Jump to content

sretno_položeni

Korisnik
  • Broj objava

    26
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://www.prdni_pa_stisni.com
  1. Ok, u glavnoj knjizi si, to mi je jasno. Pročitaj raspravu od kad sam se upleo u nju pa si primijeni to malo na svoj slučaj, razlika ti i nije baš tako velika, samo što ti moraš zafrkavati se sa tri stana, a ja s jednim. Po meni, treba se krenut od nalaženja vlasnika tih stanova, odnosno, utvrđenja da te osobe više ne postoje, a cilj treba biti utvrđenje prava vlasništva na tim stanovima na strani Grada (tzv ošasna imovina, ako nema nasljednika, prelazi u vlasništvo Grada ili RH npr) i onda ić s etažiranjem i zatim brisanjem društv vlasništva. Taj odvjetnik očito nije upućen dovoljno, ovo je malo komplicirana materija, ali ovisi koliko je on stručan na tom području i koliko se želi bavit s takvim stvarima.
  2. A dobro, pravni slijed će se dokazati već. Prijelaz s grada, odnosno Fonda čiji je Grad sljednik na nas je ok, jer postoji ugovor o kupnji tog stana. A kako će se oni pravdat kako se Fond stavio u ulogu prodavatelja, to ne bi znao, al trebao bi saznati jer očito mi i to treba kako bi se u konačnici upisao u glavnu knjigu. Ali, to je u slučaju da gruntovnica bude dosljedna zakonu, ovisi mi i tome koji referent to dobije u rad, uvjeren sam da bi neki referent to odobrio i da nemam skroz slijed, oni ionako rade po imerciji, tj. ako je netko to već ranije tako riješio, a taj referent sad nije siguran, bogami, velike su šanse da će i on riješiti tako. Ok je to za katastar, trebao bi malo i tu vidjet da li je sve u redu, ali stavit ću to u drugi plan zasad. Nisam te shvatio isprve što si mislio, hvala na tom savjetu. Ostaje mi taj stan i taj umrli vlasnik, mislim da sam si u glavi složio sve kako trebam ić, pa ono, za godinu, dvije, valjda će se sve polako otpetljat. Čisto sumnjam da će ić brže od toga.
  3. Ma gle, ovako ti je u izvatku, tj. jednom dijelu: Knjižni upisi koji vrijede za sve udjele na B listu: Primljeno, 15. ______ 1961. Z-(nije bitno op. a.) Zemljište sa zgradom upisano u listu A, uknjižuje se kao: 1. DRUŠTVENO VLASNIŠTVO a stan ti je upisan ovako Dvosoban stan na I. katu zgrade i onda ti s desne strane piše IZUZETO OD NACIONALIZACIJE Kužiš, stan NIJE postao društveno vlasništvo, ako je, onda to nije bilo upisano u zemljišnoj knjizi. Moglo je bit da se radilo o optantu, al čisto sumnjam, jer je iz nekog tada logičnog razloga, stan bio izuzet od nacionalizacije. Meni je sad svejedno da li su se prodaje tih stanova vršile kako treba ili kako ne treba, nitko mi sada ne osporava vlasništvo, stoga se ne moram brinut oko toga. Da se netko pojavi tko će reć e, moja nona koja je umrla 50 i neke, 60 i neke ili 70 i neke je živjela u tom stanu i ja sam njezin nasljednik, ali nisam pojma imao da ova nekretnina postoji, onda bi se trebao brinut oko toga, al zasad neću. Problem je drugačiji. Nisi mi odg zašto bi trebao ić na katastar
  4. Ha Ha, znam... proglašenje nestale osobe umrlom, to će zamijenit smrtovnicu, tj zamijenit će je odluka suda u izvanparničnom postupku. To ću napravit, usporedo s podnošenjem svog prijedloga za prenošenje iz knjige polož ug u glavnu knjigu, etažiranje će morat čekat kraj ostavinske rasprave nakon pokretanja iste temeljem odluke suda kojom se dokazuje smrt. Hvala na savjetima
  5. Kronična_Stranka, s tugom pročitah vaš zadnji post. A dobro, neka im je, tim tvorcima tog komičnog društvenog vlasništva i kasnije tim tvorcima prijelaznih odredbi ZV-a kada su propisali da je potrebna suglasnost svih suvlasnika za etažiranje. To je baš u banani. Mislim da bi trebao postupit po onome što Zeljka_Os kaže, ali raspitao sam se, to je izvanparnični, nije parnični postupak, trebala bi se pokrenut ostavinska rasprava za raspravljanje te imovine (tog petog stana u našoj zgradi) di bi se trebali pozvat nasljednici da se jave, a ukoliko se ne bi javili, tada bi, nakon tog roka od šest mjeseci taj stan trebao postat ošasna imovina i prijeći u vlasništvo Grada. I tada bi imali zadnjeg suvlasnika za davanje suglasnosti. Al taj lik koji je upisan kao vlasnik, je umro u Italiji, treba nabavit njegovu smrtovnicu i onda uputit na sud... Grrr. A čitao sam na forumu za nasljedno da se treba dobro namučit da bi ti u Italiji izdali smrtovnicu za nekoga tko je tamo umro. Ma super. A ok brundo, dat ću prijedlog samo za naš stan da nas prebace iz knjige PU u glavnu knjigu, neka brišu raniju vlasnicu, pa ću vidjet hoće li se to ostvariti ili će me odbit. Ufff...
  6. Hvala Kronična_Stranka, Zeljka_Os i ostali na odgovorima i mišljenjima. Brundo, ne vjerujem da bi se to samo tako moglo izvršit, s obzirom da u našem slučaju nema svih suvlasnika koji mogu predat zahtjev ZK odjelu za brisanje društvenog vlasništva (mogli bi probat, 250 kn nam ništa ne znači ). Fali nam taj jedan suvlasnik, to sam gore podrobnije opisao. Pretpostavljam, da se radi samo o 1 vlasniku koji se nalazi u ovoj situaciji, a ne njih petoro, da bi bilo tako kako ti kažeš, ali s obzirom da nam fali taj jedan suvlasnik, mislim da ne možemo ništa u ovom trenutku. Probat ću s ovime što je Željka_Os rekla, s tom ošasnom imovinom, to mi se čini kao jedini izlaz iz ove situacije, bilo bi teško naći nasljednike. Pretpostavljam da bi to značilo da moramo: 1. izmoliti nekoga u Gradu da u ime Grada pokrene parnični postupak protiv te osobe koja je upisana u zemljišnim knjigama, 2. zatim da sud utvrdi da je Grad vlasnik tog stana, 3. onda da mi svi zajedno (nas četiri plus Grad) zatražimo izradu etažnog elaborata 4. i kada sve bude utvrđeno elaboratom, podnesemo zahtjev zk odjelu da - upiše omjere za etaže (da ne bude više 0/0, nego 100/10 000 npr) - prebaci vlasnike iz knjige položenih ugovora u glavnu knjigu - istovremeno briše ranije upisane vlasnike - briše društveno vlasništvo na kući i okućnici - vrši povezivanje etaža sa dijelovima okućnice Da li bi to tako trebalo ići ili sam nešto propustio? Čini mi se da su prva dva koraka malo zeznuta, možemo samo pitat i čekat, prvo Grad, a zatim i Sud, a ni ovo kasnije sa elaboratom i zk odjelom mi ne zvuči baš bajno, al meni se čini da bi tako trebali ići. Pa sad, ako sam nešto zeznuo, pliz, ispravite me... I, Kronična_Stranka, odredbe zakona su čl 68 st 1 i 71 stavak 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čini mi se kao da ne treba po tome imati suglasnost svih suvlasnika. To bi bilo dobro, jer bi time izbjegli prva dva koraka. I, felixx, stan nije postao društveno vlasništvo, jer je bio izuzet od nacionalizacije, ta kupnja stana u 90tima je vršena kako je vršena, al po odgovorima na ovu temu pretpostavljam da to više nije bitno, bitno je kako se sad iskoprcat i brisat društv vlasn sa okućnice i kuće (jer kuća je još uvijek u društv vlasn, a stanovi su privatni-osim ovog jednog koji nije ni na nebu ni na zemlji). Ne kužim za ovo usklađenje katastra i gruntovnice, kako to misliš, zašto bi to trebali radit? Mislim, ja baš ne bi ako se ne mora. Ili se mora?
  7. Ok, pogledao sam linkove, hvala na njima, bili su od pomoći. Iz jednog od članaka proizlazi da je moguće uspostaviti etažno vlasništvo, tj. izvršit povezivanje i kada za to nije dana suglasnost svih suvlasnika. Gledam zakon o vlasništvu iz 97' i proizlazi da sud utvrđuje taj 'odgovarajući suvlasnički dio' koji može biti, po mom viđenju, sasvim dovoljan da se uspostavi etažno vlasništvo i ako nema tog jednog suvlasnika koji bi kočio cijelu stvar. Ako je tako, to bi bilo genijalno, al nekako mi se ne čini da je tomu tako, nisam čuo da je netko to napravio na taj način, uvijek se spominje suglasnost SVIH suvlasnika... Što vi (KroničnaStranka , ili ostali) mislite o tome, je li moguće bez tog jednog suvlasnika izvršiti povezivanje?
  8. Hvala KroničnaStranka i Zeljka_Os na savjetima. Ok, skužio sam za etažiranje, znači, bez obzira što postoji etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, treba se donijeti 'novi' (kao da je starog i bilo) elaborat i odrediti se suvlasnički omjer za sve suvlasnike. Dobro. Tu slijedi next question, koje je bitno zbog te suglasnosti svih suvlasnika... S obzirom da su svi stanovi u ovoj zgradi bili izuzeti od nacionalizacije, na svim stanovima (njih 5) je u zknjizi ostalo upisano pravo vlasništva tih osoba koje su tamo živjele sredinom prošlog stoljeća. Tri stana su otkupljena (uključujući i naš), a četvrti je u zknjizi sada upisan kao vlasništvo osobe koja je doista živa i doista živi u tom stanu. To znači da nas četvero nemamo zapreka da idemo u etažiranje. Problem je peti stan, u kojem živi osoba koja nije dobila mogućnost otkupa u 90-tima i koja se otada spori s, ne znam, valjda RH, jer ne pristaje na to da bude zaštićeni najmoprimac. Zašto to još traje, isto ne znam, prošlo je 15godina od toga. Ta osoba, normalno, nije upisana u knjigu položenih ugovora (i btw, taj ne plaća ništa, ni pričuvu, ne sudjeluje u nikakvim troškovima, valjda je ljut na sve žive i nežive od kad mu je odbijeno da kupi stan) pa stoga nemamo suglasnost svih suvlasnika, jer, on nije vlasnik, a onaj 'vlasnik' koji je upisan u zknj je umro, a nasljednik je pitaj boga gdje. Zbog toga ne znam baš što bi, ovaj se spori, nije vlasnik stana, mi bi trebali izvršit to povezivanje i brisanje društvenog vlasništva, a bez tog vlasnika ne možemo. Iako, zabilježbe spora nema u zknjigama, da li je onda ok ideja da se provede ispravni postupak kod zemljišnoknjižnog odjela radi upisivanja pravog stanja stvari u zknjigu? Ili, kad je već taj neki Fond sklapao ugovore sa svim tadašnjim nositeljima stanarskog prava, očito se on smatrao vlasnikom tih stanova, pa idući tom logikom, da li bi mogao sljednik tog Fonda dati suglasnost i sudjelovati s nama ostalima u vršenju etažiranja? Sori ako pilam s tim mojim dugim objavama, al ono, baš mi se čini komplicirana ta naša situacija
  9. Hej ljudi, mala pomoć mi je potrebna, jednako kao i bumbarku. Naime, ja sam u istoj situaciji, identičnoj kao i on, tj-- 1.otkupili smo stan tijekom 90 tih godina na kojem smo imali stanarsko pravo, 2.mi smo upisani kao vlasnici u knjigu položenih ugovora 3. u zk izvatku je još uvijek kao vlasnik upisana osoba koja je daaavno umrla 4. u zk izvatku piše IZUZETO OD NACIONALIZACIJE (sorry na caps locku) 5. stanovi u zgradi su etažirani, ali s neodređenim omjerima (tj. pishe 0/0 pored etaža) 6. okućnica (i zgrada kao cjelina) se vodi kao drušveno vlasništvo. Sad, ja ne vidim kako je taj stan uopće došao na red da se proda, jer je bio izuzet od nacionalizacije (tj, postao je privatno vlasništvo one osobe koja je bila (i još uvijek je)upisana u zk izvatku kao vlasnik), pa ne vidim kako smo mi uopće mogli imat pravo da otkupimo stan od nekog (RH, neki tadašnji fond) tko uopće nije vlasnik (jer na STANU nije postojalo društveno, već privatno vlasništvo). Ali whatever, mislim da ću jednostavno dati prijedlog zk odjelu da izbriše prijašnjeg vlasnika i upiše nas kao vlasnike u zk izvatku. Iako, zeljka_os je napisala kako bi trebalo provest povezivanje stanova s okućnicom, što trebaju napravit svi suvlasnici zajedno. Mislim da bi se prethodno vlasnici posebnih dijelova zgrade trebali mrdnut iz knjiga položenih ugovora i preselit se u glavnu knjigu, što može svaki vlasnik etaže zasebno. Pa tek onda kada su svi upisani u glavnu knjigu ić na povezivanje. Ili je nebitno to što si upisan u knj položenih ugovora, tj. može se i tada obavit povezivanje?Tako da je tada bitna samo suglasnost svih etažnih vlasnika? It's all very confusing, this društveno vlasništvo... Ako ima tu netko tko se skroz kuži u zemljišnoknjižno pravo, neka mi da svoje mišljenje da li ima neka druga opcija što da tu napravim, iz gornje rasprave ima dosta toga, al osim zeljke_os, malo mi sve to preokvirno zvuči... I, bumbarko, ako si još nazochan na Legalisu, javi da li ti je tvoj prijedlog proveden u zemlj knjigama onako kako si zatražio. Hvala unaprijed na pomoći
  10. Btw, samo da se zna, kad napišeš prigovor protiv kaznenog naloga i ako se taj nalog stavi van snage i nakon toga se provodi postupak pred sudom kao što bi se provodio da je na samom početku bio podignut samo optužni prijedlog (bez kaznenog naloga, tada ti sud nije vezan tzv zabranom reformatio in peius, tj ljudskim govorom rečeno-MOŽE ti izreć težu kaznu od one koja ti je predložena u optužnom prijedlogu s prijedlogom da sud izda k nalog, jer sudac pojedinac pri donošenju presude povodom prigovora nije vezan na zahtjev državnog odvjetnika u pogledu kazne niti na zabranu reformacije in peius.To je jedina iznimka u sadašnjem zkp-u gdje se možeš žalit (znači samo ti, ne i slučaj gdje se žale obje strane) a da ti se nakon toga ta žalba može obit o glavu na način da dobiješ više i od onog što je drž odvjetnik tražio u opt prijedlogu. Tako da, je, točno je da žalbom ne možeš izgubit ništa, ali uz iznimku prigovora protiv kaznenog naloga.
  11. Čl. 129. Kaznenog zakona, pročitaj si to pa se sjeti što si kome rekao, ako se nađeš negdje u tim člancima, bit će ti jasno o čemu se radi.
  12. Sue, skripta iz gpp-a ti je bila ažurirana sa zadnjim izmjenama iz 2003. godine, tako da ti fale jedino ove nove izmjene i dopune.
  13. imaš dole na mom linku -literatura iz koje sam položio- ažurirana pitanja od početka legalisa do lani u ovo doba. pa ako pomogne...
  14. Dvaput sam slušao i bogami nijesam primijetio da pitaju drugačije vježb sa suda, sa d.o. ili iz odvjetništva. Jednako nas vole... ma ne, ok su ispitivači, osim njih par.
  15. Ja imao smetanje posjeda iz građanskog i nedozvoljenu uporabu autorskog djela iz kaznenog (što se i ispitivač iznenadio, to djelo valjda nije baš često u djiru)... Šta trebaš pogledat? ništa, uzmi one zakone koji ti trebaju za građansko ili kazneno, ovisno o danu, i nekoliko tona presuda od kojih će ti trebat samo par, a ionako ćeš prelistat i ono što će imat druge kolege na ispitu, tako da ćeš valjda nać nešto slično tvom predmetu. I da, uzmi odvj tarifu za građansko zbog računanja troškova...Ja sam to bio zaboravio uzet
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija