Upis suvlasništva na određenom fizičkom dijelu katastarske čestice nije dopušten jer se suvlasništvo upisuje u zemljišnu knjigu samo u idealnim dijelovima u odnosu na cijelu katastarsku česticu.

Županijski sud u Splitu Gžzk 817/2009 od 15.1.2010.

**********************

Jedna katastarska čestica ne može biti sastavni dio druge katastarske čestice.

Županijski sud u Varaždinu Gž 598/2007-2 od 28.2.2008.

**********************

Nekretnina koja je ucrtana na katastarskom planu, a nije formirana u pisanom dijelu katastarskog operata, te kao takva ne postoji u katastru zemljišta niti u zemljišnim knjigama, ne može biti objektom prava vlasništva.

ŽS Vž Gž 399/2008-2 

**************************

Promjena upisane površine nekretnine koja nije utemeljena na prijavnom listu tijela nadležnog za katastar o istoj promjeni u katastru zemljišta ne može se provesti u zemljišnim knjigama.

Županijski sud u Splitu Gž 5485/2005 od 28.8.2006.

**********************

Kada se tužbeni zahtjev odnosi na nekretninu, mora biti tako određen (čl. 186. ZPP), da sadrži podatke o nekretnini kako je ona označena u zemljišnoj knjizi.

Županijski sud Bjelovar Gž 87/00 od 27.1.2000.

****************

Dioba nekretnina ne može se provesti dok nije izvršena parcelacija.

Županijski sud u Varaždinu Gž 1151/2007-3 od 1.4.2008.

**********************

Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, i moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica i njihova površina prema katastru, kao i druge građevine koje trajno leže na zemljištu, jer je takvo označavanje bitno za stjecanje stvarnih prava temeljem upisa u zemljišne knjige, dok je označavanje izgrađenosti zemljišta, a posebno naziva zgrade (ili njene funkcije) nebitno za utvrđenje činjenica vezanih uz ostvarenje posjedovne zaštite.

ŽS Vž Gž 116/2007-2

*******************

Ukoliko predmet prodaje nije bila cijela nekretnina već samo fizički određeni dio te nekretnine (polovica zemljišnoknjižne čestice –u naravi vinograda), u tom slučaju u parnici, koju je tužitelj – kupac pokrenuo protiv prodavatelja radi izdanja tabularne isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, da bi se postavio zahtjev kojem bi sud mogao udovoljiti potrebno je prethodno izvršiti cijepanje sporne zemljišnoknjižne čestice prema dimenzijama koje su doista i kupljene, jer se tabularna isprava ne može izdati za dio neke čestice, već samo za neku konkretnu česticu određenu njenim katastarskim brojem, nazivom i površinom.

Gž-182/09-2 od 26. III. 2009.

********************

Kada se radi o nekretninama koje se tek trebaju formirati u postupku osnivanja nove zemljišnje knjige za odrenenu katastarsku općinu, tada se prigovori na površinu i oblik nekretnine koje se izlažu na javni uvid u postupku osnivanja nove katastarske općine podnose Povjerenstvu Državne geodetske uprave, a tek nakon što se sastave svi zemljišno-knjižni ulošci i donese odluka od strane ministra nadležnog za poslove pravosuna o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu o kojoj se radi, tada se prigovori podnose zemljišno-knjižnom povjerenstvu odnosno sudu.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 191/09-2 od 09.III.2009.

***********************

Plomba nije zemljišnoknjižni upis u smislu odredbe čl. 30. Zakona o zemljišnim knjigama.

Županijski sud u Splitu Gžzk 320/2010 od 10.1.2011.

***********************

Plomba nije zemljišnoknjižni upis u smislu odredbe čl. 30. Zakona o zemljišnim knjigama.

Županijski sud u Splitu Gžzk 320/2010 od 10.1.2011.

*********************

Za provedbu upisa prava zakupa i prvokupa na posebnom dijelu nekretnine, posebni dio nekretnine mora biti upisan u zemljišnim knjigama.

Županijski sud u Splitu Gžp 397/2010 od 29.10.2010.

************************

Upis u zemljišne knjige na temelju presude protiv tuženika koji nisu uknjiženi kao vlasnici, zemljišnoknjižni sud dopustit će ako je u izreci presude utvrđeno da se radi o isključivim nasljednicima odnosno o svim pravnim sljednicima knjižnog prednika u svim drugim slučajevima nužno je uz prijedlog za upis i presudu dostaviti knjižne isprave koje dokazuju slijed od knjižnog prednika do tuženika.

Županijski sud u Splitu Gžzk 523/2011 od 21.6.2011.

***************************

Zabilježba spora ne može se provesti jedino ako se upis zahtijeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen.

Županijski sud u Splitu Gž 6677/2007 od 28.3.2008.

************************

Zabilježba spora imapravni učinak da pravomoćna presuda donesena u povodu tužbe djeluje i protiv onih koji su stekli knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu.

Županijski sud u Šibeniku Gž 595/2010-2 od 29.3.2010.

*************************

Kad se uknjižba zahtijeva na temelju presude, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten o knjižnom predniku ispitivati jesu li tuženici nasljednici upisanih osoba.

 Županijski sud u Splitu Gžzk 587/2009 od 11.11.2009.

*********************

Tužitelj iz spora o pravu vlasništva na nekretnini može tražiti zabilježbu spora iako tuženik u zemljišnim knjigama nije upisan kao vlasnik nekretnine, ako uz prijedlog za zabilježbu priloži ispravu koja je podobna za upis takvoga tuženikovog prava.

Županijski sud u Virovitici Gž 312/2010-2 od 11.11.2010.

*********************

Prema pravnom pravilu iz paragrafa 21. biv. Zakona o zeljišnim knjigama, koje se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (“Narodne novine”, broj 71/91), upisi su dopušteni jedino protiv onoga, koji je u vrijeme podnesene molbe u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik zemljišta ili imalac prava, u pogledu kojega ima da se čini upis, ili koji bude bar u isto doba kao takav uknjižen ili predbilježen. Ako pravni prednik osobe koja zahtijeva upis nije upisan kao nositelj knjižnog prava na koga se odnosi zahtjev za upis, zemljišnoknjižni sud će, u skladu s načelom legaliteta, odbiti zahtjev za uknjižbu jer njezina provedba ne bi bila u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem (pravno pravilo iz paragrafa 104. st. 1. toč. 1. Zakona o zemljišnim knjigama). Budući da u konkrentom slučaju nije kao vlasnik predmetne nekretnine upisana osoba u odnosu na koju se traži uknjižba, već je upisana treća osoba, zatražena uknjižba prava vlasništva nije mogla biti provedena s obzirom na citirano pravno pravilo iz paragrafa 21. Zakona o zemljišnim knjigama, pa je stoga prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio prijedlog za uknjižbu.” Napomena: Sada vidi članak 40. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine”, broj 91/96).

Županijski sud u Splitu ŽS St Gž 1666/1996

************************

Predlagatelj upisa je prijedlogu priložio javnu ispravu – pravomoćnu presudu u kojoj je protustranka označena kao „Novogradnja“ d.d. u stečaju D., dok je nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja GP „Novogradnja“ D., pa kako predlagatelj prijedlogu nije priložio elaborat o pretvorbi društvenog poduzeća GP „Novogradnja“ D. iz kojeg bi proizlazilo da su predmetne nekretnine unesene u društveni kapital te pravne osobe u postupku pretvorbe, ne može se dopustiti upis nekretnina koje se u zemljišnoj knjizi vode kao društveno vlasništvo s pravom korištenja GP „Novogradnja“ D. u korist predlagatelja.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-43/07-2, od 22. ožujka 2007.

*********************

Kad se uknjižba prava vlasništva predlaže na manjem suvlasničkom dijelu od onoga na kojemu je protivnik upisa uknjižen u zemljišnoj knjizi, okolnost što su zajednički nazivnici suvlasničkih omjera u zemljišnoj knjizi i tabularnoj ispravi različito označeni nije razlog za odbijanje zemljišnoknjižnog prijedloga.

Županijski sud u Splitu Gžzk 388/2011 od 24.6.2011.

*************************

Isprava na temelju koje se traži upis u zemljišnoj knjizi uz oblik propisan za njezinu valjanost, mora sadržavati i pravni temelj za upis koji se traži.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 893/00 od 27.4.2000.

************************

Neće se dopustiti upis prava u zemljišne knjige ako iz tabularne isprave nije vidljiva pravna osnova stjecanja.

Županijski sud u Splitu Gž 4277/2006 od 27.2.2007.

*************************

Rješenje o pravu na socijalnu skrb kojim se određuje zabilježba tražbine na nekretninama predloženika nije isprava podobna za upis zabilježbe tražbine. Ono može biti temelj za osiguranje tražbine, ali ne i za izravni zemljišnoknjižni upis kojim se ograničavaju prava vlasnika nekretnine – korisnika socijalne skrbi.

ŽS Vu Gž 1593/2005-2

**************************

Isprava na temelju koje se traži upis u zemljišnoj knjizi uz oblik propisan za njezinu valjanost, mora sadržavati i pravni temelj za upis koji se traži.

ŽS Bj Gž 893/2000

**********************

Rješenje o pravu na socijalnu skrb kojim se određuje zabilježba tražbine na nekretninama predloženika nije isprava podobna za upis zabilježbe tražbine. Ono može biti temelj za osiguranje tražbine, ali ne i za izravni zemljišnoknjižni upis kojim se ograničavaju prava vlasnika nekretnine – korisnika socijalne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru Gž 1593/2005-3 od 20.6.2005.

*************************

Solemnizirani ugovor na kojem je oštećen pečat javnog bilježnika tako da nedostaje njegova četvrtina na mjestu na kojem su pričvršćeni krajevi jamstvenika očit je nedostatak koji dovodi u sumnju njegovu vjerodostojnost, pa na temelju takve isprave upis u zemljišne knjige nije dopušten.

Županijski sud u Splitu Gžzk 184/2010 od 27.6.2011.

************************

Naknadno upisivanje broja zemljišnoknjižnog uloška i oznake zemljišnoknjižne čestice u ugovoru o darovanju je očiti nedostatak koji dovodi u sumnju vjerodostojnost tog ugovora te se na temelju takvog ugovora neće dopustiti uknjižba prava vlasništva.

Županijski sud u Splitu Gž 6937/2008 od 19.5.2009.

********************

Ne može se osnovano osporavati valjanost uknjižbe izvršene na temelju pravomoćnog upravnog rješenja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 414/2009-2 od 22.7.2009.

********************

Prema odredbama st. 3. čl. 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravni postao kojem je cilj stjecanje vlasništva, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku, a samo za uknjižbu prava vlasništva nekretnine je potrebno prema odredbama čl. 52. Zakona o zemljišnim knjigama, ovjera potpisa na način propisan posebnim zakonom osobe čije se pravo prenosi na drugu osobu.

Županijski sud u Bjelovaru ŽS Bj Gž 1740/2000

************************

Pogrešno je pravno stajalište nižih sudova, da se uknjižba ne smatra pravovaljanom bez isprave na temelju koje je izvršena uknjižba, jer su isprave na temelju kojih se vrši upis i koje se ulažu u zbirku isprava samo dopuna glavne knjige, a upisano stanje iz glavne knjige smatra se pravovaljanim dok se ne ospori.

Vrhovni sud Republike Hrvatske VSRH Rev 224/1999-2

******************

Sud prvog stupnja dozvoljava predbilježbu založnog prava na nekretninama predloženika iako je podnesen prijedlog za uknjižbu hipoteke upućujući predlagatelja na solemnizaciju privatne isprave u smislu čl. 59. Zakona o javnom bilježništvu. U donošenju pobijanog rješenja počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku jer su razlozi suda prvog stupnja o sadržaju toč. 3. Ugovora o zasnivanju založnog prava protivni sadržaju te isprave. Iz tog ugovora temeljem kojega se predlaže uknjižba hipoteke proizlazilo bi da je predloženik dao izjavu kojom dozvoljava da se na njegovoj nekretnini, a radi osiguranja potraživanja predlagatelja, zasnuje založno pravo te da je potpis predloženika ovjeren od strane javnog bilježnika, što bi značilo da se takva isprava može izjednačiti s javnobilježničkim aktom. Stoga će sud prvog stupnja otkloniti naznačenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će ponovno ocijeniti postojanje uvjeta za uknjižbu hipoteke sukladno odredbi čl. 52. do 55. Zakona o zemljišnim knjigama.

Županijski sud u Rijeci ŽS Ri Gž 1383/1997

************************

Za pravnu valjanost pravnog posla kojem je cilj stjecanje vlasništva dovoljno je da je sastavljen u pisanoj formi i potpisan po ugovornim stranama, dok je ovjera potpisa osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu potrebno samo za uknjižbu.

ŽS Bj Gž 1740/2000

**************************

Solemnizirani ugovor koji udovoljava pretpostavkama tabularne isprave te je stekao svojstvo ovršnosti valjana je tabularna isprava podobna za upis založnog prava.

Županijski sud u Splitu Gž 4180/2005 od 1.12.2005.

*******************

Pripajanje jednog trgovačkog društva drugom predstavlja statusnu promjenu koja ima za posljedicu univerzalnu sukcesiju – prestanak jednog pravnog subjekta te prijelaz njegove imovine, prava i obveza na drugog pravnog subjekta – pa će stoga sud dopustiti uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim na pripojeno društvo i na temelju ugovora o pripajanju sklopljenog u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima u kojem nekretnine nisu pojedinačno navedene zemljišnoknjižnim oznakama (broj čestice, uloška, oznaka katastarske općine), ako je prijedlogu za upis priložen dokaz (rješenje trgovačkog suda, izvod iz sudskog registra) o provedbi navedene statusne promjene.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 3335/2011-2 od 31.5.2012.

**************************

Jedinica lokalne samouprave ne može osnovano tražiti uknjižbu prava vlasništva na nekretninama na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske u kojoj nisu pojedinačno navedene nekretnine, u pogledu točne oznake zemljišta koje pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijem se teriroriju nalaze.

Županijski sud u Splitu Gžzk 521/2009 od 26.10.2010.

********************

Načelo formalnog legaliteta isključuje mogućnost da se u zemljišnoknjižnom postupku ispituje pravilnost sudske odluke koja se prema propisima o ovrsi smatra ovršnom ispravom prikladnom za upis prava u zemljišnu knjigu.

Županijski sud u Splitu Gžzk 515/2009 od 27.12.2010.

********************

Sud neće dopustiti zabilježbu ovrhe na temelju rješenja o ovrsi koja ne sadrži zemljišnoknjižnu oznaku nekretnine na koju se odnosi upis.

Županijski sud u Splitu Gžzk 866/2010 od 31.3.2011.

**********************

Stavljanje plombe nema značenje zemljišnoknjižnog upisa već radnje zemljišnoknjižnog suda kojom se čini vidljivim zaprimanje (dan, vrijeme, broj) prijedloga za neki od zemljišnoknjižnih upisa (uknjižba, predbilježba, zabilježba), pa stoga stranka može zemljišnoknjižnom sudu predlagati samo neki od navedenih upisa, a ne i predlagati „upis plombe“, osim u slučaju kada uz takav prijedlog priloži dokaz o pokretanju postupka u kojem bi drugi nadležni sud ili drugo nadležno tijelo moglo odrediti neki od zemljišnoknjižnih upisa.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 1998/2011-2 od 30.5.2012.

**********************

Pravni učinci izostanka opravdanja predbilježbe sastoje se u brisanju predbilježbe koja nije opravdana. Brisanjem predbilježbe nastaje pravno stanje kao da predbilježba nije nikada ni bila provedena, tj. kao da nije ni došlo do predbilježbe promjene, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnog prava.

Županijski sud u Splitu Gž 3087/2008 od 22.10.2008.

*********************

Za upis privremene mjere zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina radi osiguranja novčane tražbine nije potrebno čekati pravomoćnost rješenja kojim je određena navedena privremena mjera.

Županijski sud Rijeka Gž 1761/00 od 6.2.2001.

*******************

Zabilježba koja nije predviđena zakonom ne proizvodi pravne učinke zabilježbe ni onda kad je takva zabilježba upisana u zemljišne knjige.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1066/2007-2 od 7.10.2008.

*******************

Dopušteno je odrediti u zemljišnoj knjizi zabilježbu vjerovnikove obveze ishođenja brisanja hipoteke.

Županijski sud u Koprivnici Gž 609/2009-2 od 9.2.2010.

*********************

Nastup pravnih učinaka zemljišnoknjižnog upisa ZZK-a uvjetuje određenim pretpostavkama i to općim pretpostavkama upisa iz čl. 40 – 44 ZZK-a i posebnim pretpostavkama (čl. 52 – 55 ZZK-a). Odredbom čl. 294 st. 3 OZ-a propisano je da rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi, dok je čl. 46 st. 5 OZ-a propisano da žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe osim ako zakonom nije drugačije određeno, a ovrha se provodi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi (čl. 40 st. 1 OZ-a). Imajući u vidu navedene odredbe ZZK-a o pretpostavkama za upis te odredbu čl. 70 ZZK-a o osnovnom cilju zabilježbe kao i navedene odredbe OZ-a koje se analogno mogu primijeniti na konkretnu pravnu situaciju, nedvojbeno se može prihvatiti stajalište da za upis privremene mjere zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina radi osiguranja novčane tražbine nije potrebno čekati pravomoćnost tog rješenja jer bi se čekanjem na pravomoćnost takvog rješenja izgubio svaki cilj zabilježbe takvog rješenja. Naglasak je na hitnosti postupanja kako bi predlagatelj osiguranja zaštitio svoju novčanu tražbinu, a protivniku osiguranja ne bi bilo onemogućeno daljnje raspolaganje i korištenje njegove nekretnine. Stoga analognom primjenom navedenih odredbi OZ-a, u konkretnom slučaju, upravo zbog cilja svake zabilježbe, nije nužno čekati na pravomoćnost rješenja kojim je određena privremena mjera i zabilježba, pa je provedbom predmetne zabilježbe zabranom otuđenja prije pravomoćnosti pravilno primijenjeno materijalno pravo.

Županijski sud u Rijeci ŽS Ri Gž 1761/2000

*******************

Zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe pravo tražbinu namiriti iz vrijednosti nekretnine i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine, a nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika bez obzira kad je ta raspoložba poduzeta.

VSRH Rev 1066/2007-2

**********************

U zemljišne knjige se ne može se upisati zabilježba pogodbe, niti postojanja prava vlasništva.

ŽS Zg Gž 1227/2003-2

********************

Za upis privremene mjere zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina radi osiguranja novčane tražbine nije potrebno čekati pravomoćnost rješenja kojim je određena navedena privremena mjera.

ŽS Ri Gž 1761/2000

***********************

Neosnovan je prijedlog za uknjižbu vlasništva na realnom dijelu zgrade (prizemlju) u slučaju kada suvlasnici nisu izvršili uspostavu vlasništva na posebnim dijelovima pa tako ni na onom dijelu glede kojeg je zatražen upis vlasništva.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 1977/2008-2 od 23.1.2009.

*******************

Nema mjesta zabilježbi spora u odnosu na sve upisane suvlasnike, već samo na one suvlasnike koji su kao tuženici označeni u tužbi kojom je pokrenut spor i u odnosu na koje je predložen upis zabilježbe spora.

Županijski sud u Splitu Gžzk 608/2010 od 17.6.2010.

**********************

Nema mjesta zabilježbi spora zatraženoj zbog podnošenja prijedloga za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka jer pojam spora uključuje postupak koji je u tijeku, a ne onaj koji je pravomoćno dovršen.

Županijski sud u Splitu Gžzk 633/2009 od 27.11.2009.

******************

Nije u dobroj vjeri ni prilikom stavljanja prijedloga za uknjižbu prava vlasništva osoba kojoj je poznato da je u zemljišnim knjigma upisana zabilježba spora na nekretnini.

Županijski sud u Splitu Gž 6910/2008 od 21.10.2009.

*******************

Kada se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva nekretnine, a ne i upis tog prava, ostvarene su pretpostavke za upis zabilježbe spora.

Županijski sud u Splitu Gžzk 477/2009 od 18.1.2010.

******************

U tijeku ovršnog postupka nije dopuštena zabilježba spora jer se zabilježbom ovrhe postiže ista svrha kao i zabilježbom spora.

Županijski sud u Varaždinu Gž 298/2009-2 od 26.3.2009.

**********************

Zabilježba upravnog postupka može se tražiti samo u slučaju kada se pred upravnim tijelom vodi postupak koji za rezultat ima upravni akt.

Županijski sud u Splitu Gžzk 469/2009 od 19.8.2009.

******************

U izreci rješenja kojim se određuje zabilježba spora mora stajati oznaka poslovnog broja predmeta pod kojim se pred prvostupanjskim sudom vodi spor jer je upravo to smisao i svrha predmetne zabilježbe.

Županijski sud u Splitu Gžx 778/2009 od 16.11.2009.

********************

Za određivanje zabilježbe spora potrebno je da tužba o sporu o knjižnom pravu u odnosu na koji se predlaže zabilježba podnesena sudu pri čemu nije pravno odlučno postoji li litispendencija ili ne.

Županijski sud u Šibeniku Gž 1030/2009 od 6.8.2009

*********************

Tijekom revizijskog postupka nije moguće odrediti upis zabilježbe spora, jer navedeni upis pretpostavlja postojanje postupka o nekom knjižnom pravu koji još nije pravomoćno okončan.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1142/10-2, od 10. IX. 2010.

************************

Nije dopuštena zabilježba spora u kojem se traži utvrđenje ništavosti ugovora o kupoprodaji nekretnine.

ŽS Ši Gž 167/2001

********************

Stranka na čiji prijedlog i u čiju je korist zabilježba spora određena i provedena ako smatra da nema više razloga za upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama može zahtijevati brisanje zabilježbe spora sve iako postupak radi kojega je provedena zabilježba spora još nije dovršen.

Županijski sud u Splitu Gžzk 250/2010 od 25.1.2011.

*********************

Knjižna prava povrijeđena neistinitom, nevaljanom uknjižbom, štite se brisovnom tužbom, te takvu zaštitu nije moguće ostvariti zemljišnoknjižnim prijedlogom za poništenje provedene uknjižbe i uspostavu prijašnjeg stanja.

Županijski sud u Splitu Gž 3053/2007 od 26.11.2007.

*******************

Pravo na podnošenje brisovne tužbe ima nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, pa u slučaju kada je tužiteljica i nadalje ostala upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica, u istom suvlasničkom omjeru, kao i prije provedbe ugovora o darovanju, tada njezino knjižno prvo nije povrijeđeno.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1375/2008-2 od 15.5.2012.

*******************

Upis povećanja površine jedne smanjenjem površine druge zemljišne čestice, izvršen bez donošenja rješenja kojim se takav upis određuje i nalaže njegova provedba u zemljišnoj knjizi, nije pogrešan već nevaljan upis za koji nisu bile ispunjene potrebne pretpostavke, pa se zaštita od takvog upisa ne ostvaruje zahtjevom za ispravak već zahtjevom za brisanje.

Županijski sud u Bjelovaru Gž-2272/2012 -2 od 15.11.2012.

******************

Podnošenje brisovne tužbe ograničeno trogodišnjim prekluzivnim rokom iz čl. 129. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama odnosi se samo na daljnjeg (trećeg) poštenog stjecatelja, koji je knjižno pravo stekao u dobroj vjeri postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, a ne i na univerzalne sukcesore (nasljednike) neposrednog stjecatelja čijim nevaljanim (neistinitim) upisom je povrijeđeno knjižno pravo tužitelja, prema kojima se tužba može podnijeti bez vremenskog ograničenja sve do nastupa činjenica uslijed kojih bi tužiteljevo knjižno pravo i inače prestalo.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 3035/2011-2 od 3.5.2012.

******************

Na podnošenje brisovne tužbe aktivno legitimirana je osoba koja je nositelj nekog knjižnog prava koje je povrijeđeno nezakonitom uknjižbom u korist neke osobe.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1400/2009-2 od 21.8.2012.

**************

Brisovnu tužbu može podnijeti samo osoba koja je prije osporavane promjene u zemljišnim knjigama bila upisana kao nositelj knjižnog prava i to samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama uknjižena kao nositelj knjižnog prava.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1092/07 od 9. 8.2010. (TS Dubrovnik P-3/07 od 27.2.2007.)

*************

Tužitelj koji na temelju sudske odluke nastoji ishoditi upis svog vlasništva nekretnine u zemljišnu knjigu mora postaviti tužbeni zahtjev sukladan stanju nekretnine u zemljišnim knjigama. To se ne odnosi samo na oznaku katastarske čestice, broj zemljišno knjižnog uloška pojedine katastarske općine, već i na naziv, površinu, izgrađenost i druga svojstva čestice koja čini zemljišno knjižno tijelo navedeno u posjedovnici zemljišno knjižnog uloška.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1037/07 od 18.2.2010. (TS Zagreb P-3784/97 od 6.10.2006.)

*******************

Nositelj knjižnog prava kojemu je to pravo povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe svoju zaštitu knjižnog prava može ostvarivati brisovnom tužbom. Protivna strana, osim što može osporavati postojanje povrijeđenog prava nositelja knjižnog prava, može u tom postupku isticati prigovor da su nastupile činjenice na temelju kojih je nositelju knjižnog prava povrijeđeno knjižno pavo i tako trebalo prestati.

Ako je nositelj knjižnog prava s osobom koja je kasnije upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnina sklopio ništav ugovor o prijenosu vlasništva nekretnine (na temelju kojeg je i upisana promjena vlasništva u zemljišnoj knjizi), ali su stranke tog ugovora naknadno sklopile valjan ugovor o prijenosu vlasništva nekretnine, nositelj knjižnog prava više ne može uspjeti u postupku pokrenutom brisovnom tužbom jer sklapanje novog valjanog ugovora o prijenosu vlasništva nekretnine predstavlja činjenicu na temelju koje bi njegovo povrijeđeno knjižno pravo i tako prestalo.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Paž 815/06 od 9.3.2010. (TS Osijek P-1319/05 od 16.12.2005.)

**************************

Tužbeni zahtjev u brisovnoj tužbi kojim tužitelj traži brisanje uknjižbe koja vrijeđa njegova prava i uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog prava mora biti određen. To znači da tužitelj mora točno navesti koji upis u zemljišnim knjigama se treba brisati i koje se ranije zemljišno knjižno stanje treba uspostaviti.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3945/07 od 26.2.2008.

********************

Brisovnu tužbu (tužbu radi brisanja uknjižbe koja vrijeđa prava tužitelja i uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja) može podnijeti samo osoba koja je kao nositelj knjižnog prava bila upisana prije osporavane promjene u zemljišnim knjigama. Tu tužbu ne može podnijeti osoba koja nikada nije ni bila upisana u zemljišne knjige premda je nekretninu stekla određenim pravnim poslom i ima valjan titulus.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 91/05 od 4.9.2007.

*******************

Brisovna tužba je stvarnopravna tužba kojom se štite samo upisana knjižna prava, zbog čega je brisovnu tužbu ovlaštena podići samo osoba koja je u zemljišnoj knjizi (bila) upisana kao nositelj knjižnog prava.

Županijski sud u Varaždinu Gž 104/2008-2 od 2.9.2009.

*********************

Nositelj knjižnoga prava ostvaruje pravo na brisanje uknjižbe kojom mu je to pravo povrijeđeno, sam ako nisu nastupile činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo.

Županijski sud u Virovitici Gž 118/2008-2 od 13.10.2008.

********************

Kad je knjižno pravo brisano na temelju presude donesene u parnici u kojoj nositelj knjižnog prava nije bio stranka, on ima pravo brisovnom tužbom osporavati valjanost upisa provedenog na temelju te presude.

Županijski sud u Šibeniku Gž 1075/2009 od 12.4.2010.

*****************

Trogodišnji rok zastare vrijedi samo za savjesnog stjecatelja nekretnina, dok prema nesavjesnom nije vremenski ograničen.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 734/2006-2 od 14.2.2008.

*******************

Brisovna tužba je stvarnopravna tužba kojom se štite samo upisana knjižna prava, zbog čega je brisovnu tužbu ovlaštena podići samo osoba koja je u zemljišnoj knjizi (bila) upisana kao nositelj knjižnog prava.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 104/08-2 od 02.IX.2008.

******************

Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 386. u svezi sa čl. 508. st. 1. ZPP ovaj sud je utvrdio da u provedenom postupku nije ostvarena bitna povreda odredbe ZPP iz čl. 354. st. 2. toč. 10., dakle nije ostvaren taj razlog za reviziju u bitnoj povredi odredbi ZPP na čije ostvarenje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Što se tiče drugih bitnih povreda odredaba ZPP iz čl. 354. u svezi sa čl. 385. st. 1. toč. 1. i 2. ZPP, valja reći da revident nije naveo koje bi to bitne povrede odredbi ZPP bile ostvarene i na koji način, već je samo općenito naveo kao razlog za izjavljivanje revizije bitne povrede odredbi ZPP, pa zbog toga ovaj sud nije ispitivao ostvarenje drugih bitnih povreda odredaba ZPP tijekom postupka.Ovaj sud međutim smatra da su nižestupanjski sudovi u primjeni materijalnog prava ostvarili pogrješan pravni pristup.Naime, u ovoj parnici radi se o tužbi za brisanje u smislu pravnog pravila paragrafa 68. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama, koji se primjenjivao kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (“Narodne novine”, broj 53/91), do stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama 1. siječnja 1997. godine (“Narodne novine”, broj 91/96 i 114/01). Prema odredbi čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama nositelj knjižnog prava, koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe može radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe, koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako zakonom nije drukčije određeno. Brisovnu tužbu, dakle, može podnijeti samo nositelj knjižnog prava kojemu je povrijeđeno, odnosno zemljišnoknjižni ovlaštenik. U provedenom postupku nije utvrđeno zemljišnoknjižno stanje, kako sadašnje koje je sporno, tako i ono koje je prethodilo tom sadašnjem stanju, makar je prvostupanjski sud zatražio izvadak iz zemljišnih knjiga (list broj 11).Nižestupanjski sudovi svoje presude temelje na činjenici da nije sklopljen ugovor iz čl. 51. Zakona o građevinskom zemljištu (“Narodne novine”, broj 42/86, 41/88, 16/90 i 53/90) smatrajući tužbeni zahtjev osnovanim na temelju te činjenice.Zbog takvog pristupa nižestupanjskih sudova u primjeni materijalnog prava činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno. Naime, u smislu odredbe čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama, pa i pravnog pravila paragrafa 68. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama brisovnu tužbu mogla je podnijeti samo osoba, koja je nositelj knjižnog prava koje joj je povrijeđeno, tj. osoba koja je neposredno prije osporavanoga zemljišnoknjižnog upisa bila upisana kao nositelj knjižnog prava. Sadržaj spisa ne upućuje na zaključak da su tužitelji aktivno legitimirani na brisovnu tužbu, odnosno tužbu koja je predmet ove parnice, odnosno da su bili nositelji zemljišnoknjižnog prava, koje je predmet parnice. Zbog toga je zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni materijalnog prava od strane nižestupanjskih sudova činjenično stanje za donošenje zakonite presude u ovom pravnom odnosu ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je ovaj sud na temelju čl. 395. st. 2. ZPP prihvatio reviziju i ukinuo presude nižestupanjskih sudova, te predmet vratio na ponovno suđenje.U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi sve činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovoj parnici, posebno vodeći računa o odredbi čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama.

VS RH Rev 1421/01-2

*****************

Brisanje upisanog založnog prava nije ovlaštena zahtijevati osoba koja neposredno prije osporavanog upisa nije bila upisana kao nositelj knjižnog prava.

VSRH Rev 1430/2000

****************

Pogrješka u upisu prilikom provedbe uknjižbe prava vlasništva ispravlja se na način određen odredbama čl. 117. do 119. Zakona o zemljišnim knjigama a zaštita od povrede knjižnog prava uknjižbom u korist neke druge osobe može se zahtijevati samo brisovnom tužbom.

ŽS Vž Gž 461/2006-2

******************

Pogrešan upis u zemljišnoj knjizi postoji jedino u slučaju kada je upis koji je proveden u zemljišnoj knjizi različit od 
sadržaja naloga u rješenju o upisu, time da pogrešan upis ne mora biti izvršen samo uknjižbom, već je isti moguće izvršiti i drugim zemljišnoknjižnim upisima kao što je provedba prijavnog lista katastra.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1471/08-2 od 05.I.2009.

***************

 Zahtjev za utvrđenje “da je tuženik namiren sa svojim kreditom” je zahtjev na utvrđenje da pravni odnos nastao ugovorom o kreditu više ne postoji. Zato je dopuštena deklaratorna tužba s takvim zahtjevom.

VSRH Revt 128/2005-2

*****************

Knjižno je pravo povrijeđeno ako u vrijeme podnošenja prijedloga za njegovu promjenu, ograničenje i sl. upisom u zemljišnu knjigu nisu bile ispunjene materijalnopravne i zemljišnoknjižne pretpostavke za izvršeni uknjižbu, tj. ako je upis nevaljan. U konkretnom sporu to znači da bi upis hipoteke u korist tuženika na predmetnim nekretninama bio neistinit, ako je u trenutku podnošenja prijedloga tuženika za upis hipoteke u zemljišnu knjigu odredba ugovora o osiguranju tražbine hipotekom bila stavljena izvan snage, odnosno ako se je tuženik tog prava odrekao. Stoga se prava i obveze stranaka u ovom sporu mogu procjenjivati samo na temelju sadržaja odredaba sklopljenih ugovora (ugovora o kreditu i aneksa tom ugovoru), te dopunskih pravila obveznog prava.

VSRH Revt 120/2004-2

*****************

Nije ispunjena pretpostavka za podnošenje brisovne tužbe ukoliko tužitelj nije nikada bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik ili nositelj nekog drugog stvarnog prava, iz razloga što brisovnu tužbu može podnijeti samo nositelj knjižnog prava koje je povrijeneno uknjižbom.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 813/08-3 od 25.XI.2008.

*******************

Pogrješka u upisu prilikom provedbe uknjižbe prava vlasništva ispravlja se na način odrenen odredbama čl. 117-119 Zakona o zemljišnim knjigama a povreda knjižnog prava uknjižbom u korist neke druge osobe može se zahtijevati samo brisovnom tužbom.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 461/06-2 od 19.II.2008.

**********************

Kad je osoba u čiju je korist provedena uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja, rok za podnošenje brisovne tužbe, je tri godine, a počinje teći od knjižnog upisa.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1092/2008-3 od 20.4.2011.

**********************

Na tužbu za brisanje zemljišnoknjižnog upisa ovlašten je samo onaj tko je povrijeđen u svom knjižnom pravu.

Županijski sud u Zagrebu Gž 3389/2006 od 29.4.2008.

*******************

Pojedinačni ispravni postupak može se provesti ako za to postoji opravdani razlog, a takav razlog postoji ako je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise pod pretpostavkom da se radi o pravu koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Županijski sud u Splitu Gžzk 463/2010 od 31.1.2011.

*************

Pojedinačni ispravni postupak nije jednostranački izvanparnični postupak te uz predlagatelja i osobe protiv čijih je upisa prijava podnesena imaju procesni položaj stranke.

Županijski sud u Splitu Gžzk 34/2011 od 14.10.2011.

*******************

U pojedinačnom ispravnom postupku ne može se tražiti izmjena upisa u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška o površini, obliku ili izgrađenosti katastarske čestice.

 Promjena katastarskog broja, oblika, površine i izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista nadležnog tijela za katastar o toj promjeni u katastru zemljišta.

Županijski sud u Splitu Gžzk 112/2009 od 7.5.2009.

******************

FORMIRANJE POJEDINAČNE NEKRETNINE IZ DIJELA POSTOJEĆE NEKRETNINE 

Da bi dio postojeće nekretnine dobio svojstvo pojedinačne nekretnine, odnosno zemljišne čestice na kojoj se prema čl. 2. 
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima može stjecati pravo vlasništva, potrebno je da se provede parcelacija, sačini prijavni list koji će biti propisno ovjeren od strane nadležnog 
katastarskog ureda i tek nakon toga u skladu s prijavnim listom provede razvrgnuće, budući da se pravo vlasništva može uknjižiti samo na određenoj zemljišnoknjižnoj čestici ali ne i na fizički 
određenom dijelu nekretnine. 

Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 06. listopada 2011.

********************

Republika Hrvatska je stekla izvanknjižno pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na 
teritoriju Republike Hrvatske trenutkom stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (24. srpnja 1991.) time da kasnije izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu nisu od utjecaja na vlasničkopravni režim poljoprivrednog zemljišta.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1574/08-2 od 25.VIII.2009.

******************

Ako nekretnine ne postoje u zemljišnoj knjizi iz razloga što je zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu tek u
osnivanju, sud će odbiti prijedlog za uređenje međe predmetnih nekretnina. 

Županijski sud Varaždinu, Gž. 1106/09-2 od 02. XI. 2009.

*****************

Nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja, njegova prava i obveze, pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje, odnosno uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, kao i druga prava ostavitelja, jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine (hereditas iacens), stoga je nasljednik, i prije negoli ishodi upis svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, ovlašten  brisovnom tužbom zahtijevati brisanje nevaljane, odnosno neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

Odluka Ustavnog suda, broj U-III-1729/2008 od 9. svibnja 2012. godine

**********************************