Jump to content

Sign in to follow this  
  • članaka
    5
  • komentara
    3
  • otvaranja
    661

Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak i izvadak iz kaznene evidencije

Sign in to follow this  
G-man

6815 otvaranja

Ovaj članak bavi se razlikovanjem između uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak (ranije zvanog uvjerenje o nekažnjavanju) i izvatka iz kaznene evidencije (kolokvijalno zvanog dosje).

 

Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak odnosno ranije zvano uvjerenje o nekažnjavanju, dokazuje da protiv podnositelja zahtjeva nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, ne postoji potvrđena optužnica, nije donesena presuda o izdavanju kaznenog naloga, nije određena rasprava na temelju privatne tužbe niti je donesena nepravomoćna presuda. Drugim riječima, uvjerenje se odnosi na eventualne kaznene postupke u tijeku, odnosno one koji još nisu pravomoćno okončani. Stoga je i raniji naziv „uvjerenje o nekažnjavanju“ znao ljude dovoditi u zabludu u pogledu stvarnog značenja spomenutog uvjerenja, do te mjere da su neki autori smatrali kako navedeno uvjerenje nije u skladu sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (iako to uopće nije bilo povezano). Spomenuta semantička „nespretnost“, razlog je promjene naziva (uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak), iako se u praksi i dan-danas još rabi naziv uvjerenje o nekažnjavanju.

Uvjerenje se izdaje na temelju čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku, kao potvrda o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija.

Zahtjev koji, za fizičku osobu sadrži :

ime i prezime, ime i prezime roditelja i djevojačko prezime majke, datum i mjesto rođenja, adresu prebivališta, adresu boravišta, državljanstvo, broj osobne iskaznice, od kojeg je tijela i kojeg datuma izdana, datum do kojeg vrijedi, OIB te datum i svrhu traženja uvjerenja,

a za pravnu osobu sadrži :

naziv i sjedište pravne osobe, matični broj, OIB te datum i svrhu traženja uvjerenja,

se sukladno čl. 91. Sudskog poslovnika, podnosi Općinskom sudu koji postupa u kaznenim predmetima (nadležnom prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva), na propisanom obrascu (Obrazac br. 9.).

 

Uvjerenje izdaje službenik suda utvrđen godišnjim rasporedom poslova, nakon uvida u baze podataka sustava eSpis, sustava CTS, Evidencije potvrđenih optužnica i Evidencije pravomoćnih rješenja o provođenju istrage. Ukoliko iz uvida u prethodno navedene baze podataka, proizlazi da je protiv osobe koja zahtjeva izdavanje uvjerenja doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage ili da postoji potvrđena optužnica ili da je donijeta presuda o izdavanju kaznenog naloga ili da je određena rasprava na temelju privatne tužbe ili da je donijeta nepravomoćna presuda, kod jednog ili više odgovarajućih navoda upisuju se naziv tijela pred kojim se vodi postupak, poslovni broj predmeta, članak, stavak i naziv zakona odnosno zakonski naziv kaznenog djela zbog kojeg se vodi postupak. Drugim riječima, u navedenim slučajevima, podnositelju zahtjeva neće biti izdano „čisto“ uvjerenje odnosno takvo uvjerenje predstavljati će mu zapreku u ostvarivanju određenih prava, u sklopu čijeg postupka ostvarivanja je dužan podnijeti uvjerenje. S druge strane, ukoliko su sve ove evidencije prazne, uvjerenje će biti „čisto“ i samim time zapreka za ostvarivanje prava neće biti.

Uvjerenje se može tražiti iz raznih razloga, u pravilu najčešće u svrhu zasnivanja radnog odnosa, ili radi ostvarivanja prava na dodatak za djecu, ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog ili mirovinskog osiguranja te ostvarivanja prava na socijalnu zaštitu. U spomenutim slučajevima ne plaća se sudska pristojba. U ostalim slučajevima, sudska pristojba iznosi 30,00 kuna u državnim biljezima. Treba napomenuti kako se uvjerenje, u pravilu traži osobno, ali moguće je tražiti ga i putem opunomoćenika (punomoć mora biti ovjerena kod javnog bilježnika).

 

Za razliku od uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak, koje se odnosi isključivo na eventualne kaznene postupke u tijeku, izvadak iz kaznene evidencije (kolokvijalno zvan dosje) odnosi se isključivo na one kaznene postupke koji su pravomoćno okončani. Kaznenu evidenciju temeljem čl. 3. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, ustrojava i vodi Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Kaznena evidencija vodi se za fizičke i pravne osobe koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene u Republici Hrvatskoj, ali i za državljane Republike Hrvatske i za pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene izvan Republike Hrvatske, pod uvjetom da su ti podaci dostavljeni Ministarstvu. Ministarstvo osigurava sudovima i državnim odvjetništvima neposredan pristup podacima upisanim u kaznenu evidenciju u odnosu na osobu za koju je započeo kazneni progon, a policiji i državnom odvjetništvu neposredan pristup podacima o pravomoćno osuđenim osobama, radi sprječavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela.

Ministarstvo ujedno dostavlja podatke iz kaznene evidencije izdavanjem uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije, pri čemu razlikujemo tzv. opće uvjerenje (cjeloviti podaci iz kaznene evidencije za određenu osobu) i tzv. posebno uvjerenje (djelomični podaci iz kaznene evidencije za određenu osobu, u pravilu u odnosu na točno određena kaznena djela).

 

Opće uvjerenje rezervirano je isključivo za tijela taksativno navedena u čl. 11. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, s time da svaka osoba ima pravo za sebe tražiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije koji se upisuju u opće uvjerenje, putem pisanog zahtjeva koji se podnosi Ministarstvu, koje će uz odgovarajuće mjere zaštite, opće uvjerenje dostaviti općinskom sudu na čijem području osoba ima prebivalište ili boravište. Podnositelj zahtjeva tada sam razgledava opće uvjerenje na općinskom sudu pod nadzorom ovlaštenog službenika i ne smije ga prepisivati, slikati ili na bilo koji način umnožavati. Nakon razgledavanja ovlašteni službenik dužan je u prisutnosti osobe uništiti opće uvjerenje i o tome sastaviti bilješku koju dostavlja Ministarstvu. Navedeno pravilo ima iznimku, sadržanu u čl. 14. st. 3. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji – naime, svaka osoba ima pravo tražiti podatke iz kaznene evidencije za sebe, ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u međunarodnoj organizaciji (primjerice u postupku ishođenja vize).

Posebno uvjerenje s druge strane, sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom, primjerice trgovačkim sudovima ovlaštenima za upis u sudski registar – posebno uvjerenje s podacima o eventualno izrečenoj sigurnosnoj mjeri zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti osobi osnivača ili osobi ovlaštenoj za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa, ili posebno uvjerenje s istim podacima, nadležnom tijelu za vođenje registra na njegov zahtjev, u odnosu na obrtnika ili osobu ovlaštenu za zastupanje ili predstavljanje drugih pravnih osoba koje nisu upisane u sudski registar trgovačkih sudova. Nadalje, posebno uvjerenje se može dostaviti sudovima, tijelima javne vlasti i ustanovama u postupcima zaštite prava i interesa djece kao i u postupcima povjeravanja određenih poslova i zadataka u radu s djecom, u odnosu na taksativno određena kaznena djela, a također i poslodavcu (uz suglasnost osobe čiji podaci se traže), u postupku zasnivanja radnog odnosa ili povjeravanja poslova u kojima se dolazi u redoviti kontakt s djecom.

 

Sign in to follow this  


0 komentara


Preporučeni komentari

Još nema komentara.

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad

×