Perma

itko?

Prije godinu dana smo zakupniku otkazali zakup poslovnog prostora zbog neplačanja zakupnine. Nakon otkaznog roka zakupnik ne želi izači iz poslovnog prostora i onda pokrečemo postupak radi deložacije i namirenja duga pred općinskim sudom u splitu. Nakon gotovo 10 mjeseci još nije održano ročište i nemamo nikakvu informaciju kad će biti. Zakupnik se i dalje nalazi u poslovnom prostoru i svakog mjeseca trpimo veliku materijalnu štetu. Požurnica je odavno poslana ali čini se da nema nikakvog učinka. U međuvrmenu sam vidio da su na sudu kod istog sudca održana ročišta koja imaju veći redni broj od našega, pa pretpostavljam da su i tužbe predane nakon naše. Jesam li u pravu i što općenito napraviti u ovakvoj situaciji?

Ne razumijem potpuno. Nije ovršna isprava. Tj. nije javni bilježnik radio otkaz i dobio potpis zakupnika na otkazu. Otkaz je zakupodavac jednostrano ovjerio kod javnog bilježnika zbog neplačanja zakupnine. Zakupnik ne želi napustiti prostor. Postoji li ikakva opcija osim suda (dugotrajan postupak) da se zakupnika "izbaci" iz prostora?

Šta napraviti kada se zakupniku zbog neplačanja zakupnine (a ne plača ni režije) kod javnog bilježnika otkaže ugovor o zakupu, a on ne želi napustiti prostor? Dali postoji ijedno brzo i efikasno riješenje (zakonsko) osim dugotrajnog sudskog postupka?

Pozdrav, Zamolio bih da mi odgovorite dali se pri otkazu ugovora u zakupu zakupodavac mora pridržavat otkazno roka koji je naveden u ugovoru (mjesec dana), ako se ugovor otkazuje zbog neplačanja zakupnine (više mjeseci)? Pitam jer je primjerice u zakonu o obveznim odnosima kod zakupu poslovnog prostora navedeno da zakupodavac može dati otkaz i bez davanja otkaznog roka u slučaju korištenja koje je protivno ugovoru. Ili primjerice isti taj zakon kod >najma< navodi da se otkaz može dati i bez davanja otkaznog roka ako nije plačana najamnina. Primjerice članak 27. zakona o zakupu poslovnog prostora navodi da "Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa ako: 2. zakupnik ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana priopćenja pisane opomene zakupodavca. Zanima me dali se to "bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe" odnosi i na otkazni rok? Koji bi točno trebao biti postupak otkaza? Hvala

Zahvaljujem. Ako iskrsne još koje pitanje pitat ću.

Još bi molila odgovor na ovo. Dali je u ugovoru dozvoljeno napisat iznos zakupnine u eurima? Naravno nakon toga slijedi ona stavka: protuvrijednost u kunama na dan uplate po srednjem tečaju HNB. E sad s obzirom da je tečaj eura promjenjiv, kako će porezna uprava onda odredit iznos poreza? Zahvaljujem.

Bolje platit na vrijeme jer osim glavnice i kamata morat će se platit i troškovi postupka.

Zahvaljujem na odgovoru. Smatram da je bitno navest u ugovoru koliku zakupninu prima svaki od suvlasnika kako bi porezna mogla svakom suvlasniku odredit porez na dohodak. Pretpostavljam da će porezna to odrediti prema stavci u ugovoru gdje će se napisat koliki dio zakupa prima svaki zakupodavac? Hvala

itko?

Nije isteko ugovor nego ugovorno razdoblje. Ti si i dalje pretplatnik sve dok ne podneseš zahtjev za prekid pretplatničkog odnosa. Dakle pretplata je išla i dalje nakon šta je isteklo ugovorno razdoblje ako ti nisi prekinula pretplanički odnos. Neznanje te ne lišava odgovornosti. Ukoliko ne platiš oni će pokrenut postupak kako bi naplatili dugovanje.

Posebno me zanima kako definirati da zakupnik plača dio ugovorene zakupnine ponaosob svakom zakupodavcu razmjerno suvlasničkom udjelu između ostaloga i zbog razloga plačanja poreza. Može li članak ugovora glasiti ovako: Mjesečna zakupnina za poslovni prostor iz ovog ugovora iznosi ... Eura (slovima: ...), protuvrijednost u kunama na dan uplate po srednjem tečaju HNB. Zakupnik će ugovorenu zakupninu plačati u dva dijela, svakom zakupodavcu ponaosob razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima u poslovnom prostoru iz ovog ugovora, i to: Zakupodavcu "x1" 2/5 (slovima: dvije petine) ugovorene zakupnine odnosno .... Eura (slovima: .....), protuvrijednost u kunama na dan uplate po srednjem tečaju HNB. Zakupodavcu "x2" 3/5 (slovima: tri petine) ugovorene mjesečne najamnine odnosno .... Eura (slovima ....eura), protuvrijednost u kunama na dan uplate po srednjem tečaju HNB. Zakupnik se obvezuje zakupninu plačati unaprijed, prvoga u mjesecu za tekući mjesec.

Molio bih ako bi mi netko mogao napisati ili pokazati primjer kako bi trebao izgledati ugovor o davanju u zakup poslovnog prostora u kojem su suvlasnici nekretnine 2 osobe. Hvala

Nakon isteka od 24 mjeseca istekla je tvoja ugovorna obveza, ali ti si i dalje nastavio biti pretplatnik t-mobilea samo bez ugovorne obveze. Ako si želio prekinit pretplatnički odnos sa danom prestanka ugovora trebao si prije isteka ugovora otići do t-mobile centra i podnjeti zahtjev za prestanak pretplatničkog odnosa. S obzirom da to nisi napravio u međuvremenu su ti na naplatu dolazili novi računi (pretplata) i dolazit će ti sve dok ne podneseš zahtjev za prestanak pretplatničkog odnosa. Oni ti mogu napravit ovrhu nad dijelom plače, tj. ne samo do mogu nego će to sigurno i napravit ako u međuvremenu ne podmiriš dug.

Zahvlajujem na odgovorima. zzz_zzz: Meni je sve jasno i od prije ovo šta ste napisali. Oko toga nema spora. Burn: Dakle ja odvjetniku moram platit puni iznos prema računu koji mi on podnese, bez obzira šta je sud odlučio da su priznati troškovi parnice upola manji (nakon prijeboja sa troškovima tuženika s obzirom da je uspjeh bio 70%). Dakle na više mjesta sam pronašao podatak prema kojem sam shvatio (dali ispravno ili ne neznam) da sam odvjetniku dužan platiti onoliki iznos koliko sud dosudi u konačnici nakon prijeboja. Upravo zato šta se po internetu piše svašta, zanima me dali to je istina tj. po zakonu. ********** Druga strana, tuženik, (imam informacije) nije svome odvjetniku platila puni iznos, nego također samo iznos u postotku u kojem je uspila u sporu, 30% cijelog iznosa. ********** Dakle bitno mi je da informaciju koji mi napišete je 100% točna i po zakonu. Evo i jedan citat sa forum.hr-a Obratiti pozornost na "jer što je manji uspjeh u sporu" pa do kraja.

Nije dogovoreno ništa oko načina plačanja. Dakle pretpostavljam da ga se u tom slučaju plača prema odrađenim radnjama sukladno odvjetničkoj tarifi. Radi se o postupku podjele bračne imovine gdje je sud odlučio kako je tužitelj uspio u postupku 70%. Ukupni prijavljeni trošak iznosi 25000 kn, ali je sud nakon prijeboja troškova sukladno uspjehu u sporu tužitelja i tuženika u konačnici priznao troškove tužitelju u iznosu od 13000 kn. Tuženik će tužitelju isplatit navedenih 13000 kn i zanima me dali je to jedini iznos koji tužitelj mora prenjeti svom odvjetniku ili mora dodati još 12000 kn do iznosa od 25000. Na internetu sam pronašao podatke kako je tarifa/trošak odvjetnika sukladan samom uspjehu u sporu ukoliko se radi o djelomičnom tj. parcijalnom uspjehu. S obzirom da se ovdje radi o skoro duploj razlici (13 i 25 tisuća kuna) molio bih za točnu informaciju koji iznos je stranka dužna platiti svome odvjetniku. Hvala

Zanima me problemtika oko plačanja odvjetnika tj. koliko odvjetnik smije naplatit svoje usluge. Npr. pri okončanju spora tužitelj je uspio u sporu, ali parcijalno tj. djelomično. Odvjetnik tužitelja je sastavio popis troška koji ukupno iznosi 25.000 kn. Međutim sud je dosudio da je tužitelj uspio u sporu 70%, a tuženik 30% te je tužitelju nakon prijeboja u konačnici priznat parnični trošak u iznosu 13.000 kn koji mu mora nadoknadit tuženik. Zanima me dali tužitelj tj. stranka mora svome odvjetniku platit puni iznos troška koji je odvjetnik zatražio tj. 25.000 kn ili samo konačni priznati trošak od strane suda u iznosu od 13.000 kn? Hvala

Zanima me problemtika oko plačanja odvjetnika tj. koliko odvjetnik smije naplatit svoje usluge. Npr. pri okončanju spora tužitelj je uspio u sporu, ali parcijalno tj. djelomično. Odvjetnik tužitelja je sastavio popis troška koji ukupno iznosi 25.000 kn. Međutim sud je dosudio da je tužitelj uspio u sporu 70%, a tuženik 30% te je tužitelju nakon prijeboja u konačnici priznat parnični trošak u iznosu 13.000 kn koji mu mora nadoknadit tuženik. Zanima me dali tužitelj tj. stranka mora svome odvjetniku platit puni iznos troška koji je odvjetnik zatražio tj. 25.000 kn ili samo konačni priznati trošak od strane suda u iznosu od 13.000 kn? Hvala

Zahvaljujem na odgovoru. Pozdrav

Kad je pokrenuta parnica radi utvrđivanja bračne stečevine uplačeno je sudu pristojba za tužbu i za donošenje privremene mjere. Sada kada je parnica dovršena sud opet traži odprilike isti iznos za presudu i odgovor na žalbu. Dali to tako inače ide da se plati tužba i onda po okončanju spora da se opet mora plačat presuda? Hvala

Mislim da se upravo radi o tome. Obje strane jesu zadovoljne sa presudom, ali čini se kako odvjetnik "samostalno" želji dalje voditi nekakve postupke tipa određivati koji točno dio nekretnine u naravi pripada stranci, dovođenje geometra, posredovati pri upisu i sl. što od njega nije traženo niti je u vezi toga išta dogovorio sa strankom i šta stranke same između sebe samostalno mogu dogovorit bez miješanja odvjetnika ili bilo koje druge strane.

Ima tko odgovor? Radi se o tome dali odvjetnik mora poduzimat kakve radnje kako bi se stranka nakon pravomočne presude upisala kao vlasnik? Stranka bi htjela okončati spor tj. ne natezat se više preko odvjetnika i sa pravomočnom presudom sama obavit poslove oko upisa nekretnine. Međutim, postoji osječaj kako odvjetnik samostalno želi pokretnu "novi spor" tj. sudjelovat u tome kako će se točno fizički stranke podjelit na spornoj nekretnini kako bi ostavario dodatnu zaradu. Mislim da nevedene radnje odvjetnika nisu potrebne, ako stranka sama može upisat stečeno vlasništvo (sa pravomočnom presudom) i ako se 2 stranke samostalno mogu dogovorit kako se u naravi podjelit. Dali griješim?

Nakon određenog vremena gotova je imovinska parnica koja je uslijedila nakon brakorazvodne i donesena je pravomočna presuda. Tužitelj je po odluci suda dobio dio koji mu pripada kao dio bračne stečevine. Dali je sama presuda dovoljna za upisati vlasništvo, ili su potrebni kakvi daljnji procesi i radnje odvjetnika nakon te presude? Nažalost nemogu otvoreno napisati o čemu se radi i zašto postavljam ovo pitanje, ali odgovor bi trebao biti dovoljan sam po sebi. Hvala

itko? Hvala

Sva shvačam. Naravno da jednoj strani pripada manje jer je druga strana vlasnik zemljišta. Samo se vrtim oko toga dali stvarno vrijednost zemljišta sudjeluje u omjeru 1/3 i tko to odlučuje? Jer vi kažete "vrijedno zemljišta je >obično< 1/3" ali upravo me to zanima, jeli to tako uvijek u sudskoj praksi ili je ipak trebalo točno utvrdit omjer vrijednosti zemljišta u odnosu na cijelokupni objekt? Hvala