Jump to content

Predvodnici


Popularni sadržaj

Prikazan je najviše praćeni sadržaj od 23.03.2019 u svim područjima

  1. 5 bodova
    309

    HZZO-putni nalog

    Pozdrav Evo ovako, putni nalog je ispunjen podatcima gdje je dijete bilo na pregledu. Takav putni nalog se odnese u HZZO. Pošto ja imam blokirani račun otišla sam u Finu i od njih sam dobila potvrdu da mi se putni troškovi isplačuju na zaštićeni račun i tu potvrdu donijela u HZZO. A na račun bake ili djeda mi je rečeno da ne može, samo roditelji ili skrbnici. Preko pošte može isplata na adresu i ako vam poštar kod kuće isplačuje uzima se 6% od iznosa,a oko dižete u poštanskom uredu onda je 2% od iznosa. Isplate se vrše ovako: Ako je pregled bio recimo 17 .03. a putni nalog ste predali u Hzzo do 05.04 mjesec a onda vam je isplata izvršena u tom 04 mjesecu. A ako je pregled bio recimo 02.04. i predat je puni nalog do 05.04. onda će isplata biti tek u 05. mjesecu. Još jedna bitna stvar Potvda sa Fine se uzima samo jednom i ona vrijedi za sve putne naloge tako da ju ne treba svaki put uzimati. Nadam se da sam pomogla Lp
  2. 4 bodova
    Za postupak utvrđivanja i podijele bračne stečevine nema zastare
  3. 3 bodova
    POŠTOVANI PROF, Jedno veliko "HVALA", a može i večera! Neno je uspio zahvaljujući Vašim savjetima. HZMO je pozitivno riješio Nenov zahtjev za priznavanje prava na "prijevremenu starosnu braniteljsku mirovinu". Rješenje je stiglo jučer, a stupilo je na snagu od 1.3.2019. Po novom Rješenju Nenova mirovina sada iznosi 3.320 kn, umjesto dosadašnjih 2.650 kn (zadnja isplaćena mirovina). Ovo za Nena znači jako puno i od srca Vam se zahvaljuje. Kada mi dostavi Rješenje na uvid, obavijestiti ću Vas o cijelom sadržaju istoga (na koje članke zakona se HZMO poziva i ostalo). Usput rečeno na stranicama HZMO na pitanje: Tko ima pravo na najnižu mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata? navodi se odgovor: Pravo na najnižu mirovinu ima hrvatski branitelj, korisnik starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ......... Dali se možda u ovom odgovoru nalazi osnova za priznavanje Nenova zahtjeva? Uglavnom, za Nena je najvažnije da je mirovina "poskočila" i to u prvom redu, još jednom napominjem, zahvaljujući Vašem savjetu!!!! Od svega srca veliko hvala, sretan i blagoslovljen Uskrs, Vama i svima na portalu. Igor
  4. 3 bodova
    Željac047

    Dokazi u procesu razvoda braka

    Pošto imate mlt. dijete idete prije u CZSS radi provođenja postupaka obveznog savjetovanja prije razvoda braka, kao i obiteljske medijacije prilikom čega se pokušava utijecati na Vas kako bi se dogovorili i sastavili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi za mlt. dijete (čl. 106. ObZ.), ako to niste učinili, morati ćete pokrenuti sudski postupak radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi (s kojim roditeljem će dijete dalje živjeti, dok će drugom roditelju biti određen način i vrijeme održavanja osobnih kontakata sa djetetom i plaćanja uzdržavanja za dijete), vjerojatno, sud neće razvesti brak prije donošenja takve odluke..
  5. 3 bodova
    Kako bi susjed ostvario pravo na izravna plaćanja, Vi morate mu dati u zakup, ugovorom o zakupu poljprivrednog zemljišta, zemljište koje on obrađuje. Imajte na umu da će te kao zakupodavci platiti porez na iznajmljeno zamljište.
  6. 3 bodova
    Zex

    Pohvale i sitnice

    Legalis trenutno broji skoro 90.000 korisnika, a njihov broj svaki dan raste. To je prevelik broj da bi imalo smisla objavljivati popis članova kakvog se vi sjećate. I dalje u administratorskom dijelu portala postoji takav popis, koji trenutno ima 3600 stranica. Vjerujte, nikakva praktična korist od njega. Ako tražite nekog korisnika, to je nemjerljivo lakše učiniti preko tražilice.
  7. 3 bodova
    Matrix

    Ostavina u sudskoj praksi

    Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, koje se u tom slučaju nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo. Kratki tekst odluke: “Pod ostavinskom imovnom podrazumijeva se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja pri čemu nije od značaja, što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe, kao što je to slučaj u ovom predmetu. Naime, u tom slučaju se nepokretna imovina nasljeđuje kao vanknjižno vlasništvo.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00-2, od 21. XII. 2000. *** Dospjele svote naknade za tuđu pomoć i njegu mogu se naslijediti, bez obzira što visina te naknade nije utvrđena pismenim sporazumom ili pravomoćnom sudskom odlukom, jer se odredbe st. 2. čl. 197. Zakona o obveznim odnosima odnose samo na singularnu sukcesiju, a ne i na nasljeđivanje, kao što je to kod nematerijalne štete (čl. 204. Zakona o obveznim odnosima). Kratki tekst odluke: “Naknada za tuđu pomoć i njegu čiju isplatu zahtijeva tužitelj novčana je tražbina dospjela do časa njegove smrti, radi čega je to imovinsko pravo prema odredbi iz čl. 2. Zakona o nasljeđivanju koje se može nasljeđivati i neosnovana je žalbena tvrdnja tuženika da je ova neprenosiva tražbina ujedno i nenasljediva tražbina.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2333/00-2, od 14. XII. 2000. Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine, koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, koje se u tom slučaju nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo. ŽS Bj Gž 2473/2000 * Ako među nasljednicima nema spora da još neka imovina koja nije uknjižena na ostavitelja predstavlja ostavinu, tu imovinu također treba uvrstiti u rješenje o nasljeđivanju s naznakom da se radi o faktičnom vlasništvu prema tvrdnji nasljednika. Također, u takvim slučajevima i u obrazloženju treba navesti da je nekretnina upisana na ostavitelja samo za određenu kvotu, a da bi, prema tvrdnji nasljednika, oni trebali biti isključivi nasljednici određenog dijela nekretnine, te da je stoga tako i navedeno u izreci rješenja o nasljeđivanju. Takvo rješenje o nasljeđivanju veže samo stranke nasljednike, dok to njima ne daje nikakva prava u odnosu na treće osobe koje nisu nasljednici.” ŽS St Gž 2110/1997 * Nasljednici bivšeg vlasnika imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je podnio zahtjev za povrat te imovine, a za njegova života o tom zahtjevu nije odlučeno, ne mogu svoja prava u svezi s tom imovinom ostvarivati u ostavinskom postupku. ŽS Vu Gž 1230/2002 * Ukoliko je pok. ovrhovoditelj kao odvjetnik umro tijekom trajanja ovršnog postupka, tada ovršni postupak protiv ovršenice može nastaviti nasljednik ovrhovoditelja a ne preuzimatelj odvjetničkog ureda za slučaj smrti odvjetnika. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1083/09-3 od 03.XI.2009. * Grobno mjesto na mjesnom groblju ne predstavlja nekretnina na kojoj se može steći pravo vlasništva, već je nasljedivo samo pravo korištenja grobnog mjesta. ŽS Ri Gž 676/2002 * Postojanje pravno valjanog ugovora o doživotnom uzdržavanju na temelju kojeg je ostavinska imovina prenesena na davatelja uzdržavanja, isključuje raspravljanje o ostavinskoj imovini, bez obzira što ugovor nije proveden u zemljišnim knjigama, budući je bit ugovora o doživotnom uzdržavanju da se prijenos prava vlasništva odgađa do smrti primatelja uzdržavanja, te da trenutkom smrti primatelja uzdržavanja pravo vlasništva na imovini koja je predmet ugovora prelazi na davatelja uzdržavanja, a što pak znači da u trenutku smrti primatelj uzdržavanja više nije vlasnik nekretnina, kojih je bio vlasnik do svoje smrti. ŽS Vž Gž 703/2006-2 * Pravo bivšeg političkog zatvorenika na naknadu za vrijeme provedeno u zatvoru ili pritvoru, osobno je pravo, slijedom čega se iznosi te naknade koji nisu dospjeli za života ovlaštenika, ne mogu naslijediti. ŽS Vu Gž 1605/2003-3 * Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti. Nasljednici bivšeg vlasnika imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je podnio zahtjev za povrat te imovine, a za njegova života o tom zahtjevu nije odlučeno, ne mogu stoga svoja prava u svezi s tom imovinom ostvarivati u ostavinskom postupku. ŽS Vu Gž 1230/2002 * Supruga ozlijeđenog, koji boravi u bolnici i toplicama za vrijeme rehabilitacije, nema pravo na naknadu za njegu i pomoć koju je pružala ozlijeđenom za to vrijeme, jer takova dodatna njega i pomoć ima značaj moralnog čina. ŽS Bj Gž 2333/2000 * Ako određena nekretnina nije bila u vlasništvu ostavitelja u času njegove smrti, iako je ista pogrešno bila upisana u zemljišnim knjigama kao njegovo vlasništvo, tada takva nekretnina ne može prijeći u vlasništvo nasljednika ostavitelja. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1184/09-2 od 28.IV.2010. * Ukoliko među nasljednicima nema spora da još neka imovina koja nije uknjižena na ostavitelja predstavlja ostavinu istu imovinu također treba uvrstiti rješenje o nasljeđivanju s naznakom da se radi o faktičnom vlasništvu prema tvrdnji nasljednika. Također u takvim slučajevima i u obrazloženju treba navesti da je nekretnina upisana na ostavitelja samo na određenu kvotu a da prema tvrdnji nasljednika bi oni trebali biti isključivi nasljednici određenog dijela nekretnine, te da je stoga tako i navedeno u izreci rješenja o nasljeđivanju. Takvo rješenje o nasljeđivanju veže samo stranke nasljednike, dok to istima ne daje nikakova prava u odnosu na treće osobe koje nisu nasljednici.” ŽS St Gž 2110/1997 * Ujedno valja reći, da rješenjem o isplati akontacije ovrhovoditelj nije stekao ovršnu ispravu za isplatu razlike, jer…(u novčana sredstva primatelja uzdržavanja ulaze samo ona koja su ostvarena na dan smrti primatelja uzdržavanja, pravo na naknadu je osobno pravo i prestaje smrću korisnika), te ovrhovoditelj nema pravne osnove za pokretanje ovrhe, radi isplate novčane naknade na ime korisnika – bračnog druga.” ŽS Vu Gž 1605/2003-3 Pozivanjem na sporazum između oporučnog i zakonskog nasljednika o eventualnom načinu korištenja ostavinske imovine nije pozivanje na nasljedno pravo, pa se o njemu ne raspravlja u ostavinskom postupku niti ima utjecaja na tijek istog. Kratki tekst odluke: “Kako se zakonski nasljednik poziva na neki navodni sporazum o pravu stanovanja i zabrani otuđenja glede stana koji je bio predmetom nasljeđivanja i raspravljanja u ovom ostavinskom postupku, te u situaciji da oporučni nasljednik negira u svojem odgovoru postojanje takvog sporazuma, a kako ta eventualna prava za zakonskog nasljednika ne bi proizlazila iz raspoložbe ostavitelja iza kojega se vodi ovaj ostavinski postupak, to se u ovom ostavinskom postupku o takvim eventualnim pravima zakonskog nasljednika ne može raspravljati već bi ona mogla biti predmetom raspravljanja u parnici. Naime, u postupku za ostavinsku raspravu, a primjenom odredbe iz čl. 172. ZN-a, sud utvrđuje tko su nasljednici umrlog, koja imovina sačinjava njegovu ostavinu i koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama, pa kako se žalitelj i ne poziva na netko svoje nasljedno pravo, to se njegova žalba u svemu ukazuje neosnovanom.” Županijski sud u Rijeci, Gž-397/98, od 18. III. 1998. Za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno je li ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana na ime ostavitelja kao vlasnika, već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času smrti. Kratki tekst odluke: “Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud smatra da ostavitelj nije suvlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj 1187 k.o. P. i zk. ul. broj 582 P. u 1/2 dijela, jer je prezime ostavitelja N., a na ovim nekretninama kao suvlasnik istih u zemljišnim knjigama upisan je N.Takav zaključak suda prvog stupnja, međutim, ne može se prihvatiti, jer su i nekretnine u izvanknjižnom vlasništvu ostavinska imovina kada među nasljednicima nema spora o tome da je i ta imovina ostavinska imovina pokojnog.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1133/08-2, od 21. VII. 2008.
  8. 3 bodova
    Matrix

    Sudska praksa

    U Republici Hrvatskoj sudska praksa nije neposredan izvor prava, ali pošto sudovi primjenjuju pozitivno pravo i svojim odlukama daju uputstva za praktičnu primjenu važećih propisa, predstavlja bitan faktor u tumačenju pojedinih zakonskih odredbi, popunjavanju pravnih praznina i uspostavljanju vladavine prava. Ugovor o doživotnom uzdržavanju-općenito,Protutužba,Brisovna tužba,Zabilježba spora,Deklaratorna tužba,Knjižni prednik,Bračna stečevina,Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja,Pisana oporuka pred svjedocima,Vlastoručna oporuka,Nužni dio,Ostavina,Parnični troškovi,Stjecanje bez osnova,Zastara,
  9. 3 bodova
    Željac047

    Punoljetno dijete i alimentacija

    Da, sve do navršenih 26 godina starosti ako se školuje ili studira i redovno ispunjava svoje obveze u školi ili na fax-u, s time da je punoljetno dijete dužno učestvovati u svojem uzdržavanju sukladno svojim mogućnostima.. Izmjenu Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sprovodi sud koji ga je i potvrdio, može se revidirati (izmjeniti) na način da CZSS potvrđuje da su izmijenjene odredbe Plana u najboljem interesu djeteta, a potom ga sud, u izvanparničnom postupku, revidira i potvrđuje, ili Vi, osobno, temeljem dogovora sa djetetom, možete pokrenuti izvanparnični sudski postupak i zatražiti izmjenu istog na način da buduće obroke uzdržavanja uplaćujete na njegov osobni račun (samo za punoljetno dijete) Naravno da krši, Vi protiv majke djeteta možete pokrenuti kazneni progon radi neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta, tj. kršenja prava djeteta na kontakte sa Vama, koji kontakti su sastavnica Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u kojem je striktno naveden način i vrijeme provođenja istih i roditelj koji se ne pridržava navedenog čini KD iz čl. 173. st. 1. KZ RH, a za koje KD je predviđena kazna zatvora do jedne godine, citiram ga: Neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta Članak 173. (1) Tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili državno tijelo, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Sretno..!
  10. 3 bodova
    Borbena7

    troškovi bolničkog liječenja

    Pogledajte link za sličnu temu
  11. 3 bodova
    stradivari

    Susjeda remeti kućni red i mir

    od jrm a nema ništa. Privatne tužbe su u ovakvim slučajevima najčešće gubitak novaca i vremena, a najpametnije (govorim iz vlastitig iskustva) je da sa stručnjakom za zvučnu izolaciju pokušate tu buku svesti na minimum. Ako vas zanima što sam ja napravio javite se u inbox. Pozz
  12. 3 bodova
    Željac047

    Alimentacija ?!

    Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nad mld. provjerava i odobrava sud u izvanparničnom postupku čime on stiče svojstvo ovršne isprave, obvezan za obadva roditelja, ako jedan od roditelja ne poštuje isti postoje razne zakonske mogućnosti kao što je izravna naplata putem FINE temeljem ovršne isprave ili pokretanje Ovršnog postupka protiv roditelja koji ne poštiva plaćanje uzdržavanje za dijete, pokretanje kaznenog postupka protiv roditelja koji krši (sprečava) odluku o kontaktima djeteta sa drugim roditeljem, ovrha nad djetetom idr. Sve činjenice vezane za dobrobit djeteta (sociijalna anamneza za oba roditelja, gleda se tko od roditelja ima bolje uvjete za dodjelom daljnje roditeljske skrbi za dijete) i sve ostalo vezano za dobrobit i normalni daljnji razvoj djeteta, Ako postoje opravdani razlozi može se pokrenuti postupak potpunog oduzimanja roditeljske skrbi roditelju, a što ga ne oslobađa obveze plaćanja uzdržavanja za dijete, no kod pokretanja takvog postupka i rješavanja određenih situacija i problema na taj način, mora se biti jako oprezan i treba gledati na druge, možebitne, načine rješiti probleme, jer se pokretanjem takvog postupka zadire i u pravo djeteta na obadva roditelja
  13. 2 bodova
    G-man

    SRETAN USKRS

    Zahvaljujem svima i sa malim zakašnjenjem, također čestitam sretan Uskrs!
  14. 2 bodova
    spzg1234

    SRETAN USKRS

    Također, svima.
  15. 2 bodova
    prof

    Nasljeđivanje stana i porez

    Poštovani Gvaka, na naslijeđenu ili darovanu nekretninu od roditelja ne plaća se nikakav porez, bez obzira na broj nekretnina koji imate. Lijep pozdrav
  16. 2 bodova
    Matrix

    Bračna stečevina u sudskoj praksi

    "Ukoliko se radi o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, tada činjenica da se na imovinu uknjižio tuženik kao vlasnik u 1/1 dijela, ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasnički udjel tužiteljice na toj imovini, ako stranke nisu drugačije ugovorile.“ – Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 577/08-2, od 1. travnja 2009.; „Prilikom utvrđenja suvlasništva na bračnoj stečevini, sud nije ovlašten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasničkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž. 385/05-2, od 30. lipnja 2005. "Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja " (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2, od 14. prosinca 2005). „Kada je stjecanje zajedničke imovine (obiteljske kuće) započelo prije, a završilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlučivanju o udjelima supružnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je izvršen pretežiti dio radova na izgradnji objekta, budući da o tome ovisi hoće li se stjecanje bračne stečevine prosuđivati primjenom odredaba Zakona o braku i porodičnim odnosima ili primjenom odredaba Obiteljskog zakona.“ – Odluka Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž-657/09-2, od 26. ožujka 2009. „Imovina stečena na temelju statusa ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, ne može se smatrati imovinom stečenom u braku i kao takva ne može predstavljati bračnu stečevinu stranka“. -Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 1365/2008-2, od 10. veljače 2010; „Ne predstavlja bračnu stečevinu nekretnina koju je jedan bračni drug stekao na ovršnoj javnoj dražbi i platio je novcem koji nije predstavljao bračnu stečevinu.“ – Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 369/06-2, od 26. ožujka 2008. "Sklapanjem braka ne mora nastati istovremeno i bračna zajednica (nije dovoljno da brak formalno postoji, već je potrebno da bračnidrugovi stvarno žive u bračnoj zajednici), ali bračna zajednica je sastavni dio braka i može trajati jedino isključivo za trajanja braka. Postojanje bračne zajednice sud treba utvrditi ako postane sporno smatra li se određena imovina bračnom stečevinom ili se radi o vlastitoj imovini. Teret dokazivanja o trenutku prestanka bračne zajednice na onom je bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica određenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bračna zajednica traje sve do prestanka braka. U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost što su stranke stanovale odvojeno, uz činjenicu da je do toga došlo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upućuje na postojanje prekida bračne zajednice (Vrhovni sud RH, br. Rev 361/92-2, od 12. ožujka 1992) . "Ako bračni drugovi steknu određenu imovinu nakon prestanka bračne zajednice,ta imovina ne ulazi u bračnu stečevinu. Također, da bi se u postupku utvrdila bračna stečevina bračnih drugova, nije potrebno da je brak između stranaka razveden.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž.1064/07-2, od 13.veljače 2008. Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine. U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine.To može biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na plaću ili naknadu,ostvarivanje prihoda samozapošljavanjem, obavljanjem poljodjelskih poslova, a kao udjel bračnog druga uzima se i rad u kućanstvu, rad oko odgoja i brige o djeci ili drugim članovima obitelji te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (Vrhovni sud RH, br. Rev 1084/08-2, od 29. listopada 2008.) „Imovina koju je jedan bračni drug stekao na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ne predstavlja posebnu imovinu tog bračnog druga ako je ta imovina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice i ako su oba bračna druga prihvatila i izvršavala obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je sklopio jedan bračni drug.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br.Gž.910/12-2, od 4. veljače 2013. „U konkretnom slučaju zato nema sumnje u pravilnost zaključka da je tužiteljica, nakon što su roditelji tuženika ovome darovali prijeporne nekretnine u cijelosti, 1/2 istih stekla od tuženika temeljem darovnog ugovora, te da u tom dijelu ona predstavlja njezinu vlastitu (posebnu)imovinu.” – Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 696/06-2, od 3. listopada2006. „Sudjelovanjem u otplati dijela kredita tijekom trajanja braka, kojim je prije zaključenja braka jedan od bračnih drugova kupio stan, drugi bračni drug ne stiče stvarno pravo na dijelu tog stana, već obveznopravni zahtjev razmjerno uloženim sredstvima u otplati kredita.“ – Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev3024/90-2, od 30. prosinca 1991.; „Novčana sredstva koje jedan bračni drug dobije kao kredit i otplaćuje ga, ne predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a nakon razvoda braka dug tog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu,br. Gž.3608/13-3, od 17. srpnja 2013. “Iznosi isplaćeni jednom bračnom drugu s naslova naknade za pretrpljenu štetu ne predstavljaju bračnu stečevinu, nego posebnu imovinu tog bračnog druga.“ -Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 929/07-2, od 2. travnja 2008 "Kad bračni drug zahtijeva vraćanje sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da se bračni drug koji je ulagao i sam koristio rezultatima svojih ulaganja" Iz obrazloženja citiramo: “Pogrešan je pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tuženica ulagala u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vraćanje onoga što je tuženica u stan svog pokojnog supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze vraćanja. Osim toga valja imati na umu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pokojnog supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tuženica imala korištenjem te stvari“. (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. - Izbor odluka 1/1998 - 79) Da bi utvrdio da li otpremnina tužiteljice predstavlja bračnu stečevinu ili posebnu imovinu tužiteljice, sud je dužan utvrditi da li je tužiteljica otpremninu u stranoj državi primila ovisno o poslovnim rezultatima njezina poslodavca i bez obzira na duljinu njezinog staža kod istog poslodavca ili je ostvarenje naknade ovisilo o duljini trajanja radnog odnosa prije prestanka radnog odnosa, odnosno utvrditi kakvo pravno značenje ima isplaćena naknada prema propisima zemlje u kojoj je tužiteljica bila u radnom odnosu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 773/08-3 od 15.IX.2008. * “Prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog poimanja u vezi s primjenom materijalnog prava nije u relevantnom pravcu raspravio predmet spora niti utvrdio pravnoodlučne činjenice i okolnosti. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku – da su stranke suvlasnici za po jednu polovicu u izreci pobijane presude označene obiteljske kuće i pokretnina – temelji na odredbi članka 249. stavak 1. Obiteljskog zakona i utvrđenju da je ta imovina stečena za vrijeme trajanja braka i izvanbračne zajednice parničnih stranaka. Odredbe OBZ-a/03, pa tako i odredba njegovog članka 249. stavak 1., kojom je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici imovine stečene u braku, primjenjuje se na imovinske odnose bračnih drugova nastalih nakon stupanja na snagu toga Zakona (22. srpnja 2003.), a ne može se retroaktivno primjenjivati i na imovinske odnose bračnih drugova nastalih prije stupanja na snagu OBZ-a/03. – A u ovom konkretnom slučaju prema utvrđenjima prvostupanjskog suda očito je izgradnja sporne obiteljske kuće definitivno završena 2000., dakle prije stupanja na snagu OBZ-a/03. Stoga utvrđenje suvlasničkih dijelova stranaka u predmetnoj obiteljskoj kući treba izvršiti prema tada važećim propisima. Prije sada važećeg OBZ-a/03 bio je u primjeni Obiteljski zakon – NN 162/98 (dalje: OBZ/98), koji je stupio na snagu dana 1. srpnja 1999., kojim je također bila propisana (članak 253. stavak 1.) zakonska presumpcija da su bračni drugovi suvlasnici bračne imovine (“stečevine”) na jednake dijelove, ako nisu drugačije ugovorili. – A prije toga Zakona bio je u primjeni Zakon o braku i porodničnim odnosima (NN 11/78, 27/78 i 45/89 – dalje ZBPO), prema kojem se veličina suvlasničkih dijelova bračnih drugova u bračnoj imovini utvrđivala prema njihovim pojedinačnim doprinosima (radom i sredstvima) u stvaranju odnosno stjecanju te imovine. Stoga je za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu glede predmetne obiteljske kuće potrebno prethodno cjelovito raspraviti i pouzdano utvrditi koliki je bio doprinos (radom i sredstvima) pojedine od stranaka u izgradnji te kuće do 1. srpnja 1999., uz prethodno utvrđenje što je i koliko do tada izgrađeno i vrijednosti do tada izgrađenog, kao i vrijednosti onoga što je napravljeno nakon toga datuma, a što strankama pripada na jednake dijelove.” ŽS Du Gž 18/2006 * Ukoliko su tuženi pokretninu koja je predmet parničnog postupka prodali i predali u posjed trećoj osobi za vrijeme trajanja parničnog postupka, sud nije ovlašten odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se utvrdi suvlasnicom predmetne pokretnine u . dijela. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 173/07-2 od 19.II.2007. * Ocijenjeno je da nije riječ o zajedničkoj imovini bračnih drugova, kad je automobil na kredit kupio jedan od bračnih drugova nakon što je već duže vrijeme bila prekinuta bračna zajednica. VSRH Rev 1289/2006-2 * Da bi se u postupku utvrdila bračna stečevina bračnih drugova, nije potrebno da je brak izmenu stranaka razveden. Županijski sud u Varaždinu, Gž.1064/07-2 od 13. II. 2008. * Činjenica da je tužiteljica bila suvlasnica u ¼ dijela predmetnih nekretnina temeljem bračne stečevine u vrijeme zasnivanja založnog prava na tim nekretninama, utječe na pravo stjecatelja založnog prava, bez obzira što ista nije bila upisana u zemljišne knjige, jer u konkretnom slučaju pred načelom povjerenja u zemljišne knjige, prednost ima načelo da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1356/06-2 od 03.I.2007. * Adaptacija sastavnog dijela stana (drvarnice) od strane jednog bračnog druga, ne može se smatrati pravnom osnovom za samostalno stjecanje stvarnih prava na tom dijelu stana, ako je takva adaptacija, dogradnja ili nadogradnja, učinjena bez suglasnosti suvlasnika, već se o pravu na naknadu onome tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odlučuje prema pravilima obveznog prava. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 185/07-2 OD 30.V.2007. * Imovina stečena ugovorom o doživotnom uzdržavanju, koji ugovor su sklopili jedan bračni drug i primatelj uzdržavanja, smatra se vlastitom imovinom. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1360/06-2 od 27.XI.2006. * Kada se tužiteljica u tužbi poziva na pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na pokretnini, temeljem bračne stečevine, tada u takvom sporu, kao tuženica ne može biti samostalno legitimirana tužiteljičina bivša svekrva, već je tužiteljica dužna tužbom obuhvatiti i bivšeg supruga, time da je tužbeni zahtjev potrebno postaviti u smislu utvrnenja suvlasničkih prava i za preostali dio suvlasničke pokretnine, a ne samo za 1/2 dijela pokretnine (automobila). Županijski sud u Varaždinu, Gž. 70/07-2 od 22.V.2007. * Prilikom utvrđenja suvlasništva na bračnoj stečevini, sud nije ovlašten odrediti umjesto diobe, isplatu vrijednosti suvlasničkog dijela, osim ako se utvrdi da jednom od suvlasnika pripada znatno manji dio stvari. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 385/05-2 od 30. VI. 2005. * Sud smije donijeti djelomičnu presudu i glede dijela zahtjeva koji je među strankama sporan. VSRH Rev 1289/2006-2 * Kada solidarna obveza nije posebno propisana zakonom, bračni drugovi su solidarno odgovorni ako je pravni posao iz kojeg proistječe dugovanje, usmjeren na stjecanje imovine koja ulazi u bračnu stečevinu, pri čemu je bračni drug, kojeg se tereti na solidarnu odgovornost s bračnim drugom koji je izravni dužnik, upoznat s osnovom zaduženja te ju je odobrio odnosno od toga prihvaća ostvarenu korist. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 632/07-2 od 12.IX.2007. * Početak tijeka zastarnog roka kada se zahtjeva povrat neosnovano stečenog, teče od dana stjecanja bez osnove, odnosno od dana kada je izvanbračni drug prodao nekretninu koja predstavlja imovinu stečenu izmenu izvanbračnih drugova za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Županijski sud u Varaždinu, Gž.505/07-2 od 22.I.2008. * Kada je stjecanje zajedničke imovine (obiteljske kuće) započelo prije a završilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlučivanju o udjelima supružnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je pretežiti dio radova na izgradnji izvršen, jer od toga ovisi da li će se stjecanje bračne stečevine prosuđivati primjenom odredbi Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine” broj 11/78, 45/89 i 59/90), ili primjenom odredbi Obiteljskog zakona. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-657/09-2 od 26. III. 2009. godine. Tužitelj nema pravo na isplatu vrijednosti darovane nekretnine ukoliko prije toga nije opozvao ugovor o darovanju, bez obzira što se radi o nekretnini koju je darovao izvanbračnoj supruzi. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1218/09-3 od 11.I.2010. * Nema mjesta spajanju parnice radi rastave braka i imovinsko-pravnog spora istih stranaka radi utvrđenja bračne stečevine. ŽS Ri Gž 451/2001 * Na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do stupanja na snagu Obiteljskog zakona (1. srpnja 1999.) primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima. VSRH Rev 171/2005-2 * Tužiteljica nema pravo stjecanja suvlasništva na kući, bez obzira na činjenicu što je zajedno sa izvanbračnim drugom dovršavala istu za vrijeme izvanbračne zajednice, ukoliko je predmetnu kuću sagradio izvanbračni drug prije početka izvanbračne zajednice. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 173/07-2 od 19.II.2007. – Potvrđneno VSRH, Rev. 745/07-2 od 09.IV.2008. * Okolnost da je tužitelju kao 100%-tnom invalidu Domovinskog rata, u skladu s člankom 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (“Narodne novine” broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 58/95 i 11/96), na cijenu utvrđenu prema članku 11. stavku 1. točke 1. do 6. tog Zakona, priznat popust od 100% dakle, da je taj stan imao cijenu od 0,00 kn, ne mijenja karakter ugovora o kupoprodaji tog stana između Republike Hrvatske odnosno MORH-a kao prodavatelja i tuženika kao kupca. Tuženik je, koristeći ovo pravo na popust prilikom kupnje stana, iskoristio svoje osobno pravo koje je stekao kao hrvatski vojni invalid, a imovina stečena na temelju tog prava ne može se smatrati imovinom koja bi bila stečena radom ili koja potječe iz te imovine. ŽS Vg Gž 958/2002-2 * Ugovor o utvrđenju i diobi zajedničke imovine u svezi s razvodom, nije ugovor o uređenju imovinskih odnosa (bračni ugovor) za koji se tražio oblik javnobilježničkog akta. VSRH Rev 2414/1996 Na temelju izvanbračne veze koja je trajala za vrijeme trajanja braka jednog od izvanbračnih drugova, ne mogu nastati imovinski odnosi na principima stjecanja bračne imovine. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1168/08-2 od 21.X.2008. * U sporu radi utvrđenja bračne stečevine koji je pokrenuo jedan bračni drug, treća osoba ne može biti utužena samostalno. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 70/07-2 od 22.V.2007. * Pobojnost sporazuma (izvan)bračnih drugova o imovinskim odnosima ne može se isticati prigovorom u parnici već temeljem konstitutivne odluke suda o poništenju takvog sporazuma. VSRH Rev 1159/2001-2 * Nakon stupanja na snagu Obiteljskog zakona (NN 116/03) više se ne može raspravljati u kojem omjeru je bračni drug doprinio stjecanju zajedničke imovine, a to iz razloga što vrijedi zakonska predmnjeva da su bračni drugovi suvlasnici na jednake dijelove bračne stečevine, s time da je sud dužan utvrditi što predstavlja posebnu imovinu pojedinog bračnog druga, a što bračnu stečevinu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1517/05-2 od 10.XI.2005. * Tužiteljica koja je snosila cjelokupne troškove uzdržavanja zajedničkog djeteta, dakle i troškove koje je bio u obvezi plaćati tuženik, ima pravo tražiti naknadu troškova uzdržavanja retroaktivno, za razdoblje u kojem obveznik uzdržavanja nije ispunjavao svoju obvezu. Županijski sud u Varaždinu, Gž.731/08-2 od 06.V.2008. * Nakon stupanja na snagu Obiteljskog zakona (NN 116/03) više se ne može raspravljati u kojem omjeru je bračni drug doprinio stjecanju zajedničke imovine, a to iz razloga što vrijedi zakonska predmnjeva da su bračni drugovi suvlasnici na jednake dijelove bračne stečevine, s time da je sud dužan utvrditi što predstavlja posebnu imovinu pojedinog bračnog druga, a što bračnu stečevinu. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1517/05-2 od 10.XI.2005. * Kad je stan kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice do dana početka primjene Obiteljskog zakona (NN 162/98), tj. do 1. srpnja 1999., a dug tereti samo jednog bračnog druga koji je nakon prestanka bračne zajednice nastavio s otplatom duga, na stečenu imovinu primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja (kupnje) stana. VSRH Rev 973/2005-2 * Kada sporna činjenična osnova ne daje osnovu za izravnu primjenu zakonske presumpcije o automobilu kao dijelu bračne stečevine, tada je sud dužan utvrditi suvlasničke omjere stranaka na automobilu i način vršenja suposjeda na istom. Županijski sud u Varaždinu, Gž.1615/06-2 od 21.III.2007. * Tužba radi utvrđenja bračne stečevine u odnosu na trgovačka društva (u kojem slučaju je potrebno tužbu proširiti i na ta trgovačka društva) ne može se smatrati vlasničkom tužbom, budući da stjecanje prava na poslovne udijele ne može biti temeljeno na stvarnom pravu već isključivo na Zakonu o trgovačkim društvima, odnosno, na općim pravilima obveznog prava. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 958/03-2 od 18. VIII. 2003. * Ne predstavlja bračnu stečevinu nekretnina koju je jedan bračni drug stekao na ovršnoj javnoj dražbi i platio je novcem koji nije predstavljao bračnu stečevinu. VSRH Rev 369/2006-2 Ukoliko je nekretnina kupljena za vrijeme trajanja braka a gradnja građevine na toj nekretnini dovršena je za vrijeme važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima, tada će sud prilikom odlučivanja o bračnoj stečevini, primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima, imajući u vidu temeljno načelo pravnog poretka o zaštiti stečenih prava. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 724/08-2 od 10.III.2008. * “Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije, kojeg revidenti opetovano ističu u reviziji. Pravo zahtijevati utvrđenje bračne stečevine, u odnosu na umrlog bračnog druga, ne ovisi o pokretanju ili provedbi ostavinskog postupka, pa stoga ni o upućivanju jednog od nasljednika na parnicu radi utvrđenja ostavinske imovine, jer je odredbama čl. 13. i 14. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine” br. 52/71 i 47/78), koji je bio na snazi u vrijeme smrti I. R., propisano da osobu, koja je umrla bez potomaka, nasljeđuju njegov bračni drug, te braća i sestre umrloga. Nasljedstvo se, prema odredbi čl. 128. st. 1. Zakona o nasljeđivanju, otvara smrću, s daljom posljedicom prelaska ostavinske imovine trenutkom smrti ostavitelja po sili zakona na njegove nasljednike (čl. 135. Zakona o nasljeđivanju). Nije stoga osnovana tvrdnja revidenata da se bez provedbe ostavinskog postupka ne može voditi ovaj postupak zato što se ne znaju ostaviteljevi nasljednici.” VSRH Rev 1079/2003-2 * Kada je tužena kupila stan temeljem Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo u vrijeme kada nije bila u izvanbračnoj niti bračnoj zajednici sa tužiteljem, te je ista bila i upisana u knjigu položenih ugovora kao vlasnica istog, tada činjenica da je aneks ugovora kojim je izvršen obračun dugovanog iznosa, obročna otplata te izvršena isplata ukupne cijene, sastavljen u vrijeme kada je trajala izvanbračna zajednica, ne daje pravo suvlasništva tužitelja na istom, niti u slučaju da su novčana sredstva kojim je isplaćena ukupna cijena stana bila njegova. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1316/08-2 od 06.X.2008. * Ukoliko su bračni drugovi investirali u adaptaciju i dogradnju na nekretnini koja je u vlasništvu trećih osoba, sud će prilikom utvrđivanja bračne stečevine utvrditi sudjelovanje bračnih drugova u izgradnji i adaptaciji tih nekretnina kako na osnovu ulaganja iz vrijednosti njihove posebne imovine, tako i temeljem uloženih sredstava iz zajedničke imovine, te temeljem tako utvrđene vrijednosti utvrditi udio bračnih drugova u bračnoj stečevini, imajući u vidu neoborivu pretpostavku da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima imovine koja je stečena temeljem rada za vrijeme trajanja braka, te obvezati vlasnike nekretnine da svakom bračnom drugu isplate naknadu na ime uloženih materijalnih sredstava sukladno pravima obveznog prava o stjecanju bez osnove. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1663/04-2 od 29. XII. 2004. * Ako samo jedan bračni drug otplaćuje dug (obročna otplata) nastao kupnjom stana (povećanjem imovine) taj se dug neće uzeti u obzir kod utvrđivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini samo ako drugi bračni drug pruži osiguranje da će prilikom isplate duga namiriti odgovarajući dio. VSRH Rev 973/2005-2 * Činjenica da je tužitelj otplaćivao kredit sredstvima ostvarenim radom, ne upućuje na zaključak da se radi o isključivom ulaganju tužitelja u povećanje imovine tuženika, jer se njegov prihod iz radnog odnosa ne može smatrati njegovom vlastitom imovinom. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1292/05-2 od 22.VIII.2005. * Nekretnina koju je stekla tužena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, predstavlja njezinu posebnu imovinu, a činjenica da je tužitelj sudjelovao u otplati te nekretnine, ne može predstavljati pravnu osnovu za stjecanje suvlasništva na toj nekretnini, budući za stjecanje vlasničkih prava nije odlučno na koji način je, u financijskom smislu, funkcionirala izvanbračna zajednica stranaka, a predmetna nekretnina po tuženici nije stečena radom, za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1689/05-2 od 14.II.2006. * “U ovom predmetu drugostupanjski je sud u izreci svoje presude dopustio reviziju kako bi se raspravilo pravno pitanje utjecaja na udio u stjecanju imovine bivših bračnih drugova činjenice da je imovina stečena u braku, a u svezi sa stjecanjem te imovine postoji dug trećoj osobi koji tereti samo jednoga od bivših bračnih drugova (čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku – NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 – dalje ZPP). Iz rezultata postupka proizlazi: – da su stranke bile u braku od 20. ožujka 1976. do 17. travnja 1990., – da je za vrijeme trajanja bračne zajednice tuženik ugovorom od 25. travnja 1994. br. 02-247/1-94 otkupio stan od T. š. V. d.d. V., na koje je stanarsko pravo imala tužiteljica, – da je stan kupljen na obročnu otplatu od 360 mjesečnih obroka, – da za vrijeme trajanja bračne zajednice otplaćeno 45 rata te k tome i prvi obrok (učešće) vrijednost kojega čini 3% vrijednosti stana. Prvostupanjski sud utvrđuje udio tužiteljice u vlasništvu spornog stana od 1/14 više daljnjih 1/67 iz razloga što bi za vrijeme trajanja bračne zajednice radom stra- naka bilo stečeno 2/4 više 2/67 stana jer je toliko do tada otplaćeno vrijednosti stana. Drugostupanjski sud pak smatra da je udio stranaka u stjecanju spornog stana jednak, jer da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, kad drukčije nisu ugovorili (čl. 249. st. 1. Obiteljskog zakona – NN 116/03). Ako sam tuženik nakon prestanka bračne zajednice plaća dospjele obroke za otplatu stana da time ostvaruje obvezno pravni zahtjev u odnosu na tužiteljicu. Ostvario se revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Sporni stan je stečen radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice za vrijeme važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 51/89 – pročišćeni tekst, 59/90). Odredbom čl. 361. st. 2. Obiteljskog zakona (NN 116/03) propisano je da se danom primjene tog Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima. Istu odredbu sadržavao je u čl. 363. st. 2. i prije važeći Obiteljski zakon (NN 162/98). Stoga se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999., kao dana početka primjene Obiteljskog zakona (NN 162/98) primjenjuju odredbe Zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, tj. odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 51/89 – pročišćeni tekst, 59/90). Naime, radi se o stečenim pravima u pogledu zajedničke imovine, po prijašnjim propisima, a koja se ne mijenjaju s danom primjene Obiteljskog zakona (čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona).” VSRH Rev 973/2005-2 ************* "Imovina stečena na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, za vrijeme trajanja bračne zajednice, bračna je stečevina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, neovisno o tome, jesu li stranke tog ugovora na strani davatelja uzdržavanja jedan ili oba bračna druga" Budući da u primjeni odredbe čl. 252. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 162/98 – dalje: ObZ – koji je bio u primjeni od 1. srpnja 1999. do 22. srpnja 2003.) tako i u primjeni odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11 – dalje: ObZ/03), bračna stečevina predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine. S druge strane, vlastita imovina prema odredbi čl. 257. st. 2. ObZ, istovjetno odredbi čl. 253. ObZ/03, predstavlja imovinu koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od one iz čl. 257. st. 2. ObZ/98, te iz čl. 253. ObZ/03 (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Ugovor o doživotnom uzdržavanju u svojim bitnim obilježjima je naplatni pravni posao. Tek iznimno može biti riječ o mješovitom pravnom poslu koji sadrži i ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o darovanju, a to samo u okolnostima ako je pri njegovu zaključivanju bila svjesna nerazmjerna korist za davatelja uzdržavanja i ako su ugovorne strane u vrijeme sklapanja ugovora svjesne postojanja nerazmjera i na njega dobrovoljno pristaju. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x-29/2015-2 od 7. veljače 2017.
  17. 2 bodova
    Ne. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Čl.35 (1) Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno. Čl.37 (1) Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova. (3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. (5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju. Čl.391 (1) Nekretninu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu otuđiti ili njome na drugi način raspolagati samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno. (3)Zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu prodati po utvrđenoj tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja: ...
  18. 2 bodova
    Upravo tako, slažem se da nije normalna situacija da otac djeteta pokupi dijete i da ga ostavi na čuvanju drugoj osobi i da ga, dalje, baš briga za dijete, ali to nije razlog da se ocu oduzima pravo na roditeljsku skrb, zato se i provodi stručna obrafa kako bi se utvrdilo što je uzrok tome, ukaže na određene propuste i donese adekvatna odluka što je dajle najbolje za dijete i njegov daljnji normalni razvoj, tj. da se donese odluka koja će biti u interesu djeteta
  19. 2 bodova
    Gringo

    Timska obrada djeteta - da ili ne?

    Kada dijete odbija viđati jednog roditelja onda je to znak za alarm! To nije normalna situacija. Dijete će iz 2 razloga odbijati viđati roditelja: 1. ako ga je taj roditelj zlostavljao, 2. ako je to odbijanje uvjet bezrezervne ljubavi od strane roditelja s kojim dijete živi - i to je ta manipulacija. U obje situacije, ako se dešavaju, roditelj koji to čini trebao bi snositi sankcije. Eventualni stres djeteta prouzročen multidisciplinarnom obradom neusporediv je sa dalekosežnim posljedicama slučaja 1. i 2.
  20. 2 bodova
    Članak 37. (1) Obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (u daljnjem tekstu: pravni sljednik) u kojem slučaju se zadržava matični broj obrta. (2) Pravni sljednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta. (3) Na pravnog sljednika se prenose svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o radu.
  21. 2 bodova
    Poštovani, razvidno je da je kod Vas sudski postupak za donošenje odluke o roditeljskoj skrbi u tijeku i donesena je samo privremena odluka do okončanja postupka... .U postupku se držite svega što ovdje navodi i tražite da se dijete dodijeli Vama na daljnju skrb, tj. da Vi dobijete skrbništvo nad djeteteom, a što imate potpuno pravo ako je ovo točno što navodite, naravno, sve morate potkrijepiti relevantnim dokazima.. Nadalje, ako niste zadovoljni zaključkom CZSS, u sudskom postupku imate pravo tražiti da se provede nadvještačenje nad majkom djeteta, kako bi se utvrdilo njezino stvarno zdravstveno stanje, te joj se, temeljem nađenog, nebi dodijelila roditeljska skrb za dijete, već bi se ista dodijelila Vama, a sve na dobrobit djeteta, dalje je sve na sudu... Vidim da ste, kako navodite, telefonski zvali sve i svakog i telefonski kontaktirali (opravdano), te slali dopise putem e-maila, što Vam nije dobra opcija, svima kome se obraćate, obraćite se izričito pisanim putem i to preporučeno sa povratnicom, što će Vam, u kasnijem dijelu sudskog postupka, biti relevantni dokazi, a i onaj kome se obratite na takav način, primjenom ZOUP-a, dužan Vam se očitovati na isti način u za to predviđenom zakonskom roku.. Sretno...!
  22. 2 bodova
    Zakon o parničnom postupku jasno uređuje pitanje nadležnosti sudova, pa tako čl. 56 regulira nadležnost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda, te kaže da je za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Ako nekretnina leži na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je pored suda općemjesne nadležnosti i sud na čijem se području dogodilo smetanje.
  23. 2 bodova
    Spitfire

    Pristupni put garaže

    Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, među samostalne prostorije spadaju i samostalni poslovni prostori kao i samostalne garaže, te isti zakon određuje da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine može protegnuti na neki sporedni dio koji je dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onog stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.
  24. 2 bodova
    Borbena7

    Opomena pred ovrhom

    Smatra se da ste ugovorom bili obaviješteni. Mislim da od prigovora ovakvog sadržaja nećete imati nikakve koristi.
  25. 2 bodova
    mutavi

    Potrebni koraci kod renoviranja kuce

    Kako navedeni radovi ne udovaljaju radovima koji se mogu graditi bez građevinske dozvole u skladu sa glavnim projektom, za iste je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju stambene zgrade.
  26. 2 bodova
    atomic95

    "Posjedovanje" marihuane

    Prekršaj za posjed marhiuane. Ako je prvi put dobit ćete kaznu od 1000kn cca pa nadalje, ali manje od 5000. Ako nije prvi put, 5000 i više. Iskreno, ne bih volio vjerovati u scenariji podmetanja jer su to oštre optužbe, pa ću se suzdržati i komentiranja. Međutim, ako sumnjate u nezakonito postupanje policije, obratite se unutarnjoj kontroli. Vas svakalo, prema potvrdama koje ste opisali, očekuje prekršajni postupak i novčana kazna.
  27. 2 bodova
    Nije nužno da darovateljica izvrši upis u zemljišne knjige, no kako ste već napisali uz darovni ugovor će obdarenik kao stjecatelj nekretnine priložiti i ispravu (rješenje o nasljeđivanju) kojom dokazuje pravni sljed stjecanja. (čl. 41 ZZK) (Ime i prezime, OIB, adresa) (u daljnjem tekstu: Darovatelj) i (Ime i prezime, OIB, adresa) (u daljnjem tekstu: Obdarenik) sklopljen je u _________, dana _____________ slijedeći UGOVOR O DAROVANJU NEKRETNINE Članak 1. Darovateljica je izvanknjižna vlasnica nekretnine označene kao k.č.......upisane u z.k.ul.........k.o............. u naravi........ ukupne površine od _______ m², a istu je stekla temeljem nasljeđivanja iza pokojnog......................., što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u............... br.............. Članak 2. Darovateljica daruje - daje bez protučinidbe Obdareniku, a Obdarenik prima sa zahvalnošću, nekretninu iz članka 1. ovoga Ugovora. U posjed darovane nekretnine Obdarenik stupa odmah. Članak 3. Darovateljica daje suglasnost Obdareniku da bez bilo kakvog daljnjeg odobrenja nekretninu iz članka 1. ovoga Ugovora upiše u zemljišne knjige na svoje ime. Članak 4. Ugovorne strane određuju da je za sve nastale sporove u vezi ovog ugovora nadležan Općinski sud u.............. Članak 5. Poreze i druga davanja u vezi s darovanjem nekretnine iz članka 1. ovoga Ugovora snosi Obdarenik. Članak 6. Ovaj Ugovor sklopljen je u xx (xxxxx) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka ugovorna strana zadržava po xx (xxxx) primjerka. U.................., dana................ DAROVATELJ OBDARENIK Nakon što potpišete ugovor, nužno je da ovjerite potpise kod javnog bilježnika (dovoljno bar potpis darovatelja), dok će javni bilježnik po službenoj dužnosti primjerak ugovora dostaviti nadležnoj PU radi prijave nastanka porezne obveze. U prilogu vam je prijedlog za upis prava vlasništva na obdarenika. OPĆINSKOM SUDU U _____________ ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI ODJEL Zemljišnoknjižni predmet: Predlagatelj: ________, _____, ___________, (OIB ______________ ) Protustranka: ___________________________(OIB ______________ ) PRIJEDLOG - radi upisa prava vlasništva posljednjeg stjecatelja u zk.ul. br. _____ k.o. ________ i to zkč.br._____ Protustranka je izvanknjižna vlasnica i pravna sljednica pokojnog upisanog vlasnika nekretnine koje su upisane u _____________. Predlagatelj je predmetnu nekretninu stekao ugovorom o darovanju dana _____________ od darovateljice _______________koja nije upisana kao vlasnica te nekretnine u zemljišnim knjigama.Tu istu nekretninu, darovateljica koja je darovala predlagatelju je stekla nasljeđivanjem iza pokojnog _________ Predlagatelj upisa kao posljednji stjecatelj nekretnine koja je predmet upisa predlaže Naslovnom sudu da temeljem odredbe članka 41 Zakona o zemljišnim knjigama dozvoli upis predmetnih nekretnina na predlagatelja, te da u skladu s tim donese odgovarajuće rješenje. Prilog: -ugovor o darovanju -rješenje o nasljeđivanju - dokaz o uplaćenoj sudskoj pristojbi Predlagatelj: __________________
  28. 2 bodova
    prof

    Izračun radnog staža

    Poštovani, beneficirani staž se pribraja prilikom izračuna iznosa starosne mirovine. Kad imate 41.g. efektivnog staža i više od 60. godina života, time ste ostvarili pravo na priznavanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ali izračun minimalne starosne mirovine je sa ukupnim mirovinskim stažom. Kad Vam zbroj efektivnog radnog staža i beneficiranog staža bude iznosio najmanje 42.g. izračun je: 42 x 66,35 = 2.786,70 kn Ako imate samo 41.g. efektivnog staža mirovina bi Vam tada iznosila: 41 x 66,35 = 2.720,35 kn Prvi trenutak Vašeg odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu je nadnevka 13.11.2021.g. na Vaš 60-ti rođendan. Mirovina bi Vam iznosila: 40 x 66,35 = 2.654 kn x 0,82 = 2.176,28 kn Jasno Vam je da Vam nije dobro ići u prijevremenu starosnu mirovinu sa 60.g. Četrdeset godina rada za mirovinu od 2.176,28 kn a ako Vas zdravlje posluži raditi još samo nešto više od 1.g. iznos mirovine Vam raste na 2.786,70 kn, dobro razmislite. Lijep pozdrav
  29. 2 bodova
    Željac047

    Dužnost javnog bilježnika

    Sin, ako se prihvati naslijeđa, prihvaća se i dugova do vrijednosti naslijeđene imovine... Mislim da Vam niko neće dostaviti obračun dugovanja dok se ne sprovede Ostavinski postupak iza pokojnika i dok ne dostavite Rješenje o nasljeđivanju.. Možete samo provjeriti kolika je, u globalu, vrijednost nasliijeđene imovine i odlučiti se... Također sam mišljenja da Vam tu niti odvjetnik neće puno pomoći, samo može prouzročiti dodatne troškove, jer će svoja potraživanja naplatiti sukladno vrijednosti naslijeđene imovine ne i dugovanja.. Kažem, iznosim samo svoje mišljenje, pa ako negdje griješim, molim da me se ispravi..
  30. 2 bodova
    prof

    Prodaja-darovanje suvlasnikog dijela

    Poštovani scarwin, Suvlasnik Vam može prodati ili darovati svoj suvlasnički dio, na primjer 9/32, nema nikakve parcelacije samo ugovor. Lijep pozdrav
  31. 2 bodova
    gala385

    Izračun - razmjerni GO

    Onaj prvi, dani se zaokružuju. Upotrijebivši potonju logiku, za 5 mjeseci rada biste mu dali godišnji za 6 mjeseci, a ne 5.
  32. 2 bodova
    Spitfire

    dogovor oko međe

    Vidite temu, temu, temu, puno toga će vam biti jasnije. Evo i nekoliko sentenci sudskih odluka, "Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem odredio da protustranke naknade predlagatelju troškove uređenja međe u skladu s pravnim pravilom 283 bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Ovo stoga što je uređenje međe bilo potrebno, obzirom nisu postojali granični znakovi između nekretnina stranaka. Stoga je pravilno zaključio da su protustranke dužne dio troškova za uređenje međe naknaditi predlagatelju. Pritom je sud prvog stupnja pravilno postupio kad je odredio da protustranke naknade predlagatelju troškove uređenja međe prema dužini međašne linije između nekretnina predlagatelja i protustranaka. ŽS Vž Gž 542/2003-2" "Rješenje kojim je pravomoćno uređena međa predstavlja presumpciju vlasništva koja se može pobijati u posebnom parničnom postupku, iz kojeg razloga se tužitelj smatra uvjetnim vlasnikom spornog dijela nekretnine tako dugo dok ne protekne rok od šest mjeseci od pravomoćnog uređenja međe. ŽS Vž Gž 910/2008-2" "I nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluku donesene u postupku uređenja međa, pa tužbu podnesenu nakon tog roka treba odbaciti. ŽS Sk Gž 1470/2006" "Ako dokazi provedeni tijekom postupka uređenja međe ne daju dovoljnu osnovu u odnosu na nedvojbeni zaključak glede posljednjeg stanja posjeda sporne površine, tada se ima smatrati da su ispunjene pretpostavke za uređenje međe temeljem pravične ocjene suda. ŽS Vž Gž 1744/2005-2"
  33. 2 bodova
    Pozdrav..samo osvrt na suocenje koje sam imala s okrivljenim. da to je vrlo psihicki i detaljno...od momenta do momenta...mozda jer sam zenskog roda pa to vise kroz emociju .. i da nastavlja se.. okrivljeni predlaze svoje svjedoke koji tada na licu mjesta policiji nisu podatke ostavili ali su mu rekli da ako bude trebalo neka ih on pozove. evo cisto reakcija iz prve ruke..pozdrav💪
  34. 2 bodova
    sivko

    Remećenje javnog reda

    Čl.14 http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=29728
  35. 2 bodova
    G-man

    Obnovljeni kazneni postupak

    U biti, radi se o tome da je u činjenični opis djela stavljena subjektivna komponenta počinitelja (namjera), što je bio propust DORH-a (vrlo čest u ranije doba, a sudska praksa ga je ispravila), pa kako je postupak obnove prihvaćen, ujedno je to iskorišteno da se ispravi odnosno dopuni. Znači, presuda je faktički ostala ista (očito stjecaj za protupravno oduzimanje slobode i prijetnju), samo je u činjenični opis dodan taj subjektivan element. S druge strane, nije neuobičajena situacija da se obnova kaznenog postupka dopusti, ali u obnovljenom postupku ne dođe do suštinske promjene presude.
  36. 2 bodova
    Za valjanost pismene oporuke pred svjedocima odlučno je da li oporučitelj zna čitati ili pisati na jeziku na kojem je oporuka sastavljena.Stoga su sudovi nižeg stupnja pravilno primijenili odredbu čl. 69. Zakona o nasljeđivanju kada su prihvatili tužbeni zahtjev, kojim je utvrđeno da sporna oporuka nije pravno valjana s obzirom da oporučiteljica nije znala čitati i pisati na jeziku na kojem je oporuka napisana. Okolnost što je oporučiteljica bila upoznata sa sadržajem oporuke preko prevoditelja ne čini istu oporuku pravno valjanom, jer je intencija zakonodavca bila da oporučitelj zna čitati i pisati na onom jeziku na kojem je oporuka napisana. VS RH Rev 2291/1997-2 od 30. studenog 2000. Godine Osobom koja ne zna čitati i pisati treba smatrati i onu koja nije u mogućnosti čitati i pisati npr. zbog gubitka ili oštećenja vida. VS RH Rev 1277/1993-2 od 2. veljače 1995. Okolnost da oporučitelj nije pročitao pismenu oporuku pred svjedocima koju je pisao oporučni nasljednik, nije od utjecaja, kad su ispunjene ostale pretpostavke za njezinu valjanost. ŽS Zg Gž 1523/1997 * Potomci ostavitelja i njihovi bračni drugovi ne mogu biti oporučni svjedoci, bez obzira na stupanj srodstva s ostaviteljem. VSRH Rev 2813/1991 * Različiti datumi na pisanoj oporuci pred svjedocima ne predstavljaju takvu manjkavost, koja bi nužno tu oporuku činila nevaljanom, ukoliko na nevaljanost oporuke ne upućuju i druge okolnosti. ŽS Gs Gž 292/2003-2 * Okolnost da se oporučitelj nije potpisao i na prvom listu oporuke, nije od utjecaja na pravnu valjanost pisane oporuke pred svjedocima. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1471/2010-2 od 15.9.2010. * Valjana je pismena oporuka pred svjedocima koja nije sastavljena po neposrednom kazivanju oporučitelja već treće osobe, ako su ispunjene ostale pretpostavke za valjanost pismene oporuke. VSRH Rev 460/1992 * Teret dokazivanja zagubljene oporuke na onoj je stranci koja se poziva na postojanje takve oporuke. Županijski sud u Splitu Gžp 433/2010 od 28.12.2010. * Za valjanost pismene oporuke pred svjedocima odlučno je da li oporučitelj zna čitati ili pisati na jeziku na kojem je oporuka sastavljena. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 2291/97 od 30.11.2000. * Ostaviteljičina izjava može biti dana i riječju “da”, kojom je na jasan način pokazala da se radi o njezinoj oporuci koju ona potpisuje pred prisutnim svjedocima. VSRH Rev 937/1991 * Oporučitelj može dati izjavu da je to njegova oporuka ne samo riječima navedenim u Zakonu o nasljeđivanju već i drugim izrazima koji na jasan način iskazuju stvarnu, ozbiljnu i slobodnu volju ostavitelja. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 17/2005-2 od 29.9.2005. * Osobom koja ne zna čitati i pisati treba smatrati i onu koja nije u mogućnosti čitati i pisati npr. zbog gubitka ili oštećenja vida. VSRH Rev 1277/1993 * Sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je usmena oporuka D. Ž. kojom je svu svoju imovinu njoj ostavio, istinita i pravovaljana. Tužbeni zahtjev se zasniva na tvrdnji da je oporučitelj ranije napisao pismenu oporuku kojom je univerzalnom nasljednicom imenovao tužiteljicu, ali da je nije mogao naći niti se sjetiti gdje se ona nalazi, pa je iz tog razloga bio prisiljen i sastaviti usmenu oporuku, kojom svoju imovinu ostavlja tužiteljici. Prema odredbi čl. 78. Zakona o nasljeđivanju (NN 52/71 i 47/78 ) oporučitelj može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako zbog iznimnih prilika nije u mogućnosti sastaviti pismenu oporuku. To znači, da u smislu navedene odredbe ocjena postoje li iznimne prilike i može li se usmenoj oporuci priznati valjanost, ovisi o činjenici da li se oporučitelj nalazio u takvoj situaciji da mu je osobno bilo nemoguće sastaviti pismenu oporuku. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da i u slučaju da je istinita tvrdnja tužiteljice da je oporučitelj ranije napisao pismenu oporuku koju dan prije smrti nije mogao naći, niti se sjetiti gdje se ona nalazi, nema značaj izuzetnih prilika koje bi ga onemogućile da sastavi pismenu oporuku.” ŽS Zg Gž 4992/1999 * Pravno je valjana oporuka koju je svojom rukom napisao i potpisao oporučitelj velikim tiskanim slovima pri čemu niti okolnost što se njegov potpis na oporuci sastoji od početnog slova vlastitog imena i cijelog prezimena nema utjecaja na njenu valjanost. VSRH Rev 1226/2007-2 * Oporuka pisana na pisaćoj mašini i potpisana po oporučiteljici i jednom oporučnom svjedoku je po svojem obliku ništava oporuka. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 527/03-2 od 12. svibnja 2003. * Oporučitelj može dati izjavu da je to njegova oporuka ne samo riječima navedenim u Zakonu o nasljeđivanju već i drugim izrazima koji na jasan način iskazuju stvarnu, ozbiljnu i slobodnu volju ostavitelja. VSRH Rev 17/2005-2 * Ukoliko se radi o osobi koja je završila samo jedan razred osnovne škole i koja se može vrlo teško i nečitljivo potpisati koristeći potpuno neprepoznatljive znakove, tada navedeno upućuje na zaključak da se radi o osobi koja ne zna pisati, zbog čega ista nije mogla sastaviti pisanu oporuku pred svjedocima. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1169/09-2 od 11.I.2010. * Naknadno sačinjenje pisane oporuke pred svjedocima od strane primateljice uzdržavanja, ne znači nužno i ispunjenje pretpostavki za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe članka 116. Zakona o nasljeđivanju. ŽS Gs Gž 307/2006-2 * Odredba čl. 73 st. 2 ZN-a taksativno navodi osobe koje ne mogu biti svjedoci oporuke, što posljedično rezultira pravnom nevaljanošću oporuke u slučaju ako je svjedok oporuke jedna od osoba taksativno nabrojena u citiranoj zakonskoj odredbi. Budući da je svjedok oporuke bio nećak ostavitelja, odnosno srodnik ostavitelja u pobočnoj liniji drugog stupnja, to je oporuka pravno nevaljana.” ŽS Ri Gž 2024/2001 * Za valjanost pismene oporuke pred svjedocima odlučno je da li oporučitelj zna čitati ili pisati na jeziku na kojem je oporuka sastavljena. VSRH Rev 2291/1997 * Oporučiteljica je pismenom oporukom pred svjedocima (čl. 69 ZN-a) raspolagala svojom imovinom, time da po navodima tužbe je jedan od svjedoka oporuke bio bračni drug srodnika oporučiteljice u pobočnoj liniji (čl. 73 st. 2 ZN-a). Medjutim, budući da je brak srodnika oporučiteljice u pobočnoj liniji prestao smrću i to prije potpisivanja sporne oporuke, takva činjenica ne ukazuje na nepravovaljanost oporuke, jer je smrću bračnog druga svjedoka oporuke prestalo tazbinsko srodstvo, a samim time takav svjedok pismene oporuke više nije osoba iz odredbe čl. 73 st. 2 ZN-a. ŽS Ri Gž 1465/2000 * Za pravnu valjanost pismene oporuke pred svjedocima se traži da oporučitelj zna čitati i pisati, pri čemu nije dovoljno da oporučitelj znade čitati i pisati, već se traži da on oporučitelj bude u stanju služiti se ovim svojim znanjem. VSRH Rev 1343/1997 Na ništavost oporuke zbog nedostatka u obliku sud ne pazi po službenoj dužnosti. VS RH Rev-1920/1999-2 od 21. studenog 2001. Ostaviteljičina izjava može biti dana i riječju “da”, kojom je na jasan način pokazala da se radi o njezinoj oporuci koju ona potpisuje pred prisutnim svjedocima. Kratki tekst odluke: “Nije u pravu revident kada smatra da bez riječi “to je moja oporuka” nema valjane pismene oporuke sastavljene pred svjedocima koju predviđa odredba iz članka 69. ZN. Ovaj revizijski sud prihvaća pravno stajalište nižeg suda da ostaviteljičina izjava može biti data i s rječju “da”, kojom je na jasan način ostaviteljica pokazala da se radi o njezinoj oporuci koju ona potpisuje pred prisutnim svjedocima. Ova izjava ne mora biti dana samo riječima navedenima u zakonu, već i drugim izrazima koji na jasan način iskazuju ostaviteljičinu volju. A to je sud u konkretnom slučaju i utvrdio, kada je svoju slobodnu i ozbiljnu volju ostaviteljica pred prisutnim svjedocima izrazila riječju “da”. To više što je sud tijekom postupka, a što i nije osporavano, utvrdio da je ostaviteljica imala govornu manu zbog koje se teško izražavala i teško je komunicirala.” VSRH Rev 937/1991 * * * Valjana je pismena oporuka pred svjedocima koja nije sastavljena po neposrednom kazivanju oporučitelja već treće osobe, ako su ispunjene ostale pretpostavke za valjanost pismene oporuke. Kratki tekst odluke: “Drugostupanjski je sud pravilno preinačio presudu prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu kojim je udovoljeno tužbenom zahtjevu tužiteljice kojim traži da se utvrdi da je ništava pismena oporuka pred svjedocima sada pok. brata tužiteljice, a bivšeg supruga tužene,kojom je tužena imenovana nasljednicom ostavitelja jer je utvrđeno da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za valjanost takve oporuke. Naime, utvrđeno je da je pisac sporne oporuke u odvjetničkoj pisarnici najprije sastavio pismenu oporuku pred svjedocima tuženoj kojom ona svoju imovinu ostavlja ostavitelju i da se tužena ponovno vratila u odvjetničku pisarnicu izjavivši da i njezin suprug, odnosno oporučitelj, koji zbog invalidnosti nogu nije mogao pristupiti, hoće da i njemu sastavi takvu oporuku, što je on i učinio. Utvrđeno je nadalje da je to pismeno oporučitelj potpisao u prisutnosti dvaju svjedoka, izjavivši pred njima da je to njegov testament, a zatim su se potpisali svjedoci na oporuci. Nema uporišta u Zakonu o nasljeđivanju, i to u odredbama članka 69. toga zakona kojima su određene pretpostavke za valjanost pismene oporuke pred svjedocima, da se takva oporuka mora neminovno sastaviti po neposrednom kazivanju oporučitelja, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud i tužiteljica (zbog čega smatraju da je sporna oporuka ništava). Za valjanost takve oporuke moguće je i da netko treći dade piscu oporuke podatke o volji oporučitelja i predmetu oporuke, kao što je to bilo u ovom slučaju, a nije bitno da to učini sam oporučitelj izravno. Bitno je za takvu vrstu oporuke da je ispravu o oporuci koju je netko drugi napisao, a ne oporučitelj, oporučitelj (koji zna čitati i pisati) vlastoručno potpisao u prisutnosti dvaju svjedoka, izjavljujući pred njima da je to njegova oporuka i da su se svjedoci oporuke potpisali na oporuci, što sve u konkretnom slučaju predleži.” VSRH Rev 460/1992
  37. 2 bodova
    Pravno je valjana oporuka koju je svojom rukom napisao i potpisao oporučitelj velikim tiskanim slovima pri čemu niti okolnost što se njegov potpis na oporuci sastoji od početnog slova vlastitog imena i cijelog prezimena nema utjecaja na njenu valjanost. VS RH rev 1226/07-2 od 21. svibnja 2008. ************** Odredbom čl. 64. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine” br. 52/71 i 47/78), propisana je ništavost oporuke ukoliko oporučitelj nije u vrijeme njenog sačinjenja bio sposoban za rasuđivanje, odnosno ukoliko je oporuku sačinio pod prijetnjom, prinudom, prijevarom ili u zabludi (čl. 65. Zakona). Kako niti jedan od tih elemenata nije egzistirao u vrijeme sačinjenja oporuke, s pravom su nižestupanjski sudovi odbili tužbeni zahtjev za utvrđenje oporuke nepravovaljanom. Na takvu ocjenu ne utječe ni činjenica da je oporučitelj stavio datum 30. veljače 1990., niti tvrdnja da u oporuci nije spomenuo sina (tužitelja), budući da u oporuci na nekoliko mjesta rabi izraz “oba nasljednika”, a to su upravo sin i kćer ostavitelja, jer drugih zakonskih nasljednika nije bilo. VS RH Rev-994/01-2 od 12. studenoga 2003. godine *********** Ovaj sud slaže se sa ocjenom nižestupanjskih sudova da je oporuka sada pok. B. M. od 11. svibnja 1995. godine pravovaljana. Oporučitelj je oporuku napisao svojom rukom i vlastoručno ju potpisao, te dodao i datum kada je sastavljena, pa su ispunjene sve pretpostavke pravovaljanosti vlastoručne oporuke predviđene odredbom čl. 68. ZN. Činjenica da je ostavitelj uz svoj potpis dodao i otisak kažiprsta ne čini vlastoručnu oporuku nevaljanom.” VSRH Rev 436/2003-2 * Isključenje iz nasljedstva mora u oporuci biti izraženo na nesumnjiv način. VSRH Rev 156/2001 * Valjan je ugovor kojim je ostavitelj ugovorio s bankom da za slučaj njegove smrti prava s njegovih računa kod te banke prelaze na određenu osobu. VSRH Rev 960/1990 * Oporuka je jednostrani akt oporučitelja te svako kasnije raspolaganje od strane oporučitelja određenom stvari koju je bio nekome namijenio oporukom ima za posljedicu opoziv namjene, te stvari i opoziv oporuke kako je to propisano čl. 107. Zakona o nasljeđivanju. Zbog navedenog je oporuka opozvana i u slučaju kada je ostavitelj pravno valjanim ugovorom raspolagao imovinom koja je bila predmet oporuke u korist treće osobe ili pak osobe u čiju je korist izvršio raspolaganje oporukom.” VSRH Rev 1081/1999 * Kad je ispunjenje naloga iz oporuke za oporučnog nasljednika postalo nemoguće (zbog smrti osobe o kojoj je trebalo brinuti) bez njegove krivnje, to nije od utjecaja na njegova prava kao nasljednika. VSRH Rev 2261/1997 * Vlastoručna oporuka je pravovaljana ako ju je oporučitelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao. Pritom potpis oporuke mora uslijediti nakon što se ona napiše, dakle, na kraju oporuke. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1330/2008-2 od 17.2.2010. * Oporuka koju je oporučitelj napisao svojom rukom i potpisao pravovaljana je, te za taj oblik oporuke nisu potrebne nikakve druge formalnosti, ali ako su iste ipak učinjene (ovdje potpisi svjedoka) one same po sebi ne oduzimanju oporuci značenje valjane vlastoručne oporuke. Potpisi svjedoka na vlastoručnoj oporuci ne daju toj oporuci značenje pisane oporuke pred svjedocima. Županijski sud u Splitu Gž 3442/2008 od 11.3.2010. * Kasnije raspolaganje oporukom na stvari koja je bila predmet ugovora o darovanju nema značenje opoziva ugovora o darovanju. VSRH Rev 1083/1991 Kad je ostavinski sud utvrdio oporuku nevaljanom, a trebao je stranku uputiti na parnicu, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne spriječava vođenje parnice radi utvrđenja valjanosti oporuke. VS RH Rev 436/03-2 od 31. ožujka 2004. godine.
  38. 2 bodova
    Matrix

    Knjižni prednik u sudskoj praksi

    Ako je nekretnina u rješenju o nasljeđivanju utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja a prednica ostavitelja također nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, onda se nasljednik može upisati u zemljišnu knjigu kao vlasnik samo ako pokrene pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, ali ne i na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Kratki tekst odluke: “No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.” Županijski sud u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV. 2009. Upis u zemljišne knjige na temelju presude protiv tuženika koji nisu uknjiženi kao vlasnici, zemljišnoknjižni sud dopustit će ako je u izreci presude utvrđeno da se radi o isključivim nasljednicima odnosno o svim pravnim sljednicima knjižnog prednika u svim drugim slučajevima nužno je uz prijedlog za upis i presudu dostaviti knjižne isprave koje dokazuju slijed od knjižnog prednika do tuženika. Županijski sud u Splitu Gžzk 523/2011 od 21.6.2011. * Zabilježba spora ne može se provesti jedino ako se upis zahtijeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtijeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen. Županijski sud u Splitu Gž 6677/2007 od 28.3.2008. * Zabilježba spora ima pravni učinak da pravomoćna presuda donesena u povodu tužbe djeluje i protiv onih koji su stekli knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Županijski sud u Šibeniku Gž 595/2010-2 od 29.3.2010. * Kad se uknjižba zahtijeva na temelju presude, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten o knjižnom predniku ispitivati jesu li tuženici nasljednici upisanih osoba. Županijski sud u Splitu Gžzk 587/2009 od 11.11.2009. * Tužitelj iz spora o pravu vlasništva na nekretnini može tražiti zabilježbu spora iako tuženik u zemljišnim knjigama nije upisan kao vlasnik nekretnine, ako uz prijedlog za zabilježbu priloži ispravu koja je podobna za upis takvoga tuženikovog prava. Županijski sud u Virovitici Gž 312/2010-2 od 11.11.2010. * Prema pravnom pravilu iz paragrafa 21. biv. Zakona o zeljišnim knjigama, koje se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (“Narodne novine”, broj 71/91), upisi su dopušteni jedino protiv onoga, koji je u vrijeme podnesene molbe u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik zemljišta ili imalac prava, u pogledu kojega ima da se čini upis, ili koji bude bar u isto doba kao takav uknjižen ili predbilježen. Ako pravni prednik osobe koja zahtijeva upis nije upisan kao nositelj knjižnog prava na koga se odnosi zahtjev za upis, zemljišnoknjižni sud će, u skladu s načelom legaliteta, odbiti zahtjev za uknjižbu jer njezina provedba ne bi bila u skladu sa zemljišnoknjižnim stanjem (pravno pravilo iz paragrafa 104. st. 1. toč. 1. Zakona o zemljišnim knjigama). Budući da u konkrentom slučaju nije kao vlasnik predmetne nekretnine upisana osoba u odnosu na koju se traži uknjižba, već je upisana treća osoba, zatražena uknjižba prava vlasništva nije mogla biti provedena s obzirom na citirano pravno pravilo iz paragrafa 21. Zakona o zemljišnim knjigama, pa je stoga prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio prijedlog za uknjižbu.” Napomena: Sada vidi članak 40. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine”, broj 91/96). Županijski sud u Splitu ŽS St Gž 1666/1996 * Tužitelj je u tužbi, koja je zaprimljena kod prvostupanjskog suda dana 24. siječnja 1995. godine, naveo, da je s tuženom dana 11. veljače 1994. godine sklopio kupoprodajni ugovor za nekretninu upisanu u zk.ul.br. 2523 k.o. C., koja se sastoji od stambene zgrade, garaže i dvorišta, da je isplatio kupoprodajnu cijenu i podmirio porezne obveze, te da tužena odbija priznati tužitelju pravo vlasništva i u međuvremenu je darovnim ugovorom otuđila iste nekretnine.U tužbenom zahtjevu tužitelj je tražio da se utvrdi vlasnikom kupljene nekretnine i da mu tužena izda tabularnu ispravu.Tijekom parnice u podnesku zaprimljenom kod prvostupanjskog suda dana 10. listopada 1997. godine tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev na način opisan u izreci drugostupanjske presude.U obrazloženju drugostupanjske presude, sud drugog stupnja navodi utvrđenje suda prvog stupnja, da je tužena dana 9. svibnja 1994. godine sklopila ugovor o darovanju predmetne nekretnine sa sinom V. M., te da je V. M. upisani vlasnik te nekretnine, ne ulazeći u ocjenu da li je tužena potpisala citiranu punomoć na temelju koje je D. M. kao punomoćnik tužene sklopio sa tužiteljem citirani ugovor o prodaji iste nekretnine, te da li se slijedom toga radi o valjanom ugovoru sklopljenog na temelju zastupanju u okviru odredbe čl. 88. Zakona o obveznim odnosima, te da tužena više nije upisana vlasnikom predmetne nekretnine, već njezin sin V. M..Prihvaćajući činjenice relevantne za presuđenje u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev, sud drugog stupnja pravilno je ocijenio imajući na umu odredbu čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ranije čl. 33. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima), da tužena nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.Naime, sud drugog stupnja pravilno je zaključio, da bi se zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi mogao postaviti prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi (čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama). Dakle, pravo vlasništva na nekretnini stječe se upisom u zemljišnu knjigu, pa kupac iz ugovora o prodaji nekretnine ne može tražiti da ga se kao kupca utvrdi vlasnikom nekretnine, već je ugovor o prodaji pravni osnov za stjecanje vlasništva na nekretnini, a način stjecanja je uknjižba u zemljišne knjige. Sud drugog stupnja pravilno je zaključio, da se ne radi o zahtjevu za izdavanje tabularne isprave, koja se osniva na ugovornom odnosu između stranaka, tj. kada se traži ispunjenje obveze iz ugovora o kupoprodaji nekretnina ukoliko isti ugovor nije sposoban za zemljišno-knjižnu provedbu, jer u sebi ne sadrži tzv. klauzulu intabulandi.Stoga je sud drugog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelja odbio s tužbenim zahtjevom za razliku od suda prvog stupnja, koji je pogrešno primijenio materijalno pravo prihvaćajući tužbeni zahtjev.Iz navedenih razloga valjalo je odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 393. ZPP. VS RH Rev 1337/02-2 * Predlagatelj upisa je prijedlogu priložio javnu ispravu – pravomoćnu presudu u kojoj je protustranka označena kao „Novogradnja“ d.d. u stečaju D., dok je nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja GP „Novogradnja“ D., pa kako predlagatelj prijedlogu nije priložio elaborat o pretvorbi društvenog poduzeća GP „Novogradnja“ D. iz kojeg bi proizlazilo da su predmetne nekretnine unesene u društveni kapital te pravne osobe u postupku pretvorbe, ne može se dopustiti upis nekretnina koje se u zemljišnoj knjizi vode kao društveno vlasništvo s pravom korištenja GP „Novogradnja“ D. u korist predlagatelja. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-43/07-2, od 22. ožujka 2007.
  39. 2 bodova
    Borbena7

    Dug za pokojnikom

    Da, kao nasljednik odgovarate za dugove ostavitelja do visine naslijeđene imovine. Ako se na ostavinskoj raspravi majka nije htjela prihvatiti ostavinskog dijela, tada ona ne odgovara za ovaj dug. Međutim, ako je prihvatila svoj dio i potom ga se odrekla, kako kažete u Vašu korist, tada i ona odgovara za ovaj dug. S tim da vjerovnik može birati od koga će se naplatiti.
  40. 2 bodova
    Možete ići na razvrgnuće suvlasništva ako se kuća može geometrijski podijeliti, tako da postoje dvije zasebne uporabne cjeline. Ako to nije moguće, tada će sud odrediti podjelu nekretnine prodajom i isplatom.
  41. 2 bodova
    I tako dugo dok je ne prijavite, neće ni prestati. A možda čak ni onda, samo što će u tom slučaju snositi i posljedice. Pogrešno, a Željac vas je uputio u dobrom smjeru.
  42. 2 bodova
    Po mom mišljenju, može, jer je stjecanje prava vlasništva doživotnim uzdržavanjem odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja, a nekretnina se stječe tek upisom u zemljišne knjige, s obzirom da je riječ o pravnom poslu. Davatelj uzdržavanja ne nasljeđuje dugove, on niti nije nasljednik (osim ako je istovremeno i nasljednik po zakonu ili oporuci).
  43. 2 bodova
    Borbena7

    Ovrha

    Korisnik navodi da podmiruje obveze na način da često krši rokove, a to nije isto kao redovno i pravovremeno podmirivanje obveza, te je za ovakva postupanja predviđen ovršni postupka.
  44. 2 bodova
    Mrljavac

    Bugi-Vugi

  45. 2 bodova
    S obzirom da nije platio ono na što se obvezao, postoji sumnja u kazneno djelo prijevare, pa ga možeš prijaviti policiji. Dodatno sumnju povećava i to što je odmah prepisao vozilo dalje. Možeš ga upozoriti na tu sumnju i mogućnost podnošenja kaznene prijave. To bi trebalo zabrinuti svakoga, a posebno nekog tko radi u policiji (jer mu može imati utjecaja na karijeru, može disciplinski odgovarati i sl.)...
  46. 2 bodova
    kupac se u roku od godinu dana (od oduzimanja uređaj treba pismeno obratiti trgovcu zbog pravnih nedostataka. tražit drugi odgovarajuću uređaj ili povrat novca. bez pismenog zahtjeva (upućenog poštom preporučenom pošiljkom s povratnicom ili pečata i potpisa trgovca na zahtjevu) trgovac neće vratiti uređaj (dati drugi) ili novac. pročitaj odredbe Zakona o obveznim odnosima Pravni nedostaci Članak 430. (1) Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje, umanjuje ili ograničuje kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom. nakon pismenog zahtjeva možeš kad prođe primjereno vrijeme ako trgovac ne vrati uređaj ili novac možeš podnijeti podnijeti tužbu za povrat novca uvećano za uakonske kamate.
  47. 2 bodova
    1. tako je, to bi bilo prikrivanje iz čl. 244. KZ/11, ali samo ako je znao ili morao znati da je predmet koji kupuje pribavljen počinjenjem kaznenog djela. 2. kupac mu može dostaviti potvrdu o oduzimanju predmeta, ako to trgovcu treba, ali bi bilo poslovno da i bez toga vrati novac kupcu, a da on onda potražuje svoj novac od onoga tko mu je prodao taj mobitel (počinitelja kaznenog djela krađe, koji je otuđio mobitel i prodao ga njemu, to bi također bilo dobro od trgovca kako bi bi oprao sumnju sa sebe da je sudjelovao u počinjenju kaznenog djela prikrivanjem); međutim, dok se ne otkrije tko je počinitelj kaznenog djela i on bude pravomoćno osuđen, zaista nema relevantnog utvrđenja o tome da je kazneno djelo zaista i počinjeno. Predlažem zaprijetiti trgovcu kaznenom prijavom za prikrivanje, predlažem prijavu svim sudovima časti, i naravno, građansku tužbu za povrat cijene mobitela i sve štete koja je nastala.
  48. 2 bodova
    Poštovani, poligraf Vam nije dokaz u postupku.. Što se tiče ostalog što navodite vezano za skrbništvo nad djecom, sve se uzima u obzir, sud utvrđuje sve činjenice bitne za dobrobit djece, vrši se socijalna anamneza roditelja kako bi se utvrdilo koji od roditelja ima bolje uvjete i sve ostalo vezano za dobivanje skrbništtva nad djecom (kojem roditelju će djeca biti povjerena na odgoj i skrb i s kojim će živjeti), naravno, kod djece uzrasta kao Vaša, uzima se u obzir i njihovo mišljenje i temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud donosi odluku s kojim roditeljem će dalje djeca živjeti, tj. kojem roditelju će biti povjerena na skrb i odgoj, dok se roditelju s kojim djeca neće živjeti, određuju način i vrijeme osobnih kontakata sa djecom, kao i, primjenom čl. 310. ObZ, plaćanje uzdržavanja za djecu. Što se tiče kredita koji navodite, kod određivanja uzdržavanja se ne uzima u obzir, jer uzdržavanje djece ima prioritet nad svim ostalim davanjima i kreditima. Za djete uzrasta 13 godina, kao vaše, minimalno uzdržavanje je negdje oko 1.200,00 kn, dok za dijete od 17 godina iznosi negdje oko 1.300,00 kn mjesečno (pišem okvirno), što bi za obadvoje iznosilo negdje oko 2.500,00-2.600,00 kn mjesečno
  49. 2 bodova
    Matrix

    Predbilježba u zk

    Izdvajam odluku Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-1021/2010-2, od 18. studenoga 2010., koja je donesena u žalbenom postupku u kojem se raspravljalo o tome može li se u zemljišnu knjigu upisati zabilježba predgovora o kupoprodaji nekretnina. Taj sud rekao je da to nije moguće i kao argument naveo sljedeće obrazloženje: „Materijalnopravno stajalište žalbe da za takve slučajeve propisima koji su na snazi nije predviđen upis zabilježbe, odnosno da bi u konkretnom slučaju bilo osnovano podnijeti prijedlog za predbilježbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, umjesto upisa zabilježbe postojanja Predugovora o kupoprodaji nekretnina, kao pravilno prihvaća i ovaj drugostupanjski Sud. (…) Kada se ima u vidu sadržaj odredbe čl. 39. Zakona o zemljišnim knjigama kojom je propisana svrha takvog upisa, to i ovaj Sud smatra da u toj zakonskoj odredbi nema osnove za zabilježbu zaključenog Predugovora o kupoprodaji nekretnina...
  50. 2 bodova
    prof

    usporedni izračun mirovina

    Temeljem Odluke o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu 2018. izvršio sam odgovarajuću korekciju u tablicama za usporedni izračun mirovina. Tablice u privitku služe radi informativnog izračuna invalidskih mirovina za one korisnike koji bi takve mirovine započeli koristiti u 2019.g. http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/Upravnovijece/sjednice/26_14032019/5_Odluka_utvrdjivanje_vrijednosnog_boda_prema_osobnom_cinu_za2018.pdf usporedni izračun mirovina - od 01.01.2019.g. makro enabled.xlsm
Ovaj popis predvodnika je postavljen na Zagreb/GMT+02:00
×