Jump to content

Sign in to follow this  
  • članaka
    35
  • komentara
    0
  • otvaranja
    1127

Ništavost pravnog posla

Sign in to follow this  
Matrix

1235 otvaranja

Ništavi pravni poslovi/ugovori nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu zaključeni, kao da pravno ne postoje. Ništavošću se štite temeljna načela društvenog uređenja izražena u pravnim i moralnim normama društva. Ništavost nastupa ex lege i sud na nju pazi po službenoj dužnosti (ex offo),ali prema sudskoj praksi,samo kad se tako tuži,obzirom da sud svoje odluke donosi u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.

Ništetnost, ništavost ili ništavnost pravnog posla (primjerice ugovora), pojam koji označava da sklopljeni ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke koje bi proizvodio da je valjan. Ipak, važno je naglasiti kako nije točno da ništavan ugovor ne stvara nikakve pravne učinke, jer u slučaju ispunjenja strane mogu zahtjevati vraćanje ispunjenog, a može nastati i odgovornost jedne strane za štetu drugoj strani.

Razlog ništavosti je protivnost ugovora javnom poretku, odnosno ustavu neke zemlje,no protivnost ustavu ne znači samo protivnost ustavnim načelima nego i konkretnim odredbama ustava.

Osim toga, pravni posao ništavim čini i protivnost pojedinim prisilnim propisima, protivnost moralu društva, a Zakon o obveznim odnosima (ZOO) točno predviđa i druge određene razloge.

Razlozi za ništetnost su sljedeći:

-poslovna nesposobnost

- nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe,

-fizička sila,

-simulacija,

-nesporazum

-zabrana sklapanja ugovora jednoj strani.

Predmet ugovorne obveze (činidba) mora biti objektivno moguća, odrediva i pravno dopuštena.

-Razlozi ništetnosti u svezi s pobudom.

Pobuda je nedopuštena kad je protivna javnom poretku, odnosno ustavu zemlje.

-Razlozi ništetnosti zbog nedostatka oblika.

Kad propis određuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kada same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom obliku dovodi do ništavosti.

Budući da ništavost nastaje na osnovi zakona, sud može svojom odlukom samo proglasiti posao ništavim, ako su se stekli za to predviđeni razlozi (zakonski), dakle, sud može donijeti samo deklaratornu odluku. Ništavost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla.

-RAZLOZI ZA NIŠTAVOST-

Kao razlozi ništavosti javljaju se poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost, odnosno neodredivost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove, te ponekad, nedostatak potrebnog oblika.

Pravni posao može biti i djelomično ništavan,odnosno ništavost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništavost cijelog ugovora – utile per inutile non vitiatur (korisno se štetnim ne kvari). To vrijedi, međutim, samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništavne odredbe, a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora, ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

Ništavan ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke.

Osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora jest povrat u prijašnje stanje, i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila po osnovi takvog ugovora.

Ako je ugovor ništavan zbog toga što je po svojem sadržaju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud može (ali ne mora) odbiti u cjelini ili djelomično zahtjev nesavjesne strane, a to je ona koja je u vrijeme sklapanja posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti, za vraćanjem onoga što je drugoj strani dala.

Među pravnim posljedicama ništavosti predviđena je i odgovornost za štetu zbog sklapanja ništavog pravnog posla. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje ništavog pravnog posla. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništavosti posla znala ili prema okolnostima posla morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Na ništavost se može pozivati svaka zainteresirana osoba, dakle, pored ugovornih strana i treće osobe od kojih ponajprije državni odvjetnik i državni pravobranitelj.

Pravo na isticanje ništavosti nije vremenski ograničeno,odnosno zahtjev nezastarijeva.

Sign in to follow this  

×