Kovin

Eeee... da li to na što sam upućen znači da smo oslobođeni poreza jer je to dioba zajedničkog vlasništva?

Ok. Sad mi je jasno da postoji porez u pobočnoj liniji , ali me interesira da li u mom slučaju kad smo sestra i ja u svim parcelama 50%tni vlasnici postoji neka caka u prepuštanju njoj u istoj vrijednosti u kojoj je ona prepustila meni?

Sestra i ja naslijedili smo imovinu na kojoj imamo po 50% prava vlasništva. To su sve nekretnine (kuća i više poljoprivrednih parcela, šuma i livada). Htjeli bi se podijeliti pa me interesira da li ćemo morati platiti porez na ono što jedan drugom prepustimo u cijelosti? Hvala

Hvala Moderator. Zaštićeni račun već sam spomenuo u zahtjevu za ostavinskom raspravom.

Mama je umrla i ostavila dugove prema bankama. Namjera je meni i sestri odreći se nasljedstva kako ne bi morali plaćati zaostale dugove. Čini mi se kao problem to što sam kao njen opunomoćenik na zaštićenom računu podignuo zadnju mirovinu jedan dan nakon što sam saznao da je umrla? Ostavinska rasprava još nije održana. Da li se zbog toga na ostavinskoj raspravi ne mogu odreći nasljedstva? (pročitao sam na jednom portalu da se nasljednik koji je raspolagao pokojnikovom imovinom nasljedstva više ne može odreći?) Da li da uopće kažem da sam mogao raspolagati njenom penzijom koju sam podizao jer ona nije baš bila pokretna. Ja sam joj od te penzije plaćao račune, kupovao hranu i ostatak gotovine ostavljao u stanu jer je živila u Zagrebu, a ja živim u Rijeci. Da li bi pomoglo da vratim tu njenu zadnju penziju na račun, ako je uopće više moguće? Mama od imovine ima eventualno jednu šumovitu parcelu kao nasljedstvo od njene majke (nismo upoznati, ali recimo da je moguće). U slučaju da se ne mogu odreći nasljedstva, evo čitam da ne bi trebao dugovati više od vrijednosti njene imovine?! Da li to znači da bi trebao nadomjestiti vrijednost zadnje penzije + vrijednost tog zemljišta?

Ustanova u kojoj radim, dom koji pripada Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Imamo Kolektivni ugovor za djelatnosti socijalne skrbi. Zbog prirode posla potrebno je organizirati rad svih sedam dana u tjednu pa su se skupljali prekovremeni sati koji su se pretvarali u slobodne dane i ti dani koristili u periodima školskih praznika kada ima manje djece. Upravo zbog "velikog" broja prekovremenih sati poslodavac je sklopio sporazum s radničkim vijećem o primjeni nejednakog rasporeda radnog vremena (rasporeda radnog vremena u nejednakom trajanju) na period od tri mjeseca. Pitanja: Kako se računa prekovremeni rad u tako ugovorenom rasporedu radnog vremena? Do sada smo se bazirali na tjedni fond sati i sve što je bilo preko 40 sati bio je prekovremeni rad. Sada smo u nedoumici da li se računa isto tjedno (što mi zvuči nelogično jer se upravo radi toga i odredio nejednaki raspored radnog vremena), mjesečno (sve preko fonda sati) ili na period za koji je određen nejednaki raspored radnog vremena (sve preko zbroja mjesečnih fondova sati za te mjesece)? I to nije sve Postoje situacije kada ravnatelj napiše nalog nekom djelatniku da mora raditi u vrijeme koje mu nije prema unaprijed određenom rasporedu (jer je neki drugi djelatnik opravdano odsutan.. bolovanje, sp, sem...) i tada neki tumače da je to prekovremeni rad bez obzira na krajnji omjer fonda sati i stvarno odrađenih sati. Molim nekog ako je upućen, ima iskustva ili je majstor radnog prava da nam pomogne jer ravnatelj nije pravne struke, a mi djelatnici se mimoilazimo u mišljenjima. Hvala

Ne znam da li sam u pravom pravu, pa me uputite gdje da pišem ako griješim. Imam dva pitanja Slučaj: Otac mi je bio, prema viđenju sutkinje, u izvanbračnoj zajednici i prvostupanjskom presudom, ta žena, ima potraživanja od mog oca od cca 500 000 kn. Pošto je to, naravno u najmanju ruku nepošteno, uslijedila je žalba, a moj otac je htio zaštititi imovinu darivanjem meni i sestri . Ubrzo je uslijedila Tužba radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji i utvrđivanja ništetnosti. Tužbu smo dobili svi troje, otac, sestra i ja. Pitanje 1.) Da li moramo na tužbu odgovoriti svo troje, kako ne bi došlo do presude zbog ogluhe? Pitanje 2.) Imamo dva savjeta od dva odvjetnika. Prvi je da tu tužbu odbacimo u cijelosti zbog nepravomoćnosti ili tako nešto ove prvostupanjske presude, a drugi je da navedemo kako smo to darivanje odnosno daroprimanje obavili radi očevih godina i zdravstvenog stanja i ako se spor nakon žalbi ipak presudi u njenu korist da smo voljni namiriti njena potraživanja. Kažu da prvi vodi u troškove parničenja, a ionako sve ovisi o žalbi na prvu presudu. Molim vas savjet, kako da se postavimo? Hvala Vjerujem da se svaki nesebični trud vraća pa vjerujem i vama

Poštovani, interesira me kolika je visina pristojbe na prvostupanjsku presudu. Čitao sam zakon o sudskim pristojbama pročišćeni tekst i pretpostavljam da ne bi iznos trebao biti veći od 5000 kn. Toliko sam i platio, ali mi je došlo od suda da uplatim "... razliku sudske pristojbe na ŽALBU u iznosu od 4.260.00 kn... Obrazloženje: Tuženi nije u potpunosti platio pristojbu po dospijeću sukladno čl.4. Zakona o sudskim pristojbama..." Napominjem da sam u ovom sporu tuženik, da nisam dao protutužbu. Isto tako napominjem da sam predao dvije žalbe (od dva opunomoćenika) pa me interesira da li se plaćaju i pristojba plaća dva puta? Unaprijed hvala

Ako mi odobre povećanje alimentacije koja je donesena prije tri godine i iznosi 400kn po djetetu (dvoje djece), a plaća roditelja koji ne plaća je 4300 kn cijelo to vrijeme, da li imam pravo tražiti razliku retroaktivno? Za koji vremenski period i na koji način? Da li to treba navesti (tražiti) već u tužbi za povišenjem iznosa za uzdržavanje? Molim vas primjer.

Molim vas neki noviji primjer, obrazac, koji mogu prepraviti za navedeni slučaj.

Molim vas primjer tužbe za povećanjem alimentacije. Radi se od dvoje maloljetne djece 10g i 16g. Majka i djeca preselile su se u drugi grad, starija kći je krenula u srednju školu, a po prvoj presudi dobijaju po 400 kn svaka. Molim vas neki noviji primjer, obrazac, koji mogu prepraviti za navedeni slučaj. Što mislite da bi bilo pametno navesti kao razlog povećanja troškova? Koliki bi iznos trebala tražiti za to dvoje djece, ako otac ima plaću 4500 kn? Čitam da bi najprije trebalo pokušati nagoditi se sa ocem djece preko CZSS. Kakva je tu procedura? Unaprijed hvala

Ne vidim odgovor na ovu temu, a i meni bi trebao primjer tužbe za povećanjem alimentacije. Čitam da bi najprije trebalo pokušati nagoditi se s supružnikom preko CZSS. Kakva je tu procedura? Radi se od dvoje maloljetne djece 10g i 16g. Majka i djeca preselile su se u drugi grad, starija kći je krenula u srednju školu, a po prvoj presudi dobijaju po 400 kn svaka. Molim vas neki noviji primjer, obrazac, koji mogu prepraviti za navedeni slučaj. Unaprijed hvala

Zbog diobe stečevine moja bivša supruga diže stambeni kredit kojim bi me isplatila i ja bi otišao iz kuće koja je trenutno 50% u njenom, a 50% u mom vlasništvu. Platila je procjenu kuće i kad je procjenitelj usporedio kuću s projektom ispalo je da nam potkrovlje nije napravljeno prema projektu (u projektu je krov na 4 vode, a mi smo napravili na dvije vode i podigli na jednoj strani za 1 metar) pa kuću ne može procjeniti odnosno vrijedi 0kn jer nije legalna. Zahtjev za legalizaciju NISMO predali. Provjereno - niti jedna banka ne prihvaća procjenu kuće koja je djelomično legalna. Pitanje za ovaj forum je: Da li je moguće u kući sa suterenom (garaža i jedna prostorija) koji odgovara projektu, prizemljem (stan od sto kvadrata) koje je također prema projektu i potkrovljem koje nije prema projektu napraviti etažiranje? Kad bih uspio etažirati kuću, banka bi prihvatila procjenu suterena i prizemlja. Ako to nije moguće odnosno po zakonu se ne smije, onda me interesira na koji način se može legalizirati to potkrovlje, a nije predan zahtjev do onog datuma do kada je trebalo. Ili možda postoji neko drugačije rješenje kako do kredita od 60000€?

ODLUKU O POSLOVNO UVJETOVANOM OTKAZU UGOVORA O RADU 1. Radnici se daje poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme 2008. godine zbog gospodarsko-organizacijkih razloga. 2. Radnici iz točke 1. ove odluke ugovor o radu postaje istekom otkaznog roka od 2 (dva) mjeseca. 3. Otkazni rok počinje trećim danom uručenja ove odluke. 4. Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnica nije dužna raditi. 5. Radnica ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2013. godinu. 6. Poslodavac se obavezuje isplatiti otpremninu od 6/3 (slovima: šest trećina) prosječnih mjesečnih bruto plaća koje je radnica ostvarila u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, najkasnije do dana prestanka radnog odnosa. Obrazloženje Potreba za radom radnice na poslovima prodavača prestala je jer su zbog loše gospodarske situacije i slabih financijskih rezultata, smanjene narudžbe i prodaja. Poslodavac je prinuđen, a radi očuvanja nastavka obavljanja dijelatnosti, smanjiti ukupni broj radnika na način ukidanja nekih radnih mjesta, odnosno smanjenja broja izvršitelja, pa tako i smanjenja broja izvršitelja na poslovima prodavača na kojem radi radnica. - RADIM NA POSLOVIMA PRODAVAČA I RADIM DOBAR PROMET ŠTO SE VIDI KROZ MOJU PLAĆU (NA OSNOVU PROMETA OSTVARUJEM STIMULACIJU). JEDNA SAM OD PRVIH DJELATNICA KOJA JE PRIMLJENA NA NEODREĐENO RADNO VRIJEME. SADA TRENUTNO IMAJU VIŠE ZAPOSLENIH NA UGOVOR O RADU, A MENI DAJU OTKAZ. Poslodavac je razmotrio mogućnost da se uz dodatno obrazovanje, odnosno osposobljavanje radnice zaposli na nekim drugim poslovima, no ne postoji druga mogućnost zapošljavanja radnice niti uz dodatno obrazovanje ili osposobljavanje. - PO MENI POSTOJI MOGUĆNOST DA RADIM I U SKLADIŠTU GDJE JE TRENUTNO VIŠE ZAPOSLENIH NA ODREĐENO ILI NEKAKAV UGOVOR O RADU. U SVAKOM SLUČAJU NISU ZAPOSLENI NA NEODREĐENO Pri odlučivanju o otkazu imale su se u vidu okolnosti socjalnog statusa. - SAMOHRANA SAM MAJKA S DVOJE DJECE. RASTALA SE 2010. GODINE I OD TADA SAM U PODSTANARSTVU I SUDIM SE S BIVŠIM OKO PODJELE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE. Poslodavac se o namjeravanom otkazu savjetovao sa sindikalnim povjerenikom koji se nije očitovao. - MOJA FIRMA NEMA RADNIČKO VIJEĆE, A SINDIKALNI POVJERENIK MI GOVORI DA SE S NJIME NIJE NITKO POSAVJETOVAO Obzirom da je radnica na radu u sustavu provela više od pet godina, otkazni rok iznosi 2 (dva) mjeseca. Sukladno članku 61. Zakona o radu, radniku će se isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor za 2013. godinu. Odluka o isplati otpremnine temelji se na odredbi članka 119. Zakona o radu. Evo ovo je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu koji je moja prijateljica dobila jučer 09.07.2013. Interesira me (nas) što nam je dalje raditi kako ne bi pogrešila u proceduri. Dakle želi se vratiti na posao. Član je sindikata (ima ih dva u firmi) i nazvala je sindikalnog povjerenika koji je danas bio kod direktora, a ovaj mu je pak naveo sasvim druge razloge otkaza, odnosno rekao je da joj je otkaz uručen zbog nedolično ponašanja, često kasni na posao i nešto u tom stilu, ali da je bolje da su joj uručili otkaz u ovoj formi. Povjerenik joj je rekao da se sutra javi sindikalnom odvjetniku. Danas je otišla na radno mjesto iako su je savjetovali da ide na bolovanje. Poslušati će sutra sindikalnog odvjetnika, ali ja bi da me netko i ovim putem savjetuje. - Kakva je procedura što joj je dalje po redu činiti? - Da li treba sve jedno ići na posao i nakon početka otkaznog roka iako piše da ne mora? Što je bolje Raditi, ne raditi ili otići na bolovanje? - U slučaju da nastavi raditi i napravi normu (promet) dovoljan za stimulaciju da li bi tada trebala dobiti tu stimulaciju? -To je vanjska firma koja ima prodajna mjesta u svim većim gradovima Hrvatske i da li je dobro da piše višim direktorima i što da piše, zamolbu ili prijeti tužbom? - što je bolje za nju da su joj dali ovakav otkaz ili otkaz zbog nedoličnog ponašanja za koji očito nemaju nikakva dokaza? - Da li je potrebno uzeti vanjskog odvjetnika i podnesti tužbu? Hvala

Hmm, hvala na odgovorima i sory što nisam čitao forum do sada. Malo sam surfao: Izvod iz Prekršajnog zakona N.N- 107/07 Zastara prekršajnog progona, tijek i prekid zastare Članak 13. (1) Prekršajni se progon ne može pokrenuti kad protekne dvije godine od počinjenja prekršaja. (2) Posebnim se zakonom može propisati dulji rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine. (3) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu prekršajni progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti. (4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja. (5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. (6) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona. (7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izriče tijekom postupka Da li se u mom slučaju može primjeniti ova zastara prekršajnog progona? Dakle, nakon što sam napisao prigovor i podigao vozačku dozvolu, nisam dobio nikakav poziv od suca za prekršaje. Prekršaj sam počinio 30.06.2010., a na televiziji sam gledao nedugo NAKON toga da je upravo stupio na snagu zakon po kojem je za navedeni prekršaj zastara produžena na 4 godine. Molim vas da li je moj prekršaj ušao u zastaru ili ne? Što mi je najbolje činiti, ako nije? Hvala