Tibor

Ime, logotip, amblem, simbol, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnog identiteta proizvoda i usluga ("brand"). Žig (u smislu intelektualnog vlasništva) predstavlja isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih nekim znakom, koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u trgovačkom prometu. Nositelj žiga može spriječiti korištenje istog ili sličnog znaka za obilježavanje istih ili sličnih proizvoda i/ili usluga drugih proizvođača / ponuđača. Žig se stječe registracijom na temelju prijave podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV), a osnovni uvjeti koje neki znak (u odnosu na proizvode i/ili usluge za koje je prijavljen) mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan, da nije opisan ili prijevaran, te da ne vrijeđa neki raniji žig ili drugo pravo. Postupak registracije (priznanje prava) pokreće se podnošenjem prijave na odgovarajućem obrascu, čiji oblik i sadržaj je propisan Pravilnikom o žigu (NN br. 72/2004). Prijava se podnosi na obrascu Ž-1, preporučenom poštom ili osobnom predajom u pisarnici DZIV-a, radnim danom od 9 do 14 sati. Osnovni elementi prijave jesu znak koji se štiti i popis proizvoda i/ili usluga na koje se zaštita odnosi. Popis proizvoda i/ili usluga treba biti sastavljan i svrstan u razrede u skladu s "Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za registraciju žigova" (Nicanska klasifikacija). Prijavu DZIV ispituje u odnosu na zakonske uvjete (Zakon o žigu, NN 173/2003), te objavljuje u službenom glasilu (Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva). Nakon objave nositelji ranijih prava mogu podnijeti prigovor protiv registracije, a ako prigovora nema, priznaje se pravo na 10 godina, koje nositelj može produžiti prije isteka razdoblja registracije. Cijeli postupak najčešće traje od pet do sedam mjeseci, a pravo prvenstva u odnosu na kasnije prijave stječe se u trenutku predaje prijave. U trenutku podnošenja prijave žiga potrebno je uplatiti 100 kn upravne pristojbe i 500 kn naknade troškova. Kasnije, po pozivu DZIV-a, plaća se 150 kn naknada troškova objave, te na kraju 1.500 kn naknade troškova za 10-godišnje održavanje u vrijednosti. Navedeni iznosi odnose se popis proizvoda i/ili usluga od ukupno tri razreda, a za svaki dodatni razred plaća se dodatna naknada troškova od 150 kn za prijavu i 300 kn za 10-godišnje održavanje u vrijednosti. Međunarodna zaštita ostvaruje se provođenjem posebnog registracijskog postupka u svakoj zemlji. Postupak se može olakšati i ekonomizirati korištenjem "Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova", pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO/OMPI). U tom slučaju podnosi se samo jedna prijava DZIV-u, koja se zatim putem WIPO-a proslijeđuje u zemlje u kojima se traži zaštita. Dodatne informacije o intelektualnom vlasništvu (patenti, žigovi, industrijski dizajn, autorska i srodna prava), te detaljne opise pojedinih registracijskih postupaka moguće je pronaći na internet stranici DZIV-a http://www.dziv.hr/. Na istoj adresi nalaze se i tekstovi važećih zakona i pravilnika, obrasci za prijave, informativni letak osnovnih troškova postupka, te popis profesionalnih zastupnika u području prava industrijskog vlasništva, registriranih pri DZIV-u. Zastupnika je korisno angažirati za definiranje vrsta i elemenata intelektualnog vlasništva, izradu prijave i vođenje registracijskog postupka, davanje pravnih i poslovnih savjeta, te poduzimanje administrativnih i sudskih mjera ostvarivanja zažtite.

Ime, logotip, amblem, simbol, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnog identiteta proizvoda i usluga ("brand"). Žig (u smislu intelektualnog vlasništva) predstavlja isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih nekim znakom, koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u trgovačkom prometu. Nositelj žiga može spriječiti korištenje istog ili sličnog znaka za obilježavanje istih ili sličnih proizvoda i/ili usluga drugih proizvođača / ponuđača. Poseban oblik žigova su zajednički i jamstveni (certifikacijski) žigovi, koje zajednički koristi više poduzetnika, pod nadzorom nositelja takvog žiga. Žig se stječe registracijom na temelju prijave podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a osnovni uvjeti koje neki znak (u odnosu na proizvode i/ili usluge za koje je prijavljen) mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan, da nije opisan ili prijevaran, te da ne vrijeđa neki raniji žig ili drugo pravo. Postupak registracije (priznanje prava) pokreće se podnošenjem prijave na odgovarajućem obrascu, čiji oblik i sadržaj je propisan Pravilnikom o žigu (NN br. 72/2004). Prijava se podnosi na obrascu Ž-1, preporučenom poštom ili osobnom predajom u pisarnici DZIV-a, radnim danom od 9 do 14 sati. Osnovni elementi prijave jesu znak koji se štiti i popis proizvoda i/ili usluga na koje se zaštita odnosi. Popis proizvoda i/ili usluga treba biti sastavljan i svrstan u razrede u skladu s "Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za registraciju žigova" (Nicanska klasifikacija). Prijavu DZIV ispituje u odnosu na zakonske uvjete (Zakon o žigu, NN 173/2003), te objavljuje u službenom glasilu (Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva). Nakon objave nositelji ranijih prava mogu podnijeti prigovor protiv registracije, a ako prigovora nema, priznaje se pravo na 10 godina, koje nositelj može produžiti po isteku perioda registracije. Uz ostale razloge prigovor može biti podnesen na temelju prava na osobno ime, a isti razlog može biti i temelj zahtjeva za poništaj nakon registracije. Dodatne informacije o intelektualnom vlasništvu (patenti, žigovi, industrijski dizajn, autorska i srodna prava), te detaljne opise pojedinih registracijskih postupaka mogu se pronaći na internet stranici DZIV-a http://www.dziv.hr/.

Ideja ili misao ne predstavlja intelektualno vlasništvo,već predmet zaštite može biti samo konkretan umjetnički izražaj (tvorevina) ili tehničko rješenje napravljeno na temelju neke ideje. Metode rada, postupci i koncepti, te pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova ne smatraju se intelektualnim vlasništvom i ne mogu se zaštititi (monopolizirati). Patentom se štiti izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. Suštinski uvjeti koje izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postojeće stanje tehnike, inventivna razina i industrijska primjenjivost. Računalni programi ne mogu se zaštititi patentom, već se štite autorskim pravom kao pisana djela. Kada se govori o bazama podataka treba razlučiti pojam baze podataka (kako ga definira Zakon o autorskom pravu - čl. 7.) i pojam računalnog programa (koji eventualno može služiti za spremanje, obradu, pretraživanje, prikaz, sortiranje, izvještavanje ili ispis sadržaja baze podataka čl. 5. i 107. do 113.). Područje autorskog prava propisano je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (N.N. br. 167/2003). Autorsko djelo definirano je kao "originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu." Svako autorsko djelo zaštićeno je od trenutka njegovog nastanka. U Republici Hrvatskoj (kao i u većini drugih zemalja) stjecanje autorskog prava ne podliježe nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku. U slučaju neovlaštene uporabe autorskog djela (umnožavanje, emitiranje, izvođenje i sl.), autor može ostvariti zaštitu svojih prava u sudskom sporu. Autorskim pravom zaštićeni su konkretni izražaji ili tvorevine, a ne ideje, misli, postupci, metode rada ili koncepti. Dodatne informacije o intelektualnom vlasništvu, na internet stranici http://www.dziv.hr/.

Ime, logotip, amblem, simbol, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnog identiteta proizvoda i usluga ("branda"). Žig (u smislu intelektualnog vlasništva) predstavlja isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih nekim znakom, koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u trgovačkom prometu, a stječe se registracijom na temelju prijave podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan, da nije opisan ili prijevaran, te da nije sličan nekom ranijem žigu. Postupak registracije (priznanje prava) pokreće se podnošenjem prijave, čiji oblik i sadržaj je propisan Pravilnikom o žigu (NN br. 72/2004). Prijava se podnosi preporučenom poštom ili osobnom predajom u pisarnici Zavoda, radnim danom od 9 do 14 sati. Osnovni elementi prijave jesu ZNAK koji se štiti i POPIS PROIZVODA I/ILI USLUGA na koje se zaštita odnosi. Popis proizvoda i/ili usluga treba biti sastavljan u skladu s "Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za registraciju žigova" (Nicanska klasifikacija). Podnesenu prijavu žiga Zavod ispituje u odnosu na zakonske uvjete (Zakon o žigu, NN 173/2003), te objavljuje u službenom glasilu (Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva). Nakon objave nositelji ranijih prava mogu podnijeti prigovor protiv registracije, a ako se taj dio postupka uspješno prođe, priznaje se pravo na 10 godina, koje nositelj može produžiti po isteku perioda registracije. Postupak najčešće traje od pet do sedam mjeseci, a pravo prvenstva u odnosu na kasnije prijave stječe se u trenutku predaje prijave. pogledati: www.dziv.hr

Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnih identifikatora proizvoda i usluga ("brandova"). Žig (u smislu intelektualnog vlasništva) predstavlja isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih nekim znakom, koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u trgovačkom prometu. Žig se stječe registracijom na temelju prijave podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, nakon provedenog registracijskog postupka u kojem se utvrđuje da li prijava udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o žigu. Dodatne korisne informacije na www.dziv.hr

Autorsko djelo definirano je kao "originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu." Područje autorskog prava normirano je Zakonom o autorskom pravu (N.N. br. 167/2003). Valja istaknuti da su autorskim pravom zaštićeni konkretni izražaji ili tvorevine, a ne ideje, misli, postupci, metode rada ili koncepti. Svako autorsko djelo zaštićeno je od trenutka njegovog nastanka. U Republici Hrvatskoj (kao i u većini drugih zemalja) stjecanje autorskog prava ne podliježe nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku. Iako to nije propisano, nositelji autorskog prava često ističu svoje ime na samom autorskom djelu, uz oznaku "sva prava pridržana", "copyright", "©" ili slično, te godinu nastanka djela, čime obznanjuju javnosti da to djelo smatraju svojim vlasništvom. Ustupanje prava korištenja djela nositelj autorskih prava (ne nužno autor osobno) i korisnik mogu regulirati ugovorom, u kojem će definirati međusobna prava i obveze. U slučaju povrede, autor ostvaruje zaštitu svojih prava u odgovarajućem sudskom procesu, a pri tomu može biti od koristi izvršeno deponiranje autorskog djela. Prije pokretanja sudskog spora također je korisno angažiranje nekoga od odvjetnika koji se bave pravima intelektualnog vlasništva. Dodatni korisni sadržaji mogu se pronaći na www.dziv.hr

Zahvaljujem svima koji su mi odgovorili !

Upisan sam kao korisnik nekretnine (kuća i dvorište) u katastru. Ista nekretnina vodi se u gruntovnici kao dvije čestice. Upisan sam kao vlasnik jedne, a kao vlasnik druge upisano je: "1 UDIO: 1/2 1. OPĆENARODNA IMOVINA, 2.1 Zabilježuje se da je ordan upravljanja dijela nekretnina: Poduzeće državnih stambenih zgrada VI rajona u Zagrebu 2 UDIO: 1/2 1. OPĆENARODNA IMOVINA, POD UPRAVOM GNO-A U ZAGREBU POVJERENIŠTVO ZA KOMUNALNE POSLOVE" U vlasničkom listu nije navedeno "DRUŠTVENO VLASNIŠTVO", nego "OPĆENARODNA IMOVINA", pretpostavljam iz razloga što je čestica bila konfiscirana (odlukom suda), a ne nacionalizirana. Inače, predmetna čestica označena je kao "oranica i vrt" i nije od javnog interesa. Može li mi netko pomoći savjetom ili informacijom kako se mogu upisati kao vlasnik, obzirom da niti ja niti moji prednici nikada nismo bili vlasnici te čestice, nego samo neometani posjednici?