Jump to content

  • članaka
    62
  • komentara
    0
  • otvaranja
    2843

Protutužba u sudskoj praksi

Sign in to follow this  
Matrix

32 otvaranja

O prigovoru prijeboja sud može odlučivati samo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja, a ukoliko tuženik postavi protutužbeni zahtjev, tada isti ostvaruje protiv tužitelja svoj samostalan tužbeni zahtjev.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 177/09-2 od 26.X.2009.

*

 

Kad protutužbeni zahtjev nije u vezi s tužbenim zahtjevom, protutužba nije nedopuštena pa je sud ne smije odbaciti, već sa njom postupiti kao sa samostalnom tužbom.

Županijski sud u Bjelovaru Gž 2301/2008-2 od 26.3.2009.

*

Protutužba je po svom procesnom karakteru samostalna tužba pa ako nisu ispunjene sve pretpostavke iz čl. 189. ZPP-a, sud je nije ovlašten odbaciti, već s njom treba postupiti kao sa svakom drugom samostalnom tužbom, što znači da postupak po protutužbi treba izdvojiti i u izdvojenom postupku odlučiti o postavljenom zahtjevu. Gž 764/03 od 9.6.2003.

*

“Pravna osnova tužbenog zahtjeva je isplata premije osiguranja sukladno odredbama članka 912. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje : ZOO) kojim je propisano da je ugovaratelj osiguranja dužan platiti premiju osiguranja (…) u ugovorenim rokovima (…). Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da eventualno potraživanje tuženika prema tužitelju po osnovi naknade štete ne utječe na obvezu tuženika kao ugovaratelja osiguranja za plaćanjem premije osiguranja. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, a u postupanju prvostupanjskog suda nisu uočene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Na pravilnost i zakonitost pobijane presude nije od utjecaja niti činjenica da je tuženik podneskom od 1. ožujka 2004. podnio protutužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 8.782,17 kn s pripadnom zakonskom zateznom kamatom po osnovi naknade štete. Navedeni je podnesak zaprimljen na prvostupanjskom sudu 2. ožujka 2004. nakon što je prvostupanjski sud zaključio glavnu raspravu i objavio pobijanu presudu. Sukladno odredbi članka 189. ZPP-a protutužba je po svom procesnom karakteru samostalna tužba pa tuženik nije dužan svoj zahtjev ostvarivati protutužbom, već to može učiniti i u samostalnoj parnici, niti je sud dužan (ali može) provesti jedinstven parnični postupak po tužbi i protutužbi. S obzirom je tuženik podnio protutužbu nakon što je prvostupanjski sud već objavio pobijanu presudu, a da pritom nije iskoristio svoje procesno ovlaštenje i nije pristupio na ročište 2. ožujka 2004. kada je mogao istaknuti protutužbeni zahtjev, činjenica da prvostupanjski sud pobijanom presudom nije odlučio o njegovom protutužbenom zahtjevu ne utječe na daljnje postupanje prvostupanjskog suda po protutužbi. Naime, prvostupanjski će sud u nastavku postupka izdati naredbu sudskoj pisarnici da se formira novi spis po protutužbi i izdvoji dio spisa koji se odnosi na protutužbu sukladno odredbi članka 170. Sudskog poslovnika. Nakon toga će provesti odvojeni postupak po protutužbi kao samostalnoj tužbi. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno odredbi članka 368. ZPP-a odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.”

VTSRH Pž 2899/2004-3

*

 

Ukoliko se tužbeni zahtjev tužitelja i zahtjev protutužbe tuženika odnose na novčano potraživanje, tada se takvi zahtjevi mogu uzajamno prebiti, zbog čega tuženik nije ovlašten ujedno isticati i prigovor prijeboja, budući da o prigovoru prijeboja sud može odlučivati samo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja, dok postavljenim protutužbenim zahtjevom tuženik ostvaruje

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 509/08-2 od 2.III.2009.

*

 

Činjenice da zahtjev protutužbe nije u svezi sa zahtjevom tužbe, i da se zahtjevi protutužbe i tužbe ne mogu međusobno prebijati, ne čine podnesenu protutužbu nedopuštenom zbog čega bi ju sud mogao odbaciti, niti predstavljaju razlog za odbijanje zahtjeva iz protutužbe, već je u navedenom slučaju sud trebao sa njom postupiti kao sa samostalnom tužbom, odnosno izdvojiti ju i o njoj odlučiti u izdvojenom postupku.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2301/08-2 od 26. III. 2009. godine.

*

Tuženik može do zaključenja glavne rasprave pred sudom podnijeti protutužbu. U slučaju da je tuženik protutužbu predao sudu prije zaključenja glavne rasprave, ali je ona dostavljena sucu koji vodi postupak nakon objave presude kojem je sud odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, daljnji postupak po protutužbi provest će se kao po tužbi s time da će u daljnjem parničnom postupku tuženik nastupiti kao tužitelj.

VTSRH Pž 2899/2004-3

*

Protutužbenim zahtjevom tuženik ostvaruje protiv tužitelja samostalan tužbeni zahtjev, pa ako je riječ o novčanim potraživanjima, sud je dužan u presudi, ako utvrdi postojanje potraživanje tužitelja iz tužbenog zahtjeva i tuženika iz protutužbenog zahtjeva, izvršiti prebijanje utvrđenih potraživanja stranaka, dok u slučaju da tuženik izjavi prigovor prijeboja, sud može odlučivati samo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.

ŽS u Varaždinu, Gž 1410/05 od 10.10.2005.

Sign in to follow this  

×