U slučaju kada zakonski nasljednik ospori pravovaljanost oporuke ostavitelja ne navodeći niti jednu činjenicu, odnosno razloge, samim time što je osporio oporuku to ne znači da postoje pretpostavke za upućivanje na parnicu.

Županijski sud u Rijeci Gž 1283/01 od 20.6.2001.

****************
Kada žalitelj tvrdi da u ostavinu spada manji iznos novaca, upućuje se u parnicu radi utvrđenja da određeni novčani iznos ne spada u ostavinsku imovinu.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 619/03-2 od 27. svibnja 2003.
************
Sudovi su odbili tužbeni zahtjev radi utvrđenja pravne valjanosti usmene oporuke smatrajući da u konkretnom slučaju nisu postojale izuzetne prilike koje bi usmenu oporuku činile pravovaljanom.
Ovakvu odluku sudovi temelje na činjenici da je oporučitelj bio pismen, sposoban za rasuđivanje, dakle u mogućnosti izraziti svoju posljednju volju pred nazočnim svjedocima, što nije učinio. Iz njegovih riječi kojima je pozivao tužiteljicu neka ide po odvjetnika, sudovi zaključuju da je oporuka tek trebala biti sačinjena, pa kako do toga nije došlo, smatraju da nedostaju člankom 78. st. 1. ZN-a propisane pretpostavke pravne valjanosti usmene oporuke. Ovakvo stajalište nižestupanjskih sudova je pravilno.
Za pravnu valjanost usmene oporuke moraju biti ispunjene zakonom propisane subjektivne i objektivne pretpostavke, a to su prema odredbi čl. 78. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine” br. 52/71 i 47/78 – u daljnjem tekstu: ZN), da oporučitelj izjavi svoju posljednju volju pred dva svjedoka (subjektivne pretpostavke) i da postoje izuzetne prilike u tom trenutku koje onemogućuju oporučitelja sačiniti pisanu oporuku (objektivne pretpostavke). Kako druge pretpostavke za pravnu valjanost usmene oporuke zakon ne propisuje, pogrešno je stajalište nižestupanjskih sudova da usmena oporuka u konkretnom slučaju ne bi bila pravovaljana zato što svjedoci oporuke nisu napisali izjavu posljednje volje oporučitelja, niti je oporučitelj točno nabrojio svoju imovinu i odredio što od toga ostavlja
tužiteljici.

VSRH Rev 769/2003
**************
Da bi donio rješenje o prekidu ostavinskog postupka i uputio na parnicu nasljednika čije je pravo manje vjerojatno, sud je prethodno dužan utvrditi sporna pitanja glede opsega ostavinske imovine.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 906/06-2 od 06. VI.2006.
***************
Kad sud u rješenju kojim upućuje nasljednika čije pravo smatra manje vjerojatnim na parnicu, ne navede razloge zašto upravo toga nasljednika upućuje na parnicu , počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz toč. 13. st. 2. čl. 354. Zakona o parničnom postupku.

ŽS Bj Gž 1278/2001

*************** 

Ukoliko je ostaviteljica raspolagala čitavom svojom imovinom vlastoručnom oporukom i ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju u korist različitih ovlaštenika, ostavinski sud će uputiti zakonskog nasljednika na parnicu radi utvrđenja pravne nevaljanosti vlastoručne oporuke, nakon što bude pravomoćno okončan postupak koji se vodi radi utvrđenja pravne nevaljanosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Županijski sud u Varaždinu, Gž.382/08-2 od 10.III.2008.
***************
Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

VSRH Rev 1519/1998
******************
U konkretnom predmetu radi se o sporu iz nasljedno-pravnih odnosa, u kojem mogu sudjelovati samo osobe koje su pozvane na nasljedstvo, a ne i treće osobe koje ne sudjeluju u ostavinskom postupku. To međutim nije zapreka da se u parnici koju vode nasljednici, utvrđuje da dio neke imovine koja se formalno u dokumentaciji vodi na imenu i vlasništvu ostavitelja, u naravi ne predstavlja njegovu imovinu, već imovinu nekog trećeg, jer predmet nasljeđivanja može biti samo imovina koja je doista pripadala ostavitelju, bez obzira na upis u odgovarajućoj dokumentaciji.

ŽS Ka Gž 742/1999
******************
U ostavinskom postupku, povodom spora stranaka o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, prosudba ostavinskog suda čije je pravo manje vjerojatno temelji se na ocjeni vjerojatnosti a ne na ocjeni izvjesnosti, time da manje vjerojatnim treba smatrati pravo koje se temelji na zakonu od prava koje se temelji na formalno valjanim ispravama odnosno ugovorima

Županijski sud u Varaždinu,
Gž.597/08-2 od 26.III.2008.
*****************
Potraživanje ostavitelja na temelju stjecanja bez osnove prelazi na nasljednike neovisno o tome je li ostavitelj podnio tužbu radi ostvarenja tog potraživanja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev
2510/2010-2 od 11.1.2012.

*****************