Jump to content

Spinn

Korisnik
  • Broj objava

    150
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Rodiljni dopust, naknada

    S evidentinm kašnjenjem, zahvaljujem Ruby.
  2. Jubilarna nagrada

    Valjalo bi vidjeti točnu odredbu KU. Uglavnom detaljnije propisuju što se smatra relevantnim stažem. Ovako, na prvu, nema logike da se priznaje staž kod drugog poslodavca, jer jubilarna nagrada je vid nagrade za vjernost poslodavcu, ne nagrada za dužinu staža, tj. općenitog radnog iskustva radnika. Dodatak na plaću od 0,5 % koji je jako često određen u Kolektivnim ugovorima u RH, služi tome, nagrađivanju radnika s dužim stažem.
  3. Koliko znam, konkretnih problema nije bilo. U pitanju je tih i miran radnik, bez puno kontakta s kolegama. Psiholog je došao do inicijalnog zaključka na osnovu redovitog razgovora s njim, nakon čega je samostalno inicirao nekoliko razgovora s radnikom.
  4. Kolege se boje da nemaju nikakvo pravo narediti zaposleniku stručni pregled i da se to može smatrati mobbingom. Dok ja smatram da sukladno ZOR-u koji dozvoljava poslodavcu o svom trošku poslati radnika na liječnički pregled, nema nikakvih problema s donošenjem takve odluke, pogotovo što je povod odluci mišljenje psihologa (dakle ne psihijatar, ali svejedno osobe školovane prepoznati određene znakove psihičkih smetnji) koji stoji iza tog mišljenja.
  5. Možda nije idealan podforum, pa unaprijed isprike ukoliko postoji adekvatan. Psiholog, zaposlen kod istog poslodavca kao i zaposlenik kod kojeg je utvrdio potencijalno opasno ponašanje (prijetnja samoubojstvom, po mišljenju psihologa postoji osnova za konkretnije liječenje) je to svoje mišljenje dostavio poslodavcu. Poslodavac je mišljenja da se ne može reagirati dok taj zaposlenik ne počini kakav čin kojim bi dao osnovu za postupanje policiji prema njemu, a koja policija bi dalje trebala reagirati na njegovu potencijalnu psihičku bolest i eventualnu opasnost za sebe i okolinu. Moje mišljenje je bitno drugačije, sumnja psihologa, dakle osobe školovane za prepoznati takve indicije, bi ipak bila valjana osnova za nekakvo daljnje postupanje. No, nemam iskustva sa sličnim postupcima pa me zanima sljedeće: ukoliko osoba ne pristane svojevoljno podvrgnuti se psihijatrijskoj procjeni (poslodavac je imao slučaj gdje je jedna zaposlenica pristala na pregled stručnjaka u kojem su utvrđeni određeni problemi i osoba je hospitalizirana na nekoliko mjeseci. Po prestanku hospitalizacije je vraćena na posao uz dogovor redovitih razgovora s "kućnim" psihologom), koji su koraci, tj. kojim tijelima bi se poslodavac trebao obratiti?
  6. Pri određivanju naknade za rodiljni dopust, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kao osnovu izračuna navodi prosjek od 6 plaća isplaćenih prije mjeseca u kojem HZZO "otvara" rodiljni. Prvo, i možda i glupavo pitanje, plaće isplaćene prije mjeseca u kojem se otvara rodiljni dopust mi nije jasno kako protumačiti; npr. početkom veljače trudnica krene na rodiljni, njoj je zadnja plaća isplaćena tokom siječnja i to za prosinac prošle godine. Čeka li se obračun plaće sa mjesec siječanj i isplata istog u veljači(uzmimo da se plaća isplaćuje 15-og u mjesecu za protekli mjesec) ili se jednostavno uzme u obzir plaća isplaćena u siječnju kao zadnja relevantna? Nadalje, u slučaju tzv. čuvanja trudnoće, tj. privremene nesposobnosti za rad, koliko shvaćam propise, iako je naknada ograničena na 4.2xx kn, to ne utječe na iznos naknade za rodiljni, tj. trudnica ne mora ponovo dostavljati svoje obračune plaća, već se koristi izračun dobiven prije odlaska na čuvanje trudnoće?
  7. Dakle, nema obveze iako je nadležan i za takvo postupanje. Zahvaljujem na odgovorima.
  8. Ako je vjerovati osuđeniku, on je voljan naknaditi štetu, ali realan iznos je bitno manji nego što oštećenik potražuje. Mislim da je ovo pokušaj oštećenika da iskoristi situaciju i eventualnim neprigovaranjem ovršenika dođe do pravomoćnosti rješenja. U slučaju prigovora, sud koji će odlučivati o prigovoru i provodi postupak u kojem će se dokazivati vrijednost?
  9. Oštećenik je trgovačko društvo kojem je osuđenik (zaposlenik) ukrao auto dijelove. Osuđenik je uredno priznao krivnju. Društvo nije registrirano za obavljanje poslova prodaje auto dijelova (građevinska industrija), ali je ustalo prijedlogom za ovrhu po vjerodostojnoj ispravi, a isprava je račun koji su izdali koristeći cijene s oglasnika njuškalo kao osnovu za iznos. Na koji način je uputno prigovoriti prijedlogu?
  10. Koliko znam, navode samo Odluku Uprave. A da malo bolje formuliram pitanje, ima li pravo Agencija osnovana od strane RH oglasiti takav podatak tajnom svojom odlukom? I usput, zahvaljujem na linku, moram priznati, tek sam sad saznao za taj Zakon.
  11. Fina na upit o plaćama i ostalim naknadama svojih direktora odgovara da je to poslovna tajna. Imaju li pravo oglasiti takav podatak tajnom i po kojoj osnovi?
  12. Da ne filozofiram nepotrebno; Propisan je neoporezivi iznos dnevnice. Minimalan, koliko vidim, ne. Ukoliko je tome tako, ništa ne priječi poslodavca da odlukom odredi tuzemnu dnevnicu u iznosu manjem od najvišeg neoporezivog?
  13. Uvid u vlasništvo dionica

    Tako dakle. Zahvaljujem oboma na odgovorima.
  14. Uvid u vlasništvo dionica

    Hvala na brzom odgovoru. Takav sam dojam i sam stekao. No, malo zbunjuje da fininfo bez posebne pretplate te podatke izbacuje za neka d.d. S navedenim SKDD kao izvorom.
  15. Nemam puno iskustva s d.d.-ima, ali brzinski pregled sudskog registra i stranica klirinškog depozitarnog društva mi nisu pomogli. Može li se, bez neke posebne pravne osnove, dobiti uvid u vlasničku strukuturu d.d.-a?
×