Jump to content

Spinn

Korisnik
  • Broj objava

    166
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Spinn objavio

  1. Dakle, zaposlenik je otuđio nekoliko službenih mobitela te je štetu poslodavcu (nakon što je otkriven) nadoknadio na način da mu je uplatio iznos do kojeg je došao pregledom njuškala, a taj iznos je i nešto veći nego onaj za koje je direktor tog društva znao prodavati takve mobitele. Poslodavac je sada odlučio tužiti zaposlenika za razliku do cijene tih novih mobitela u trgovinama mobilne telefonije. Tvrdi da su mobiteli bili novi. Zaposlenik zna da mobiteli nisu bili novi, jedan je čak bio i zadužen na kolegu koji je dao otkaz nešto prije te utaje i neko vrijeme korišten, dok su drugi bili u skladištu kao dio velikog kontigenta mobitela dobivenih od pružatelja telefonske usluge. To društvo je registrirano za obavljanje građevinskih radova, mobiteli su bili dio paketa/usluge pružene od T-coma, dakle ulazna cijena im je 0 kn, a kako je već rečeno, direktor tog društva je počesto prodavao višak mobitela na njuškalu i to po prosječnim cijenama na tom oglasniku. Pitanje je, koja vrijednost će biti relevantna sudu?
  2. Po prometnoj nesreći u kojoj je pješakinja oborena pri prijelazu ceste a vozač vozila koje ju je oborilo se udaljio, pješakinja je zaprimljena u bolnicu i utvrđene su i teže tjelesne ozljede (potres mozga). Policija je nakon cca. 2 mjeseca izdala potvrdu kojom potvrđuje prijavu prometne nesreće ali vozilo i vozač su nepoznati. Uz prijavu kaznenog djela napuštanja prometne nesreće od strane nepoznate osobe, što još eventualno napraviti kako bi se došlo do imena vozača te mu se (i njegovom osiguranju) postavio zahtjev za naknadu štete? Može li se prijava podnijeti HUO-u, iako nisu sudjelovala 2 vozila u nesreći?
  3. Obveza otvaranja Žiro računa

    Dižem temu iz razloga što sam u praksi naišao na slučaj trgovačkog društva koje posluje bez ikakvog računa. Zatvorili su sve račune u bankama, Fina vraća rješenje o ovrsi s objašnjenjem da se nema na čemu provesti ovrha, a oni izbjegavaju stečaj činjenicom da nisu u blokadi te urednim slanjem gfi-a. Moram priznati da dvodnevnim proučavanjem nisam naišao na konkretan propis koji određuje da društvo mora imati otvoren račun da bi postojalo i poslovalo. Zakon o porezu na dohodak i Zakon o radu nisu relevantni, jer društvo ne mora imati zaposlenike da bi postojalo i poslovalo. Prije nego se ponove pitanja postojanja društva koje ne kupuje i prodaje robu, moram reći da bilo tko tko je poslovao u RH zna mnoštvo razloga. Trgovački sud nije od pomoći u ovom pitanju, bar neformalno su nam odgovorili da to nema veze s njima i da neće zbog toga brisati društvo.
  4. Dakle, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu i odbio žalbu tužitelja, ali odluku o trošku nije donio u svojoj presudi. Treba li čekati naknadnu odluku o trošku ili...?
  5. Odbijena žalba na presudu, upit o trošku

    Parničnom, pitanje utvrđenja vlasništva nekretnine.
  6. Radnik ima priznato pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po osnovi njege djeteta s težim smetnjama i ustao je zahtjevom da mu se odobri nekoliko mjeseci neplaćenog dopusta iz razloga što će dijete boraviti u bolnici u drugom gradu. Postoji li kakva prepreka za donošenje takve odluke, uzevši u obzir da HZZO takvom radniku isplaćuje naknadu za polovicu radnog vremena?
  7. Prijedlog za ovrhu je otišao javnom bilježniku s navedenom adresom na kojoj ovršenik posluje i na kojoj zaprima račune. No, u sudskom registru je kao jedina adresa navedena druga. U slučaju da prijedlog postane pravomoćan, hoće li kriva adresa biti prepreka provedbi ovrhe?
  8. Bilježnik kaže da neće moći izdati rješenje, ali kako mu još nije ni dostavljen prijedlog, prihvatio je mailom poslan ispravak oznake adrese ovršenika. Još jednom, zahvale Ruby i Borbena na odgovorima.
  9. Zahvaljujem na brzom odgovoru. Zvati ću bilježnika da vidim jeli već izdao rješenje.
  10. Dana 07.02.2019 godine sam prijavio promjenu boravišta pri MUP-u. Boravak na istoj adresi sam imao i od 9/2017 do 9/2018, pa kako je navedeno, ponovno nakon 2/2019. Rješenje o ovrsi radi naplate kazne parkinga je bilježnik donio 29.01.2019 godine. Poslan mi je na adresu prebivališta, na kojoj nije mogao biti uručen, ponovljena je dostava na istu adresu te je po tome Rješenje objavljeno na oglasnoj ploči i postalo je pravomoćno. Radi kazne od 100-tinjak kn, naplaćeno mi je cca. 1.200,00. Imam li ikakvu osnovu za žalbu, jer boravak je službeno prijavljen 8 dana nakon što je Javni bilježnik donio rješenje? Ima li bilježnik obvezu, sukladno čl. 8. st. 5. Ovršnog zakona, provjeriti prijavljen boravak u slučaju neuspjele dostave?
  11. Borbena7, hvala Vam na brzom i konciznom odgovoru. Prijedlog i prigovor sam sastavio, te danas šaljem. Kako nigdje na dokumentaciji koju sam preuzeo iz FINA-e se ne vidi koji sud je objavio ROO, po činjenici da je Javni bilježnik iz Trogira donio ROO, pretpostaviti ću da je sud u pitanju Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru.
  12. Sudu na čijoj oglasnoj ploči je objavljeno ROO? Jer riječ je o ROO na temelju vjerodostojne isprave.
  13. Da, prva dostava je otišla na prebivalište, i to u trenutku dok nisam imao prijavljeno boravište. Ali nažalost, u poštanski sandučić mi nije stigla u vrijeme dok sam bio na toj adresi. Nakon 30 dana, ponovljena je dostava, također na adresu prebivališta. A boravište je već bilo prijavljeno. Žalio bih se na činjenicu da je vozilo temeljem punomoći koristila druga osoba (imam ovjerenu punomoć), ili podredno na troškove postupka koji su nastali, a ne bi da sam zaprimio Rješenje o ovrsi.
  14. Ukoliko je osnovano više sindikata pri istom poslodavcu, a koji nisu suglasni u nastupu prema poslodavcu, koji sindikat ima legitimitet sklopiti kolektivni ugovor?
  15. Možda nije idealan podforum, pa unaprijed isprike ukoliko postoji adekvatan. Psiholog, zaposlen kod istog poslodavca kao i zaposlenik kod kojeg je utvrdio potencijalno opasno ponašanje (prijetnja samoubojstvom, po mišljenju psihologa postoji osnova za konkretnije liječenje) je to svoje mišljenje dostavio poslodavcu. Poslodavac je mišljenja da se ne može reagirati dok taj zaposlenik ne počini kakav čin kojim bi dao osnovu za postupanje policiji prema njemu, a koja policija bi dalje trebala reagirati na njegovu potencijalnu psihičku bolest i eventualnu opasnost za sebe i okolinu. Moje mišljenje je bitno drugačije, sumnja psihologa, dakle osobe školovane za prepoznati takve indicije, bi ipak bila valjana osnova za nekakvo daljnje postupanje. No, nemam iskustva sa sličnim postupcima pa me zanima sljedeće: ukoliko osoba ne pristane svojevoljno podvrgnuti se psihijatrijskoj procjeni (poslodavac je imao slučaj gdje je jedna zaposlenica pristala na pregled stručnjaka u kojem su utvrđeni određeni problemi i osoba je hospitalizirana na nekoliko mjeseci. Po prestanku hospitalizacije je vraćena na posao uz dogovor redovitih razgovora s "kućnim" psihologom), koji su koraci, tj. kojim tijelima bi se poslodavac trebao obratiti?
  16. Rodiljni dopust, naknada

    S evidentinm kašnjenjem, zahvaljujem Ruby.
  17. Pri određivanju naknade za rodiljni dopust, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kao osnovu izračuna navodi prosjek od 6 plaća isplaćenih prije mjeseca u kojem HZZO "otvara" rodiljni. Prvo, i možda i glupavo pitanje, plaće isplaćene prije mjeseca u kojem se otvara rodiljni dopust mi nije jasno kako protumačiti; npr. početkom veljače trudnica krene na rodiljni, njoj je zadnja plaća isplaćena tokom siječnja i to za prosinac prošle godine. Čeka li se obračun plaće sa mjesec siječanj i isplata istog u veljači(uzmimo da se plaća isplaćuje 15-og u mjesecu za protekli mjesec) ili se jednostavno uzme u obzir plaća isplaćena u siječnju kao zadnja relevantna? Nadalje, u slučaju tzv. čuvanja trudnoće, tj. privremene nesposobnosti za rad, koliko shvaćam propise, iako je naknada ograničena na 4.2xx kn, to ne utječe na iznos naknade za rodiljni, tj. trudnica ne mora ponovo dostavljati svoje obračune plaća, već se koristi izračun dobiven prije odlaska na čuvanje trudnoće?
  18. Jubilarna nagrada

    Valjalo bi vidjeti točnu odredbu KU. Uglavnom detaljnije propisuju što se smatra relevantnim stažem. Ovako, na prvu, nema logike da se priznaje staž kod drugog poslodavca, jer jubilarna nagrada je vid nagrade za vjernost poslodavcu, ne nagrada za dužinu staža, tj. općenitog radnog iskustva radnika. Dodatak na plaću od 0,5 % koji je jako često određen u Kolektivnim ugovorima u RH, služi tome, nagrađivanju radnika s dužim stažem.
  19. Koliko znam, konkretnih problema nije bilo. U pitanju je tih i miran radnik, bez puno kontakta s kolegama. Psiholog je došao do inicijalnog zaključka na osnovu redovitog razgovora s njim, nakon čega je samostalno inicirao nekoliko razgovora s radnikom.
  20. Kolege se boje da nemaju nikakvo pravo narediti zaposleniku stručni pregled i da se to može smatrati mobbingom. Dok ja smatram da sukladno ZOR-u koji dozvoljava poslodavcu o svom trošku poslati radnika na liječnički pregled, nema nikakvih problema s donošenjem takve odluke, pogotovo što je povod odluci mišljenje psihologa (dakle ne psihijatar, ali svejedno osobe školovane prepoznati određene znakove psihičkih smetnji) koji stoji iza tog mišljenja.
  21. Dakle, nema obveze iako je nadležan i za takvo postupanje. Zahvaljujem na odgovorima.
  22. Oštećenik je trgovačko društvo kojem je osuđenik (zaposlenik) ukrao auto dijelove. Osuđenik je uredno priznao krivnju. Društvo nije registrirano za obavljanje poslova prodaje auto dijelova (građevinska industrija), ali je ustalo prijedlogom za ovrhu po vjerodostojnoj ispravi, a isprava je račun koji su izdali koristeći cijene s oglasnika njuškalo kao osnovu za iznos. Na koji način je uputno prigovoriti prijedlogu?
  23. Ako je vjerovati osuđeniku, on je voljan naknaditi štetu, ali realan iznos je bitno manji nego što oštećenik potražuje. Mislim da je ovo pokušaj oštećenika da iskoristi situaciju i eventualnim neprigovaranjem ovršenika dođe do pravomoćnosti rješenja. U slučaju prigovora, sud koji će odlučivati o prigovoru i provodi postupak u kojem će se dokazivati vrijednost?
×