Uvod 

U teoriji i praksi, izuzev brisovne tužbe, ostale tužbe dopuštene po Zakonu o zemljišnim knjigama slabo su obrađene i zastupljene. U praksi je primijećeno da se pojedina zemljišnoknjižna pitanja rješavaju u parničnom postupku, mada takav postupak nije propisan ZZK-om, što svakako nije doprinos efikasnosti i brzini pružanja pravne zaštite pred sudom. Stoga se u potpunosti smatra opravdana kritika (Z.Zrilić-Pojedinačno ažuriranje zemljišnoknjižnog stanja) da "valja poći od pretpostavke da se zemljišnoknjižna problematika rješava ponajprije u zemljišnoknjižnom izvanparničnom postupku kojega regulira ZZK i da parnica kao pravni put za to može poslužiti samo u onim slučajevima koje zakon (ZZK ili koji drugi) izricito predvida. Naime, parnični postupak nije predviđen kao postupak u kojem bi sud odlučivao o tome što treba ili ne treba evidentirati u zemljišnim knjigama, več je to postupak u kojem se rješavaju građanskopravni sporovi."

Tužbe po ZKK

Odredbama ZZK-a predvidene su slijedeće tužbe: 

-radi opravdanja predbilježbe – čl.67. ZZK: 

(1) Tužbu radi opravdanja predbilježbe može osoba u čiju je korist predbilježba dopuštena podnijeti u roku od petnaest dana od dana dostave rješenja kojim je predbilježba dopuštena. Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev svojim rješenjem produžiti taj rok, ako za to postoji opravdan razlog.

(2) U parnici radi opravdanja predbilježbe na tužitelju leži teret dokaza pravnoga temelja stjecanja knjižnoga prava, a glede predbilježenoga založnog prava teret dokaza da postoji valjana tražbina u odredenom opsegu te pravni temelj stjecanja založnoga prava. 

(3) Tuženik može tužitelju staviti sve svoje prigovore protiv postojanja knjižnoga prava, pa i ako protiv rješenja kojim je predbilježba bila dopuštena nije podnio žalbu ili ju je podnio bez uspjeha.

-za utvrdivanje nepostojanja predbilježenog prava – čl.71.st.2. ZZK: 

(1) Ako je predbilježba izbrisana samo zbog toga što tužba za opravdanje nije bila podnesena na vrijeme, ipak se može zahtijevati novu predbilježbu, ali će ta predbilježba proizvoditi pravni učinak tek od časa podnošenja novoga prijedloga.

(2) Vlasnik zemljišta ili nositelj knjižnoga prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenoga prava, a u slučaju povoljne odluke da se zabilježbom te odluke sprijeći ponovno dopuštenje predbilježbe.

-brisovna – čl.150. ZZK: 

(1) Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijedeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije odredeno. 

(2) Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim: 

  - ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno 

  - ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena. 

(3) Na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju se pravila o zabilježbi spora, s time da tko ishodi zabilježbu brisovne tužbe, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u ciju je korist provedena uknjižba. 

-za opravdanje – čl.160. ZZK: 

(1) Za opravdanje predbilježbe zajednicke hipoteke upisane kod raznih zemljišnoknjižnih sudova dovoljna je jedna tužba za opravdanje. 

(2) Tužba za opravdanje podnosi se jednom od sudova kod kojih je upisana zajednička hipoteka ili sudu opće mjesne nadležnosti. 

-za ispravak – čl.205. ZZK: 

(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: 

 - osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku; 

 - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. 

(2) Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova odredenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. 

(3) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slucaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. 

(4) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o zabilježbi spora.

Zaključak

Iz navedenog, nije svrha da parnični sudac donese pravorijek koji, najprije, nije iz njegove nadležnosti, a onda nije niti zemljišnoknjižno provediv, pa ga zemljišnoknjižni sudac odbije provesti. Gledano sa motrišta stranke to izgleda kao nadmudrivanje dva odjela istog suda, često uz ne malu pomoć odvjetnika.

Cilj zemljišnoknjižnog postupka, uključujući i parnični kada odlučuje po tužbama iz ZZK-a, je da u Republici Hrvatskoj čim prije ustrojimo evidencije nekretnina koje će odražavati pravo stanje zemljišnih knjiga.