htnet

Poštovani, dobio sam upozorenje iz čl. 245. st. 8. PZ-a, jer sam navodno počinio prekršaj iz čl. 134. st. 1. ZSPC. Policajac me teretio da nisam propustio pješaka, a ja ga nisam niti vidio, jer sam gledao kako mogu bez prekršaja skrenuti do obližnje benzinske, ali sam prilično uvjeren da pješaka nije bilo. Ovim putem molim za savjet mogu li protiv tog upozorenja izjaviti bilo kakav pravni lijek? I ako ne, mogu li podnijeti pritužbu protiv policajca koji mi je uručio upozorenje, jer sam uvjeren da prekršaj nisam počinio? Puno hvala na odgovorima!

Pridružujem se gornjoj zamolbi kolege. Bio bih veoma zahvalan na skripti pomoću koje se javnobilježnički ispit može s lakoćom položiti. Molio bih skriptu i pitanja na mail: htnet@net.hr Hvala i lijepi pozdrav!

Molio bih materijale za jb ispit (pisani dio) na mail: htnet@net.hr . Hvala kolege 👍

Dobri ljudi, također se pridružujem molbi kolegice za pitanja i eventualne skripte. Također, neka novija iskustva bi pomogla. Ovaj forum za jb ispit kao da je zamro...

Situacija je slijedeća: roditelji 15-godišnjem djetetu dozvoljavaju da vozi osobni automobil u suvlasništvu roditelja po dvorištu, ali mu zabranjuju izlazak na javnu cestu. Jednoga dana, dok su roditelji odsutni, dijete uzme ključeve od osobnoga vozila, odveze se na javnu cestu, oduzme prednost nailazećem vozilu i prouzroči prometnu nesreću. Na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći nastane imovinska šteta, a vozač kojem je dijete oduzelo prednost pretrpi i srednje teške tjelesne ozljede. Pitanje: odgovaraju li u ovom slučaju roditelji (čl. 1056. ZOO), jer je dijete njihovom krivnjom smatralo da može i smije voziti automobil i jer su ključeve ostavili na dostupnom mjestu. Tu bi roditelji odgovarali po kriteriju subjektivne odgovornosti za štetu gdje se krivnja predmnijeva, a dijete bi odgovaralo solidarno s njima (čl. 1057. ZOO). Moja dilema je da li roditelji odgovaraju po kriteriju objektivne odgovornosti za štetu, jer se radi o šteti izazvanoj motornim vozilom u pogonu (čl. 1068. - 1072. ZOO), gdje odgovara vlasnik opasne stvari, a dijete nije neovlašteni korisnik jer je član obiteljskoga kućanstva. Molim vas komentare - subjektivna ili objektivna odgovornost za štetu?

Poštovani, kako će sud postupiti ako OIB stranaka nije naveden u tužbi, odnosno poziva li po čl. 109. ZPP-a na ispravak/dopunu ili pribavlja taj podatak od Porezne uprave?

Ok, ako opoziv nije moguć, što zaista proizlazi iz citirane odredbe, može li darovatelj tražiti naknadu za taj stan u novčanom ekvivalentu?

Poštovani, zanima me pravna situacija kad darovatelj daruje stan, obdarenik se uknjižiti i kasnije proda stan i potroši novac dobiven prodajom. Nakon toga, darovatelj osiromaši, opozove darovanje i traži povrat stana. Kako darovatelj može vratiti stan, a ako ne može vratiti, bi li mogao tražiti novčanu vrijednost stana?

Poštovani, zanima me da li je nastupila zastara za dugovanje iz ugovora o kupoprodaji parketa iz 2001. godine. Zastarni rok iznosi pet godina, no priznanjem duga se prekida. Može li biti da ako je dužnik svake tri ili četiri godine priznao dug, da zastara 2019. nije nastupila, jer je petogodišnji rok za zastaru nakon svakog priznanja počeo teći ispočetka?

Poštovani, zanima me je li po Zakonu o trgovačkim društvima moguće postojeće dioničare isključiti od stjecanja novih dionica?

Hvala, prigovor je bio da presuda nije stekla svojstvo ovršnosti. Znači, ipak za zastaru ide zaključak, a za prigovor neovršnosti presude spis ide na Žup. sud.

Poštovani, zanima me kako će sud postupiti povodom žalbe na rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave, ako žalitelj (ovršenik) žalbu izjavi zbog razloga što npr. ovrha nije određena na temelju ovršne isprave (što nije razlog za upućivanje na parnicu) te iz razloga što je npr. nastupila zastara potraživanja (što je razlog zbog kojega se upućuje na parnicu). Dakle, kako sud postupa tada, odnosno donosi li rješenje o upućivanju na parnicu glede prigovora zastare, a ujedno dostavlja li spis drugost. sudu na odlučivanje o žalbenom prigovoru da ovrha nije određena na temelju ovršne isprave?

Da, to mi ima smisla, svaki osiguratelj duguje po svojoj osnovi.

Koliko sam ja shvatio, tada ne bi bilo uvjeta za odbacivanje, već eventualno za odbijanje tzv. redovne revizije (čl. 393. ZPP). Ispravite me ako griješim.

Nasljednici su djeca i bračni drug. Dakle, po polici AO nasljednici bi imali od Croatia osiguranja pravo na naknadu pune štete (za smrt, troškove pogreba itd.). Po polici AN bi, ako sam dobro shvatio, od Euroherca imali pravo samo na određenu unaprijed ugovorenu naknadu, neovisno o stvarnoj šteti, koju mogu ostvarivati od Croatia osiguranja, a ne od Euroherca. Prema tome, od svakoga osiguratelja bi mogli tražiti onaj dio koji je baš taj osiguratelj dužan, tako da u ovom slučaju ne bi bilo solidarne odgovornosti osiguratelja. Ispravite me ako griješim.