caly

Odnosi li se ovo samo na pjesacki put ili je moguce traziti i sirinu puta kojim moze proci osobni auto?

Je li to rješenje u skladu s ovim stavkom TKU? "Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena službenika ili namještenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja službenika ili namještenika ne prelazi 45 minuta, u slučaju potrebe za presjedanjem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta."

Prvić Luka je zaštićeno kulturno dobro. Jesu li se komunalci prethodno savjetovali s Konzervatorskim odjelom u Šibeniku?

Je li vozačica pretjecala samo biciklistu ili i drugo vozilo? Je li biciklist ispruženom rukom najavio promjenu smjera, odnosno skretanje?

Ovo je situacija koja je na prilično klimavim nogama, jer kako dokazati da je baš njezino vozilo zakvačilo i razbilo retrovizor na drugom? Svjedok koji je zapisao registraciju? Možda, ali to je onda njegova riječ protiv njezine. Isto tako, koliko puta se desi da vlasnici na parkingu pronađu oštećen auto i nema šanse doznati tko je krivac. Po tome bi taj vozač mogao jednostavno zapisati registraciju prvog vozila u prolasku i prijaviti policiji. Slažem se sa sivkom da je najbolje ili ne priznati ili reći da se ne sjeća, a teret dokazivanja je onda na njima.

Taj "zaštitar" mora ispunjavati propisane uvjete za obavljanje tih poslova, ne može to biti bilo koja osoba zaposlena u firmi. Zato i postoji Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu.

Što to konkretno znači u ovom slučaju? Je li to plus ili minus za ovršenike?

Ako se dobro sjećam, 17.06.2016., ali pitat ću taj bračni par da pogledaju.

Može li se to provjeriti kod JB-a uvidom u spis? Zaista mi je čudno to u vezi suda, jer JB može i od Porezne tražiti podatak o OIB-u.

Znači, bez obzira što je cijela ta procedura dobavljanja OIB-a trajala toliko dugo, rješenje o ovrsi je uredno i samim time nema povoda za prigovor?

Ta Rješenja nisu ni došla do suda, ovrhovoditelj ih je poslao JB-u (sredinom lipnja 2016.) koji je od njega naknadno zatražio OIB-ove, a koji su dostavljeni tek nakon godinu i pol (?!). Je li to izvan rokova? Ako ništa drugo, time se samo nagomilavaju kamate, jer netko odugovlači s dostavom traženih podataka... Što se tiče načina na koji su ovršenici navedeni na prijedlogu za ovrhu, pronašla sam ovo u jednom Rješenju o obustavi postupka. Znači li to da ovršenici moraju decidirano biti označeni kao I. i II.?

Sad tek vidim da je uz Rješenje o ovrsi priložen list s OIB-ovima oba ovršenika (poslao ovrhovoditelj), ali na prijemnom štambilju je datum iz ožujka 2018., a prijedlog za ovrhu je iz 2016. Zar ne postoje neki rokovi u kojima javni bilježnik mora traži podatak o OIB-u i u kojem roku ga oni od kojih se podatak traži moraju dostaviti?

Hvala Borbena7. Jasno mi je da moraju biti dva prigovora, ali što konkretno prigovoriti, odnosno na koji način ga sročiti? Što se tiče formulacije navođenja ovršenika, oni nisu nigdje "razdvojeni" kao I. i II. ovršenik, samo su napisani jedan ispod drugog. A i cijeli prijedlog za ovrhu je sročen kao da se odnosi samo na jednu osobu.

Zaposlenici uvijek mogu tražiti plaćeni dopust (iz obiteljskih razloga, primjerice), ukoliko je isti predviđen pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom itd. U većini slučajeva je riječ o dva radna dana godišnje. Isto tako, Zakon o radu propisuje plaćeni dopust za "važne osobne potrebe" (čl. 86.).

Obzirom da firma ima 200-tinjak zaposlenika, trebali biste imati zaposlenog stručnjaka zaštite na radu (čl. 20. st. 2 Zakona o zaštiti na radu) ili imati ugovorene te poslove s ovlaštenom osobom. Postoji li to? Kazna za poslodavca je do 30.000 kn.