetica

 

Prekršajni zakon navodi da se prekršajni progon ne može pokrenuti ako su protekle dvije godine od počinjenja prekršaja, odnosno tri godine određeno posebnim zakonom (neke odredbe Zakona o strancima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima).

Ukoliko predmet "stoji u ladici" duže od tog roka (dvije godine za prometne kazne) nastupila je "relativna" zastara, ali je nije lako dokazati bez uvida u spis.

Ukoliko protekne dvostruki rok od ranije navedenog roka najčešće četiri godine ako se radi o prometnim kaznama, a presuda nije pravomoćna, nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka koju poznajemo i kao "apsolutna" zastara. Za napomenuti je da za presude Visokog prekršajnog suda pravomoćnost nastupa danom donošenja, a taj datum može biti značajno različit od datuma zaprimanja od strane okrivljenika.

Dalje postoji i dodatni trogodišnji rok u kojem zastarjeva rok za izvršenje prekršajne sankcije koji započinje od datuma pravomoćnosti, ali i desetogodišnji rok u kojem zastarjevaju troškovi koji su nastali u prekršajnom postupku (troškovi vještačenja i sl.).

Postoje razne iznimke po kojima rokovi zastara ne teku, tako da se ne možemo osloniti na jednostavnu računicu po godinama, već je poželjno detaljno proučiti svaki pojedini prekršajni spis.

 

Sign in to follow this  
×