Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

Sve aktivnosti

Sadržaj se automatski ažurira     

  1. Danas
  2. Dakle, u svibnju 2015., u "nasljedje" mi je nakon privatnog prekida sa partnerom ostao zajednicki j.d.o.o, na mojem imenu.( kojeg sam naivno otvorila, u dobroj namjeri da pomognem i budem samo formalno ime na papiru, jer partner nije mogao otvoriti...) Kako se nas privatni odnos prekinuo u vrijeme osnivanja j.d.o.o, ono nikad nije zazivjelo. Nema ni otvoren racun u banci. Htjela sam odmah likvidirati j.d.o.o, no, bivsi partner je inzistirao da se saceka tri godine do brisanja iz sudskog registra. I, evo, prosle su tri godine, on je odleprsao a ja sam dobila prekrsajni nalog radi nepodnosenja financijskih izvjestaja...iako se apsolutno nista nije radilo, nista. Za prvu pomoc malo sam citala online o cemu se ustvari radi i sto mi je ciniti prije nego javim bivsem partneru "veselu vijest" u nadi da ce preuzeti odgovornost...Ma, platit cu i sama samo da se vise maknem iz svega toga. Koliko sam pohvatala, j.d.o.o ce se stvarno izbrisati iz sudskog registra nakon tri godine neaktivnosti? Na prekrsajnom nalogu pise da trebam uplatiti 2/3 iznosa? Mogu li se zaliti na prekrsajni nalog s obzirom da j.d.o.o ni dana nije radio? Ili ako to platim, jeli to to? Gotovo sa j.d.o.o i drzavom? Ili moram pokrenuti ipak postupak likvidacije? Ili mogu li j.d.o.o kad platim pokloniti nekome? Zeli li uopce itko tako nesto? Hrpa mi je pitanja u glavi. Silno zelim zavrsiti tu pricu. Naucila sam lekciju ( ne potpisuj ni iz ljubavi nista...). Unaprijed se zahvaljujem na moguce konstruktivnim i konkretnim odgovorima.
  3. jučer
  4. Načelo ne bis in idem

    Na slučaj sam slučajno naišao pregledavajući praksu. Poklopilo se da ste to vi. I zainteresirao sam se! Čini mi se zanimljivo, ali i nevjerovatno koliko vam se život zakomplicirao radi obične svađe. Kakvih dnevno bude na tisuće bez sankcije. A da ne govorim da nekad budu izrečene i brutalne prijetnje, a sve završi na prekršaju. Također, mogu zamisliti kako vam je, ako niste zaposleni, život staje, jer je postupak u tijeku, a uvjerenje za posao vam nije čisto. Ovo rješenje ŽS vam je put ka istini. Nadam se da će se brzo okončati da se vratite u normalni život. A kad se sve utvrdi, samo naprijed sa prijavom za lažno prijavljivanje djela i lažno svjedočenje. Ovdje ću postaviti još jedno pitanje za raspravu: Nije li škakljivo vjerovati "oštećeniku" kod KD prijetnje i donositi odluku na temelju iskaza oštećenika koji se učini vjerojatnim i životnim, a bez materijalnih dokaza vezano uz sam čin. Prijetnje se najčešće tako sankcioniraju. I zamislimo da u ovom slučaju nisu izašli na vidjelo dokazi koji će osporiti prijavu. Čovjek bi bio presuđen za nešto što učinio nije. S druge strane, prekršajni sud dnevno obradi "ohoho" prijava gdje su izrečene "brutalne" prijetnje i sve završi sa prekršajem. @gman, nisam razjasnio do kraja mišljenje žs u Zadru, vezano za načelo iz teme. Ostalo mi je jasno. Da je primjerice, prekršajni sud donio presudu bez utvrđivanja izrečenog, odnosno da se bavio vikom, a ne prijetnjom, te da je presudio i kaznio viku, a da je ostavio riječi prijetnje u činjeničnom opisu, samo ih navodeći u kontekstu počinjena prekršaja vikom, a izgovarajući prijeteće riječi, bi li se onda žs pozvao na načelo ne bis idem? Koliko sam razumio, pozivaju se na načelo, poglavito radi utvrđenog stanja da prijetnje zapravo nije bilo. A da se sa time nije bavio, te da je osudio viku, žs ne bi spominjao ne bis idem? Odnosno, po meni, prekršajni sud je olakšao posao općinskom, jer se bavio prijetnjom, a nije morao, te se zato spominje ne bis idem?
  5. Načelo ne bis in idem

    Nevjerovatno koliko interesa od atomica za moj slucaj.Poslat cu ti kompletan spis a i prekrsajnu presudu.Izvrsno zakljucujes.
  6. Načelo ne bis in idem

    Pročitah rješenje još jednom, da sumiram. Protiv vas je podnešena kaznena prijava zbog učina KD prijetnje iz čl 139 st 2? "Oštećenik" vas je prijavio da ste prijetili u spornom događaju gdje ste se svađali i vrijeđali, ali niste prijetili, međutim, on vas prijavljuje za prijetnju. Slijedom njegovih radnji, pokreće se kazneni postupak. Vas praktično oslobađa krivnje snimka koju ste naknadno dostavili kao dokaz, na kojoj se jasno vidi da vi ne prijetite. U međuvremenu, prekršajni sud donosi presudu za čl. 13 JRM, pretpostavljam samo za viku i svađanje, riječi prijetnje izbacuje iz izrijeke jer to nisu mogli sa sigurnošću utvrditi. @gman molim za pojašnjenje : zašto se uopće prekršajni sud bavio sa utvrđivanjem toga je li netko izrekao prijeteće riječi? Pročitao sam sinje more presuda prekršajnih sudova gdje su se odluke donosile bez prisustva okrivljenika ili ispitivanja svjedoka, a bile su izrečene prijeteće riječi, pa nije bilo potrebe za provjeravanjem toga, odnosno išle bi presude bez svjedoka i okrivljenika. Prijetnja ionako nije posao prekršajnog suda? Čak i da dobiju takav predmet i idu provjeravati, zar ne bi prekršajni sud trebao provjeravati je li bilo vikanja ili nekog drugog oblika remećenja javnog reda i mira, a ne da utvrđuju sadržaj izrečenog? Ne znam, možda krivo tumačim, ovo je zanimljiv, ali i škakljiv slučaj. Prijava za prijetnju, k tome još prijava za javni red i mir, a prekršajni sud se bavi prijetnjom, a ne remećenjem javnog reda i mira, govorim naslijepo, jer nisam vidio presudu prekršajnog suda, a iskreno volio bi ! Za forumaša : Po meni, vi nakon pravomoćne presude imate osnova za pokretanje kaznenog postupka za lažno prijavljivanje djela. Ali ja mislim da će to samo ODO napraviti kad postupak završi, ako se utvrdi da niste prijetili tada kad vas se za to prijavilo ! Pozdrav
  7. Načelo ne bis in idem

    Vidim iz ovog rješenja da je situacija pomalo nevjerovatna. A tek onda kad ste i vi rekli. To uopće nije trebalo biti prekršajno prijavljeno kako kaže G-man. Možda u nekoj teoriji ako je netko prijetio na javnom mjestu pa usput vikao. Ali iz kontradiktornih svjedočenja na dva suda, vidi se da sve vuče na izmišljotinu. Ako sve te presude postanu pravomoćne i izađe na vidjelo da su predlagači kaznenog progona lagali na sudu u svojstvu svjedoka, ODO bi moglo i samo pokrenuti kazneni postupak, ali kad se sve završi, vi svakako se obratite njima ako želite. Ionako ćete imat vremena s obzirom na zastarne rokove. Samo sačekajte pravomoćnost svih presuda.
  8. Hvala na odgovoru. Drugi dio rečenice je jasan, ali prvi dio “sudska praksa je u potpunosti iskristalizirala konkretnu pravnu situaciju” je za mene kao laika nažalost nerazumljiv. Molio bih Vas pojašnjenje jednostavnim rječnikom, jer mi taj dio zaista nije jasan. Nisam pravnik, stoga i pitam za savjet ovdje. Hvala još jednom.
  9. Načelo ne bis in idem

    Zna se.
  10. Posjed prolaza

    Da,to je to,znači da je ovrhom uspostavljeno prijašnje stanje,no iz vaših objava se stječe utisak kako se nešto novo događa.
  11. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pročišćeni tekst zakona NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14 Glava 1. OPĆE ODREDBE Posjednik Članak 10. (1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično. (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici. Samostalni posjednik Članak 11. (1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava – samostalni je posjednik. (2) Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno. (3) Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Pomoćnik u posjedovanju Članak 12. (1) Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju. Glava 2. STJECANJE Izvorno i izvedeno stjecanje Članak 13. Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Predaja Članak 14. (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za račun stjecatelja. (3) Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladištaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znači predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga. Predaja očitovanjem volje Članak 15. (1) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. (2) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. Stjecanje posjeda prava Članak 16. (1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. (2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine činiti na toj nekretnini nešto što bi taj inače mogao činiti, pa to taj zbog toga propusti učiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. (3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne služnosti činiti to glede druge nekretnine, kao poslužne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine. (4) Kad posjednik nekretnine počne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuštati da na nekretnini koju posjeduje čini nešto što bi inače mogao činiti, posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine. (5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka uzima se da je posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju. (6) Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist. Nasljeđivanje posjeda Članak 17. (1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. (2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome. (3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. Glava 3. KAKVOĆA POSJEDA Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda Članak 18. (1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). (2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. (3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. (5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. (6) Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika – prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika. Glava 4. TRAJNOST I ZAŠTITA Načelo trajnosti Članak 19. (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. (2) Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Samovlasno smetanje Članak 20. (1) Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. (2) Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. Pravo na zaštitu posjeda Članak 21. (1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. (3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Sudska zaštita Članak 22. (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Članak 23. (1) Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. (2) Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Članak 24. (1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. (2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Članak 25. (1) Posjed koji je s ostavitelja prešao na nasljednike ovlašten je štititi svaki nasljednik, odnosno sunasljednik od samovlasnoga smetanja treće osobe. (2) Kad objektom posjeda upravlja na temelju svojega ovlaštenja izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavitelja prešao na nasljednika, odnosno nasljednike. (3) Odredbom stavka 2. ovoga članka ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršitelju oporuke, odnosno skrbniku ostavine. Članak 26. Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda. Dopuštena samopomoć Članak 27. (1) Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). (2) Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju. (3) Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Glava 5. PRESTANAK Prestanak posjeda stvari Članak 28. (1) Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (2) Dotadašnjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda. Prestanak posjeda prava Članak 29. (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi; prestaje, međutim, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda. (3) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao.
  12. Posjed prolaza

    r i j e s i o j e: I Nalaze se tuzenicima od 1) do 3), u roku od 8 dana, vratiti tuziteljici oduzeti posjed prolaza preko juznog dijela nekretnine oznacene kao , i baš dijela koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka od 8. lipnja 2009. g., ucrtan i oznacen slovima I-J-K-L-M-N-I na nacln da sa istog ukloni postavljeni betonski zid, zeljeznu ogradu tzv. ,.matu", betonske blokove i zalo te omoguciti tuziteljici prolaz do njene nekretnine te se zabranjuje tuzenicima od 1) do 3) daljnje uznemiravanje tuziteljicinog posjeda predmetnog prolaza, dok se odbija zahtjev tuziteljice u dijelu koji se odnosi na prijetnju novcanom kaznom. Ovrha : obavljena 16.11.2018
  13. Posjed prolaza

    Nema odluke suda bez dispozitiva(meritorne odluke) i obrazloženja. Meritorna odluka,ono pod kako kažete "riješio je" -utvrđuje se da je tuženi smetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti........................................ ,zbog čega se tuženi obvezuje(ili se istom nalaže)uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja................................ Zabranjuje se tuženom svako buduće isto ili slično smetanje....................pod prijetnjom ovrhe
  14. stručna procjena hrvi

    Ja sam umirovljen 01.01.1999..do tad sam bio na takozvanoj skrbi koja je iznosila 1200 kuna onda pala na 600 itd itd mislim da je tebi sve to poznato jer vidim da si isto tako prosao. Meni je isto pridodan staz i mirovina mi je sa dodatkom za dane oko 2.380.60...isto sam kao i ti u profesionalnoj invalidskoj...
  15. Razvod i posljedice

    Neka ga ovrši za neplaćanja uzdržavanja, izravnom naplatom potraživanja u FINA-i temeljem ovršne isprave, odluke o skrbništvu nad djecom, naravno, ako je ista donešena i (sukladno čl. 310. ObZ) njemu određena obveza plaćanja uzdržavanja djece, nadalje, može pokrenuti Ovršni postupak temeljem ovršne isprava, što je lošija solucija od prethodne, a može ga i kazneno prijaviti radi nepoštivanja pravomoćne sudske odluke o uzdržavanju djece, tj. za zanemarivanje prava djeteta (najgora solucija)....to se sve odnosi ako postoji pravomoćna sudska odluka o skrbništvu i plaćanju uzdržavanja djeci... Što se tiče automobila, neka mu ga, kao vlasnica, oduzme kako nebi i nadalje činio to što čini (nabijao joj kazne), na to ima sva zakonska prava kao vlasnica automobila... Najbolje bi joj bilo da se obrati Uredu državne upravi u svojoj županiji poradi ishodovanja besplatne sekundarne pravne pomoći, na što ima pravo, te neka konpletan slučaj, temeljem dobivene BPP prepusti stručnoj osobi, odvjetniku, koji će znati štititi njezine interese, naravno, i samim time i interese djece... Ovo ostalo, nažalost, mora snositi kao vlasnica, naravno, ako odvjetnik, pregledavši svu dokumentaciju i podrobno se upoznavši sa meritumom kompletne problematike, ne iznađe adekvatnije i povoljnije rješenje po nju i njezina prava...
  16. Posjed prolaza

    Rješenje se sastoji od riješio je i obrazloženje: Što je najbitnije ili su obe stavke
  17. Zakonski nasljednici

    Jer je nasljedila vašeg tatu.
  18. oduzimanje oružija

    Nisi odgovoran za krađu, ali možda jesi za nepropisno držanje oružja...
  19. Zakonski nasljednici

    8 Pa zato pitam jer ne razumijem, po čemu ona ima ista prava ako je to moj deda ostavio mom tati, oni zajedno zive u tom stanu 2 godine, otkako je deda umro a sad i tata, nije bitno ali jednog dana ja zelim da moj stan bude od mog sina i nikog više jer sam ga ja darovala
  20. Zakonski nasljednici

    Ovo iz razloga što miješate nasljeđivanje i institut bračne stečevine.
  21. oduzimanje oružija

    Neovisno o tome što pravomoćno u UP nije utvrđena moja odgovonost za krađu,..
  22. Razvod i posljedice

    Pozdrav svima 😊 Voljela bih cuti par misljenja i savjeta vezano za pricu koju cu napisati.. Naime, imam prijateljicu koja je godinama bila u braku sa problematicnim tipom koji joj je stvorio samo probleme u zivotu. Napokon se odlucila rastati, ali problemi su i dalje tu i ne zna sta da radi vise. On je sve prepisao na nju, apsolutno sve sto je mogao. Tip navodno ina svoju firmu ali od toga nista, nije doma nikad nista pridonosio, ona je zapravo sama financirala njega i dvoje djece. Auto koji vozi je prepisao na nju i nabio kazni ko u prici koje joj i sad nakon razvoda stizu na adresu i fina joj sjeda na placu, sve kazne uglavnom njoj stizu. Alimentaciju ne placa. Da stvar bude gora, malo prije razvoda ju je nagovorio da digne nekakav kredit i jos i to mora placat. Sama sve teze to podnosi, a njega nije briga. Recite mi, sta moze uciniti? Kako joj se moze pomoci? Postoji li nekakav nacin? Hvala 😊
  23. Zakonski nasljednici

    I još mi nije jasno, uvijek se govori ako stan nije zaradjen u braku nego je dobiven nasljedstvom da na to supruga nema pravo, a sad kao imamo ista prava, ok nek je tako ali onda postoje različita tumačenja, npr ja ostavim stan svom sinu, on se oženi i ona nakon par godina dijeli stan sa mojim sinom ako ja umrem?
  24. Zakonski nasljednici

    To je več nešto drugo,a što će te riješavati nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Iz Zakona o nasljeđivanju
  25. EU uhidbeni nalog

    Hvala...Ipak nije mi jasno da li se jednako kvalificira teška tjelesna ozljeda i teška tjelesna ozljeda u pokušaju
  26. Zakonski nasljednici

    Mislim kad bude ostavinska ne znam sta rec, pitat i kako to uopće ide, inace to je stan u obiteljskoj kuci još od pradjeda, dakle jedina je opcija prodaja zar ne?
  27. Zakonski nasljednici

    Pretpostavljam ali ona zivi u tom stanu, znaci mora se prodat i podijelit a sta je sa ev racunu na banci za koji ja ne znam, to je njeno ili?
  1. Učitaj više aktivnosti


  • Tko je sad tu? (vidi sve)

    There are no registered users currently online

  • Najutjecajniji članovi

  • Korisnici

    • Registriranih
      87351
    • Najviše online
      122

    Najnoviji korisnik
    Bald
    Registrirao se
  • Forum

    • Ukupno tema
      96161
    • Ukupno objava
      502099
  • Popularne teme

  • Nove objave

    • Dakle, u svibnju 2015., u "nasljedje" mi je nakon privatnog prekida sa partnerom ostao zajednicki j.d.o.o, na mojem imenu.( kojeg sam naivno otvorila, u dobroj namjeri da pomognem i budem samo formalno ime na papiru, jer partner nije mogao otvoriti...) Kako se nas privatni odnos prekinuo u vrijeme osnivanja j.d.o.o, ono nikad nije zazivjelo. Nema ni otvoren racun u banci. Htjela sam odmah likvidirati j.d.o.o, no, bivsi partner je inzistirao da se saceka tri godine do brisanja iz sudskog registra. I, evo, prosle su tri godine, on je odleprsao a ja sam dobila prekrsajni nalog radi nepodnosenja financijskih izvjestaja...iako se apsolutno nista nije radilo, nista. Za prvu pomoc malo sam citala online o cemu se ustvari radi i sto mi je ciniti prije nego javim bivsem partneru "veselu vijest" u nadi da ce preuzeti odgovornost...Ma, platit cu i sama samo da se vise maknem iz svega toga.  Koliko sam pohvatala, j.d.o.o ce se stvarno izbrisati iz sudskog registra nakon tri godine neaktivnosti? Na prekrsajnom nalogu pise da trebam uplatiti 2/3 iznosa? Mogu li se zaliti na prekrsajni nalog s obzirom da j.d.o.o ni dana nije radio? Ili ako to platim, jeli to to? Gotovo sa j.d.o.o i drzavom? Ili moram pokrenuti ipak postupak likvidacije? Ili mogu li j.d.o.o kad platim pokloniti nekome? Zeli li uopce itko tako nesto? Hrpa mi je pitanja u glavi. Silno zelim zavrsiti tu pricu. Naucila sam lekciju ( ne potpisuj ni iz ljubavi nista...). Unaprijed se zahvaljujem  na  moguce konstruktivnim i konkretnim odgovorima.
    • Na slučaj sam slučajno naišao pregledavajući praksu. Poklopilo se da ste to vi. I zainteresirao sam se! Čini mi se zanimljivo, ali i nevjerovatno koliko vam se život zakomplicirao radi obične svađe. Kakvih dnevno bude na tisuće bez sankcije. A da ne govorim da nekad budu izrečene i brutalne prijetnje, a sve završi na prekršaju. Također, mogu zamisliti kako vam je, ako niste zaposleni, život staje, jer je postupak u tijeku, a uvjerenje za posao vam nije čisto. Ovo rješenje ŽS vam je put ka istini. Nadam se da će se brzo okončati da se vratite u normalni život. A kad se sve utvrdi, samo naprijed sa prijavom za lažno prijavljivanje djela i lažno svjedočenje. Ovdje ću postaviti još jedno pitanje za raspravu: Nije li škakljivo vjerovati "oštećeniku" kod KD prijetnje i donositi odluku na temelju iskaza oštećenika koji se učini vjerojatnim i životnim, a bez materijalnih dokaza vezano uz sam čin. Prijetnje se najčešće tako sankcioniraju. I zamislimo da u ovom slučaju nisu izašli na vidjelo dokazi koji će osporiti prijavu. Čovjek bi bio presuđen za nešto što učinio nije. S druge strane, prekršajni sud dnevno obradi "ohoho" prijava gdje su izrečene "brutalne" prijetnje i sve završi sa prekršajem.   @gman, nisam razjasnio do kraja mišljenje žs u Zadru, vezano za načelo iz teme. Ostalo mi je jasno. Da je primjerice, prekršajni sud donio presudu bez utvrđivanja izrečenog, odnosno da se bavio vikom, a ne prijetnjom, te da je presudio i kaznio viku, a da je ostavio riječi prijetnje u činjeničnom opisu, samo ih navodeći u kontekstu počinjena prekršaja vikom, a izgovarajući prijeteće riječi, bi li se onda žs pozvao na načelo ne bis idem? Koliko sam razumio, pozivaju se na načelo, poglavito radi utvrđenog stanja da prijetnje zapravo nije bilo. A da se sa time nije bavio, te da je osudio viku, žs ne bi spominjao ne bis idem? Odnosno, po meni, prekršajni sud je olakšao posao općinskom, jer se bavio prijetnjom, a nije morao, te se zato spominje ne bis idem?
    • Nevjerovatno koliko interesa od atomica za moj slucaj.Poslat cu ti kompletan spis a i prekrsajnu presudu.Izvrsno zakljucujes.
    • Pročitah rješenje još jednom, da sumiram. Protiv vas je podnešena kaznena prijava zbog učina KD prijetnje iz čl 139 st 2?
      "Oštećenik" vas je prijavio da ste prijetili u spornom događaju gdje ste se svađali i vrijeđali, ali niste prijetili, međutim, on vas prijavljuje za prijetnju. Slijedom njegovih radnji, pokreće se kazneni postupak. Vas praktično oslobađa krivnje snimka koju ste naknadno dostavili kao dokaz, na kojoj se jasno vidi da vi ne prijetite. U međuvremenu, prekršajni sud donosi presudu za čl. 13 JRM, pretpostavljam samo za viku i svađanje, riječi prijetnje izbacuje iz izrijeke jer to nisu mogli sa sigurnošću utvrditi.
      @gman molim za pojašnjenje : zašto se uopće prekršajni sud bavio sa utvrđivanjem toga je li netko izrekao prijeteće riječi? Pročitao sam sinje more presuda prekršajnih sudova gdje su se odluke donosile bez prisustva okrivljenika ili ispitivanja svjedoka, a bile su izrečene prijeteće riječi, pa nije bilo potrebe za provjeravanjem toga, odnosno išle bi presude bez svjedoka i okrivljenika. Prijetnja ionako nije posao prekršajnog suda? Čak i da dobiju takav predmet i idu provjeravati, zar ne bi prekršajni sud trebao provjeravati je li bilo vikanja ili nekog drugog oblika remećenja javnog reda i mira, a ne da utvrđuju sadržaj izrečenog? Ne znam, možda krivo tumačim, ovo je zanimljiv, ali i škakljiv slučaj. Prijava za prijetnju, k tome još prijava za javni red i mir, a prekršajni sud se bavi prijetnjom, a ne remećenjem javnog reda i mira, govorim naslijepo, jer nisam vidio presudu prekršajnog suda, a iskreno volio bi !

      Za forumaša :

      Po meni, vi nakon pravomoćne presude imate osnova za pokretanje kaznenog postupka za lažno prijavljivanje djela. Ali ja mislim da će to samo ODO napraviti kad postupak završi, ako se utvrdi da niste prijetili tada kad vas se za to prijavilo !
      Pozdrav
    • Vidim iz ovog rješenja da je situacija pomalo nevjerovatna. A tek onda kad ste i vi rekli. To uopće nije trebalo biti prekršajno prijavljeno kako kaže G-man. Možda u nekoj teoriji ako je netko prijetio na javnom mjestu pa usput vikao. Ali iz kontradiktornih svjedočenja na dva suda, vidi se da sve vuče na izmišljotinu. Ako sve te presude postanu pravomoćne i izađe na vidjelo da su predlagači kaznenog progona lagali na sudu u svojstvu svjedoka, ODO bi moglo i samo pokrenuti kazneni postupak, ali kad se sve završi, vi svakako se obratite njima ako želite. Ionako ćete imat vremena s obzirom na zastarne rokove. Samo sačekajte pravomoćnost svih presuda. 
    • Hvala na odgovoru. Drugi dio rečenice je jasan, ali prvi dio “sudska praksa je u potpunosti iskristalizirala konkretnu pravnu situaciju”  je za mene kao laika nažalost nerazumljiv. Molio bih Vas pojašnjenje jednostavnim rječnikom, jer mi taj dio zaista nije jasan. Nisam pravnik, stoga i pitam za savjet ovdje. Hvala još jednom.
    • Da,to je to,znači da je ovrhom uspostavljeno prijašnje stanje,no iz vaših objava se stječe utisak kako se nešto novo događa.
    • r i j e s i o  j e: I Nalaze se tuzenicima od 1) do 3), u roku od 8 dana, vratiti tuziteljici oduzeti posjed prolaza preko juznog dijela nekretnine oznacene kao , i baš dijela koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka  od 8. lipnja 2009. g., ucrtan i oznacen slovima I-J-K-L-M-N-I na nacln da sa istog ukloni postavljeni betonski zid, zeljeznu ogradu tzv. ,.matu", betonske blokove i zalo te omoguciti tuziteljici prolaz do njene nekretnine te se zabranjuje tuzenicima od 1) do 3) daljnje uznemiravanje tuziteljicinog posjeda predmetnog prolaza, dok se odbija zahtjev tuziteljice u dijelu koji se odnosi na prijetnju novcanom kaznom.  Ovrha : obavljena  16.11.2018
    • Nema odluke suda bez dispozitiva(meritorne odluke) i obrazloženja.   Meritorna odluka,ono pod kako kažete "riješio je" -utvrđuje se da je tuženi smetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti........................................ ,zbog čega se tuženi obvezuje(ili se istom nalaže)uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja................................ Zabranjuje se tuženom svako buduće isto ili slično smetanje....................pod prijetnjom ovrhe  
    •   Ja sam umirovljen 01.01.1999..do tad sam bio na takozvanoj skrbi koja je iznosila 1200 kuna onda pala na 600 itd itd mislim da je tebi sve to poznato  jer vidim da si isto tako prosao. Meni je isto pridodan staz i mirovina mi je sa dodatkom za dane oko 2.380.60...isto sam kao i ti u profesionalnoj invalidskoj...
    • Neka ga ovrši za neplaćanja uzdržavanja, izravnom naplatom potraživanja u FINA-i temeljem ovršne isprave, odluke o skrbništvu nad djecom, naravno, ako je ista donešena i (sukladno čl. 310. ObZ) njemu određena obveza plaćanja uzdržavanja djece, nadalje, može pokrenuti Ovršni postupak temeljem ovršne isprava, što je lošija solucija od prethodne, a može ga i kazneno prijaviti radi nepoštivanja pravomoćne sudske odluke o uzdržavanju djece, tj. za zanemarivanje prava djeteta (najgora solucija)....to se sve odnosi ako postoji pravomoćna sudska odluka o skrbništvu i plaćanju uzdržavanja djeci... Što se tiče automobila, neka mu ga, kao vlasnica, oduzme kako nebi i nadalje činio to što čini (nabijao joj kazne), na to ima sva zakonska prava kao vlasnica automobila... Najbolje bi joj bilo da se obrati Uredu državne upravi u svojoj županiji poradi ishodovanja besplatne sekundarne pravne pomoći, na što ima pravo, te neka konpletan slučaj, temeljem dobivene BPP prepusti stručnoj osobi, odvjetniku, koji će znati štititi njezine interese, naravno, i samim time i interese djece... Ovo ostalo, nažalost, mora snositi kao vlasnica, naravno, ako odvjetnik, pregledavši svu dokumentaciju i podrobno se upoznavši sa meritumom kompletne problematike, ne iznađe adekvatnije i povoljnije rješenje po nju i njezina prava...
    • Rješenje se sastoji od riješio je i obrazloženje: Što je najbitnije ili su obe stavke     
    • Jer je nasljedila vašeg tatu.   Pogrešan zaključak,vaša smrt sa citiranim nebi imala nikakve veze,niti eventualna snaha ima osnov da konkretnu imovinu dijeli da vašim sinom,no ako ista nadživi vašeg sina,tada je ona nasljednik.
  • Novi statusi

    • mimosa

      Treba mi pravni savjet 
      · 0 odgovora
    • Ki-mo  »  G-man

      Poštovani, trnutno sam na roditeljskom dopustu i to do kraja 11. mjeseca ove godine. Dopust sam koristila 3 godine ( treće dijete), a prije toga sam nekoliko mjeseci bila na bolovanju. Poslodavac mi kaže da imam pravo koristiti g.o. za 2017. i za 2018. god., ali mi niti jedan niti drugi neće biti plaćen! Mene zanima da li je to moguće da si na godišnjem koji ti nije plaćen i na koliko godišnjeg zapravo imam pravo.
      Hvala
      · 0 odgovora
    • Civta Zagreb

      Molim pomoć: kako zaštiti introvertiranog dječaka, 14 g. od manipulacija jednog roditelja . Razvod još nije pokrenut.
      · 1 odgovor
    • dejandejan1  »  G-man

                           Postovani molim pravni savjet,osumnjicen sam da sampocinio kazneno djelo tjelesna ozljeda opisano ucl117 st1 i 2. radi se o maloljetniku u policiji su mi rekli da mladic ima 15 god. tereti me se da sam mu zadao vise udaraca u glavu i tijelo zatvorenom sakom i nogama po rebrima.mladic nije imao ni jednu ozljedu na tijelu normalno je usetao u policiju u pratnji roditelja.niti sam ja na sakama imao znakove i posjekotine od udaraca,mladicu sam razbio mobitel jer sam mu ga uzeo i zabio u pod ,situacija je krenula kad je mladic na crveno presao preko pjesackog te sam mislio da sam ga udario ili okrznuo iz straha izaso sam iz vozila na sta mi je zaprijetio da sam ga udario na zelenom ,i da ce me prijaviti.tu sam ga zaustavio i rekao da cekamo policiju posto sam popio i nisam se htjeo udaljavati ,mladic pokusava ici doma  ja ga guram i pada na pod ,na to mu govorim da cekamo policiju on me moli da je ne zovem drugi put pokusava pobjeci ne dozvoljavam mu opet ga guram na pod,u tom trenutku situacija eskalira dvije osobe prilaze optuzuju me da ga udaram i krecu nasilno na mene gdje kad sam vidio da situacija eskalira ulazim u vozilo i krecem prema policiji prijaviti incident.sad kad sam dao iskaz inspektor mi govori da mu prica ne moze proci posto da je primio toliko udaraca bio bi hospitaliziran te bi imao teske posjekotine po glavi od saka i podljeve i hematome na rebrima te nebi bio u stanju dolaziti u policijsku nego bi inspektor isao kod njega u bolnicu.slucaj je proslijeden na drzavno odvjetnistvo ...pomoc sto mi je ciniti?
       
       
      · 2 odgovora
    • kukidr  »  G-man

      Poštovani, molio bih Vas za pomoć. 
      U 3. mjesecu sam na Županijskom sudu pravomoćno osuđen na godinu dana bezuvjetnog zatvora zbog prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. U trenutku donošenja presude nisu postojale neke okolnosti koje su sada novonastale, rođenje djeteta i razboljevanje drugog djeteta, zbog čega ih sud nije mogao uzeti u obzir prilikom donošenja presude kao olakotne.
      Molim Vas savjet da li mogu zatražiti izmjenu pravomoćne presude zbog novonastalih okolnosti i kome točno moram uputiti molbu.
      Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru i pomoći.
      · 3 odgovora
×