Jump to content

  • članaka
    59
  • komentara
    0
  • otvaranja
    2556

Građenje na tuđem u sudskoj praksi

Sign in to follow this  
Matrix

25 otvaranja

Ako je nova kuća sagrađena na nacionaliziranom zemljištu, na kojem tužiteljica ima pravo korištenja, nerazmjerno vrednija od nacionaliziranog zemljišta, tuženi je i unatoč tome što je tu kuću gradio bez tužiteljičina odobrenja, stekao gradnjom pravo vlasništva na novosagrađenoj kući kao i pravo korištenja nacionaliziranog zemljišta na kojem je ta kuća sagrađena, i to u opsegu koliko je to 
potrebno za korištenje kuće u smislu građevinskih propisa i urbanističkog plana. (VSH, Gž-1453/68. od 3.10.1968.)29

******************

Ako je graditelj kuću sagradio kao pošten posjednik zemljišta, onda vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati predaju zemljišta sa zgradom samo ukoliko vrijednost zgrade nije znatno veća od vrijednosti zemljišta. U suprotnom slučaju, tj. ako vrijednost zgrade znatno premašuje vrijednost zemljišta, vlasnik nema pravo tražiti povrat zemljišta i zgradu od poštenog i savjesnog graditelja.

(VSH, Gzz-82/75 od 24.9.1975.)

**************************

Ocjenjujući sve okolnosti slučaja, sud je odlučio da ne bi bilo društveno opravdano da se sruši građevinski objekt izgrađen djelomično (1,20m) na tuđem zemljištu.(VSH, Rev-346/88, Pregled sudske prakse br. 32/46)

****************
Sud može odlučiti da se izgradjeni gradjevinski objekt ne poruši, ako rušenje gradjevinskog objekta, s obzirom na okolnosti slučaja, a posebno na vrijednost objekta i imovinske prilike vlasnika 
zemljišta i graditelja, a i njihovo ponašanje tijekom gradnje, ne bi bilo društveno opravdano. Upravo vrijednost gradjevinskog objekta koja bi bila uništena rušenjem tog objekta , kao i činjenica da je 
gradjenjem zauzet neznatni dio suvlasničkog zemljišta i da preostala količina zemljišta omogućuje da u postupku diobe ostali suvlasnici dobiju svaki odgovarajući dio zemljišta koje još uvijek predstavlja jednu katastarsku česticu, predstavljaju u ovoj pravnoj stvari osnov za primjenu odredbe članka 25. 
stavak 2. ZOVO.

(VSRH, Rev-399/92 od 22.4.1992.)

**********************

Građenjem na tuđem zemljištu može u smislu pravnog pravila § 418. biv. OGZ steći vlasništvo i onaj tko je na postojećoj građevini izvršio takve građevinske zahvate da nakon njih ne postoji više sta-
ra već zapravo posve nova građevina. (u konkretnom je slučaju štala pretvorena u stambenu zgradu) 

VSH, Gž-2775/76 od 21.8.1976.)

********************
Adaptacijom (rekonstrukcijom) građevine u pravilu se ne stječe stvarnopravni već eventualno obveznopravni zahtjev, ali ako se radi o znatnijim radovima nakon kojih prvobitna građevina u pretežitom dijelu prestaje postojati i kad je to među strankama ugovoreno, ne može se isključiti izmjena stvarnopravnih odnosa.(VSH, Gzz-71/84 od 16.10.1985.)

******************

Protivljenje vlasnika zemljišta gradnji na njegovu zemljištu treba smatrati svako postupanje vlasnika kojim na jasan i nedvojben način daje graditelju na znanje svoje protivljenje. Protivljenje vlasnika 
zemljišta gradnji ne može se ograničiti samo na pokretanje sudskih postupaka, odnosno određenih mjera kod upravnih tijela, kako to smatra prvostupanjski sud.(VSH, Rev-1682/86. od 18.12.1986.)

*********************

Zakonski zastupnik ne može građenjem 
steći vlasništvo na zemljištu zastupanoga.(VSH, Rev-341/59. od 3.6.1959) 

***********************

Na temelju tih činjenica nižestupanjski sudovi su pravilno zaključili da je tužitelj stekao pravo vlasništva spornoga stana ali ne na temelju pravnog posla kao što smatraju ti sudovi, jer takav zaključak ne proizlazi iz utvrđenih činjenica, već po samom zakonu građenjem. Stoga su ga mogli utvrditi vlasnikom izrekom presude unatoč tome što kao takav nije upisan u zemljišnim knjigama, budući da se ne radi o stjecanju prava vlasništva pravnim poslom, kao što pogrešno smatra tuženik u reviziji, već građenjem, time da je tužitelj kao investitor izvođaču samo povjerio izvođenje građevinskih radova.

(VSRH Rev-119/03-02 od 9.12.2003) 

***************************

Pravilno su sudovi, u smislu odredbe iz st.2. čl.72. ZOVO, zaključili da je posjed prednika tužitelja savjestan, i to neovisno o tome što su u zemljišnim knjigama kao vlasnici spornih nekretnina bili upisani prednici revidenta. Naime, kraj utvrđenih činjenica da su se prednici tužitelja oduvijek ponašali kao vlasnici spornih nekretnina, a da im prednici revidenta nikada nisu osporili pravo vlasništva, iako 
su oni svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali njima naočigled, sama okolnost što su prednici revidenta u zemljišnim knjigama bili upisani kao vlasnici ne čini posjed prednika tužitelja nesavjesnim. Prednici tužitelja su, na temelju navedenih okolnosti, osnovano vjerovali da su vlasnici, pa im se zato 
i propust da izvrše uvid u zemljišne knjige ne može stavljati na teret, u smislu da im nije moglo ostati nepoznato da su zemljišno-knjižni vlasnici prednici revidenta.

(VSRH, Rev-2426/90)

**********************

 

Sign in to follow this  

×