NIKMAN

Molio bih da mi se objasni kako je u našem zakonu reguliran pojam, zadržavanja, ili uhićenja, počinitelja kaznenog djela, od strane građana koji nemaju ovlasti.

Imam dvojno državljanstvo, Hrvatsko i Bosansko. Živim u Hrvatskoj i do sada sam imao i hrvatsku i bosansku osobnu. Obzirom da mi je bosanska istekla, zanima me da li je mogu ponovo izvaditi u Bosni. Po mojim saznanjima sa bosanske strane nema problema da mi izdaju novu, ali ne bih da zbog toga imam neugodnosti u Hrvatskoj gdje živim. Da li mogu legalno imati osobne u obje države??

Hvala na odgovorima, dali ste mi temelj na kom ću graditi borbu za svoje pravo. Lp

Oni to tumače ovako. Mi ti platimo 168 iako si odradio 160, valjda je onih 8 blagdanski njihov poklon, a ako odradiš još osam onda te platimo opet 168 jer si toliko i radio a onaj njihov blagdanski poklon ne daju. Tražio sam da mi dostave na osnovu koje zakonske odredbe dan blagdana u fondu sati mjenjaju prekovremenim satom al ne znaju. Kažu to je praksa i knjigovodstveni program to tako radi. Tražili su par dana da to razmotre pa će mi navodno dati odgovor. Kad mi odgovore vidjet ću kako dalje. Kad sam pravnicu upitao ne čini li joj se apsurdno da me isto plate ako ne odradim 8 sati prekovremeno i ako ih odradim a njen je odgovor da je zaista čudno ali da ona nema pojma zašto je tako.

I ja i poslodavac imamo urednu evidenciju sati i tu nema spora. Čak nije ni plaćanje sporno. Ukoliko mjesec ima fond sati 168 a od toga je 160 radno a osam blagdan oni meni plate fond, dakle plate mi 168 sati. I tu nema spora. Ali ako ja taj mjesec odradim vanredno još 8 sati, oni mi opet plate samo 168. Tih dodatnih 8 koji su prekovremeni stave u fond sati umjesto blagdana a blagdanski sati nestanu. E tu je spor. Da li ti prekovremeni sati idu u fond onoliko koliko je bilo blagdanskih sati ili ostaju prekovremeni. Ako ih ne radim plate mi 168 sati a ako ih radim opet mi plate 168.

Ali u taj tjedni sat ulazi i sat blagdana kao ravnopravan onom satu koji nije blagdan???

Zahvaljujem. Na taj način su mi uzeli već puno sati. Recimo za 12/17 sam odradio 28 sati prekovremeng ali su mi 16 prebacili u fond a 12 isplatili kao prekovremeno. Daljnju borbu ću nastaviti preko sindikata. Lijep pozdrav

Nakon razgovora sa pravnom i računovodstvenom službom dibijam sledeću informacuju. U mjesecu u kom je recimo jedan blagdan, 8 sati, firma će mi isplstiti radne dane plus tih osam blagdanskih koje ću biti slobodan te tako isplstiti zakonom propisani fond za taj mjesec. Ali, ukoliko zbog bilo kojih razloga u tom mjesecu radim više sati, recimo subotom ili nedjeljom, iz tih sati će mi sate blagdana zamjeniti njima i njih ubaciti u fond. Dakle ako je fond sa blagdanom 168 sati bit će mi toliko plaćeno ali ako odradim još osam sati opet će me platiti 168 sati jer će ove prekovremene ubaciti u fond. Da li je to u skladu sa zakonom???

Sivko, ja taj dan neću raditi, neću dobiti naknadu i tražit će da radim na nekom drugom objektu tih 8 sati. Šta je od svega toga protivno zakonu?? Ključno pitanje je da li tih osam blagdanskih sati koji neću raditi jer su neradni poslodavac mora da mi isplati ili ne?

Meni ga ne plate i još ga moeam odraditi jer nemam fond sati pošto se na taj dan ne radi. Kolko sam se raspitao u više poduzeća saznao sam da je svima državni blagdan neradan ali plaćen dan. Sem zaštitaru

Prema posebnom zakonu, radnici imaju pravo ne raditi u dane blagdana, a poslodavac im je dužan isplatiti naknadu plaće. Koji su dani određeni kao državni blagdani i neradni dani, uređeno je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH. Radnik ima pravo na naknadu plaće samo ako bi prema rasporedu rada toga dana trebao raditi, a zbog blagdana ne radi. Pošto radim redovno radno vrijeme od 8-16 i trebao bih raditi svaki radni dan, a ne radim ga jer je taj dan blagdan i nisam trebao biti slobodan smatram da bi mi ga trebali platiti i uračunati u fond sati

Nisam radio jer je po zakonu to plaćen neradni dan. Dakle, recimo 2.4. na uskršnji ponedeljak je neradni dan ali se svima koji ga ne rade plati i ulazi u fond sati a onima koji rade se plati uvećano.

Štovani, Radim kao zaštitar u firmi Securitas Hrvatska. Raspoređen sam na radno mjesto na kom imam redovno radno vrijeme. Radim svaki radni dan od 08-16 te odrađujem redovan, zakonom određeni fond sati. Međutim ukoliko je u tom mjesecu neki blagdan, poslodavac mi ga ne plaća niti mi ga računa u fond sati nego traži da vikendom ili noću odradim te sate blagdana kako bih ispunio propisani fond sati. Obzirom da ne radim u režimu preraspodjele sati nego u režimu redovnog rada smatram da bi mi blagdane trebali platiti i računati u mjesečni fond. Molio bih Vas za tumačenje zakona vezano za plaćanje blagdana i naputak kako da ostvarim svoje pravo, ukoliko ga posjedujem. Lijep pozdrav

Ne traži novac nego traži da napusti muža i bude sa njim ili će mu on dostaviti snimku, a time ugroziti njenu bezbjednost, ukoliko ne prihvati

Snimka je prenešena osobi koja njome ucjenjuje, prijeteći da bi je mogao dostaviti mužu te žene koji je izrazito nasilan i mogao bi joj ugroziti život. Zanima me mogu li se pokrenuti neki postupci protiv osoba koje su tu snimku proslijedile ucjenjivaču, znajući kakve to posledice može imati.

Pogreškom sam na svoj fb profil stavio jednu kratku video snimku osobnog sadržaja. Snimak je video poruka, dajkle ništa što bi drugima bilo zanimljivo. Nakon pola sata sam uočio grešku i istu uklonio. U tom vremenu neko je istu presnimio, bez mog znanja, i počeo je djeliti sa drugim ljudima, te na taj način direktno ugrozio osobu koja mi je poslala taj video. Da li u ovakvom slučaju osobe koje su to skinule i dalje širile mogu kazneno odgovarati ukoliko se zna ko su? napominjem da je prenošenjem istog ozbiljno ugrožena i osobna sigurnost osobe na toj snimci.

Zar mi nitko ne može dati potpun odgovor na ovo????

Zakonske odredbe su mi jasne i nije sporan prekovremeni rad nego njegov obračun i prikaz u platnoj listi. Naima u platnoj listi su obračunati sati iz fonda za taj mjesec te su prikazani i na njih je obračunata pripadajuća naknada, međutim prekovremeno odrađeni sati nisu prikazani nego su svi stavljeni pod stavku stimulacija u kojoj su obračunati po minimalnoj ugovorenoj satnici. Da li je poslodavac dužan u platnoj listi prikazati te sate ili mu je dozvoljeno da ih ovako stavi pod stavku stimulacija gdje se ne vidi ni koliko ih je ni da li na njih sleduju uvećanja.

Tijekom ove kalendarske godine sam promijenio poslodavca. Kod jednog sam bio u stalnom radnom odnosu od početka godine do 30.06.2012 te mi je on za taj period priznao pravo na pola godišnjeg odmara i isplatio ga. Od 01.07.2012 započinjem stalni radni odnos kod drugog poslodavca i on će bez prekida trajati do kraja ove godine. Novi poslodavac tvrdi da kod njega ne stičem pravo na dio godišnjeg odmora i da ga neće odobriti. Dakle iako cijelu godinu radim bez prekida pola godišnjeg, ili dio, jednostavnmo nestaje. Zanima me da li je drugi poslodavac u pravu i da li imam pravo na dio godišnjeg za vrijeme provedeno na radu u periodu 01.07.2012 do 31.12.2012. Od prvog dana radni odnos je na neodređeno vrijem, dakle stalni. Ukoliko imam pravo na dio godišnjeg odmora u ovom periodu molio bih Vas da me uputite na zakonske odredbe po kojima to stičem kako bih se u razgovoru sa poslodavcem mogao pozvati na iste.

Obavljajući svoje radne zadatke a na osnovu potrebe poslodavca napravio sam 50 prekovremenih sati. Prilikom isplate na platnoj listi mi je bio prikazan obračun po satima za zakonski fond sati dok prekovremeni sati nisu bili obračunati nego su svi stavljeni pod stavku naziva stimulacija, tako da se uopće ne može vidjeti ni koliko ih je niti struktura istih jer ih je večina odrađena noću ili nedjeljom. Iz iznosa stimulacije i broja sati koji nisu prikazani na platnoj listi izlazi da su svi plaćeni po minimalnoj satnici, dakle bez ikakvih uvećanja za noćni rad ili rad nedjeljom i praznicima. Zanima me da li je poslodavac dužan prikazati na listi sve sate i obračunati ih u skladu sa pravilnikom ili mu zakon ostavlja mogućnost da određen broj sati ne prikazuje u listi nego ih bez specifikacije prikaže kao stimulaciju? Ako je postupak poslodavca mimo propisa kome se mogu obratiti za zaštitu ili podnijeti prijavu protiv poslodavca. Obzirom da su neke kolege tražile objašnjenje dobili su odgovor da poslodavac ne smije prikazati te sate radi poreza pa ih stavlja pod stimulaciju što mi se čini kao ozbiljno kršenje zakonskih odredbi. Molim Vas za savjet šta učiniti u ovom slučaju jer se to ponavlja više mjeseci?

Radio sam u firmi do 25.11. 2010 kada mi je raskinut ugovor o radu radi smanjenog obima posla firme. U toj firmi imam 5 godina neprekidnog rada. Početkom ovog mjeseca radnici koji su ostali su dobili bon u iznosu od 400 kn na ime božićnice. Zanima me da li imam pravo na taj bon jer sam radio gotovo cijelu godinu? U firmi mi ga nisu dali rekavši da nisam bio tu kada su se bonovi dijelili i da nemam pravo na njega?

Prema Zakonu o radu otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Nigdje ne uspijevam naći šta zakonodavcu znači jedna trećina prosječne mjesečne plaće. Da li je to jedna trećina prosječne neto ili prosječne bruto plaće? Ukoliko neko ima točnu informaciju molio bih ga da je ostavi na forumu. Hvala,

Donošenjem novog zakona o radu nedeljom pojedinim kategorijama je ukinuto ustavno pravo na rad.To se uglavnom odnosi na male obiteljske obrte koji se bave trgovinom i kojima je, do sada, rad nedeljom bio veoma bitan u borbi sa velikim trgovačkim lancima. Izgovor Vlade da se radi o zaštiti radnika u trgovini je apsurdan i potpuno netočan. I pored zakona u trgovinama se radi, ne na prodaji, ali se radi na čišćenju trgovina i slaganju polica. Ključni problem je što je pojedincima, pekare, kiosci, cvjećare, dozvoljen rad a malim obiteljskim trgovinama ne. Sada smo u situaciji da u pekarama nedjeljom radi po desetak radnika kmoje zakon "štiti" a obrtnicima koji imaju trrgovine i koji bi radili sami se zabranjuje rad. Dakle krši im se ustavom zagarantirano pravo na vlastiti rad jer ne zapošljavaju radnike dok se drugima dozvoljava da im radnici rade nedjeljom. Neobjašnjivo suludo i ubitačno za male obrte koji neće moći preživjeti ovakvu ludost.

Volio bih cuti misljenje o potpuno nelogicnim odredbama naseg zakona o prometu. Meni je izuzetno nelogicna, bit cu slobodan pa reci, glupa odredba po kojoj je mladim vozacima zabranjeno upravljanje motornim vozilom u nocnim satima. Namjeru da se na neki nacin pokusa sprijeciti rizicna voznja te populacije u nocnim satima mogu razumjeti ali ovu odredbu nikako. Primjer: mladi ljudi u priobalnom podrucju u toku turisticke sezone. Jako puno mladih ljudi zivi u priobalju i poslom je vezana za obalu, narocito u sezoni. Uglavnom obavljaju poslove u ugostiteljstvu i usluznim djelatnostima: kuhari, konobari, sankeri, dostavljaci i sl. Jednom dijelu poslovi pocinju uvece i zavrsavaju kasno nocu a drugim dijelom pocinju u kasne nocne sate. Po ovom zakonu vecina njih ne moze obavljati svoje poslove. Naime, nakon rada ne mogu sjesti u auto i oticu kuci koja je desetak km dalje. Pratioca u to doba ne mogu naci jer im radno vrijeme nije fiksno i nekad rade do pola noci a nekada i duze. Koga naci da ih prati u to doba a i kako da se taj pratioc vrati doma? dakle, ukoliko postuju zakon ne mogu raditi. ako rade moraju krsiti zakon. A pravo na rad je ustavno pravo. Ovo nije teoretska nego sasvim prakticna i iskustvena teza. Osobno sam se uvjerio kako prolaze momci koji u 3 ujutro moraju ici na posao. Svjedok sam situacije u kojoj momku koji radi u dostavi pekarskih proizvoda, i koji mora u 3 sata biti na poslu u pekari 10 km udaljenoj od mjesta stanovanja, policijska patrola izrice kaznu od 500 kn i zabranu upravljanja vozilom od 2 sata te ga dalje upucuje pjeske nekih 3 km koliko nije uspio preci osobnim vozilom. osobno znam desetak momaka koji rade slicne poslove i koji moraju krsiti ovu odredbu i rizikuju kaznjavanje. Zar Vam ovakva odredba nije, u najmanju ruku nelogicna? U sezoni na nasoj obali ima stotine slucajeva, vjerujem i tisuce, da mladi ljudi koji zele raditi moraju krsiti zakon da bi ostvarili to svoje ustavno pravo. Kako ukinuti ovu glupost?