vjeks

Dakle, od 01.03.2024. moći ću imati pravo na dječji doplatak, jer je cenzus dignut, zahtjev sam podnio prije više od mjesec dana. HZMO će svima pustiti rješenja u roku 120 dana. Međutim, meni trenutačno treba potvrda da ostvarujem pravo na dječji doplatak u svrhu natječaja. Kako dokazati i priložiti uz dokumentaciju?

Zna li tko?

1. Ako se osoba prijavi kod poslodavca za posao na neodređeno nepuno radno vrijeme, 1 sat tjedno (posao edukacije), da li se mora definirati kada će taj 1 sat u tjednu biti? Nekad bi to bio petak u 19.00 sati, nekad dopodne, nekad utorak i sl, uglavnom po potrebi, ali 1 sat tjedno? 2. Da li je osoba na taj način tehnički zaposlena? (Može li dobiti potvrdu od poslodavca ili s eGrađana da je zaposlena (za korištenje vrtića i sl)? 3. Da li zaposleni supružnik te osobe, koji radi na puno radno vrijeme može koristiti bolovanje za dijete kada je bolesno, jer ipak je supruga "tehnički" zaposlena na 1 sat tjedno

Onda je 0,4703

Imam. Ali u tome izračunu se ne može izračunati starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, već samo starosna, prijevremena i mirovina bez uvjeta. Kako bi napravio bilo kakvi izračun, odabrao sam opciju bez uvjeta. Mirovina će biti svakako minimalna, zakonski zajamčena, jer su plaće male i malo je uplaćenih doprinosa. Dakle, biti će 84,31 kn po mjesecu staža. Ono što me zanimalo je da li se nakon 60 godina i 41 staža, toj minimalnoj mirovini pridaje 6 mjeseci za svako dijete i da li se uvećava za 0,15 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta. Ipak su to dodaci koji se dodaju na minimalnu zakonski zajamčenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Da li ti dodatci idu na ovakvu vrst mirovine? Postoji i "caka" da se osoba koja radi još neko vrijeme nakon ispunjenja mirovine dugogodišnjeg osiguranika, približi uvjetu sa punu starosnu mirovinu (65 godina) i da onda padne u problem ako ode u minimalnu starosnu mirovinu sa 65 godina. Što isključuje ovo prethodno. Dakle, onda bi osoba u tu minimalnu mirovinu, ako ima uvjet za dugogodišnjeg osiguranika trebala otići nekoliko dana prije nego što navrši 65 godina, kako bi zadržala 0,15% povećanje za svaki mjesec nakon ispunjenja uvjeta za dugogodišnjeg osiguranika. Dakle, veća bi mirovina bila da osoba ode koji dan ranije? Prosječni vrijednosti bod iz izračuna bez uvjeta je: 19,1609

Dakle, radi se o ženskoj osobi koja je rođena u veljači 1962., dakle, trenutačno ima 61 godinu života. Osoba je stekla pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u ovoj godini (2023), jer je navršila 60 godina života i 41 godinu staža. Osoba je uglavnom bila na "minimalcu", pa bi imala minimalnu zakonski propisanu mirovinu, koja očito iznosi nešto više od 3.000,00 kn. Član je drugog stupa od 01.01.2002. godine. Ima dvoje djece. Osoba bi još neko vrijeme radila, išla bi možda 2024 ili 2025 godine u mirovinu. Ono što mene konkretno zanima je: - Krajem 2025 godine osoba bi vjerojatno stekla pravo na starosnu mirovinu temeljem godina života ( 63 godine i 9 mjeseci) 1. Da li minimalna starosna mirovina u ovom slučaju može biti manja od minimalne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika? (jer u zakonu piše da osoba koja ima uvjete za starosnu mirovinu ne može ići u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika). Da li je na neki način bolje otići ranije u mirovinu zbog toga? 2. Da li je veći dodatak na starosnu mirovinu ili na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika? 3. Da li se dodatak od 0,15% uzima u obzir ako se radi o najnižoj propisanoj mirovini? 4. Da li se na najnižu mirovinu dodaje dvoje djece koje je rodila? Dakle, ako osoba ostvari 42 godine staža, da li joj se mirovina računa kao da ima 43 godine staža? 5. Da li će osoba unatoč produženju rada nakon ostvarenja prava na minimalnu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i dalje imati minimalnu mirovinu, jer nema toliko uplaćenih doprinosa koji bi odigrali ulogu u visini mirovine? 6. Kada je najpovoljnije otići osobi u mirovinu? 7. Kolika bi ona eventualno bila Hvala

Jedino otvoriti žiro račun, prijaviti se u HZMO, predati obrazac za plaću, i sl...

Da li je još netko imao takav slučaj?

Dok ne nađem posao (što je teško) zašto ne bi, ako mi ne smeta za nešto drugo? Radio bi 1 sat poslove čišćenja kod poslodavca (pravne osobe). A kao nezaposlen sam strašno zakinut , odnosno dijete (ne može u vrtić zbog malo bodova jer je roditelj nezaposlen, neće moći u produženi boravak u školi). Nakon ostvarivanja ovog prava djeteta, meni će biti lakše i naći posao na puno radno vrijeme. U aktu vrtića je pisalo prošle godine (između ostalih uvjeta natječaja) da se ostvaruje dodatnih 30 bodova ako oba roditelja rade. Pravilnik sam proučio. Uglavnom piše samo da se pod zaposlen smatra i osoba koja koristi mjeru samozapošljavanja (paušalac). O definiciji radnog odnosa zaposlenja kod poslodavca nema analize.

Hvala. Inače prijave se predaju putem eGrađana i sustav automatski povlači podatak iz zavoda, pa strahujem da ne bi eventualno povukao podatak, ako bi radni odnos bio na određeno vrijeme, 1 sat tjedno (što je valjda moguće?

Ako se prijavim na 1 sat kod poslodavca, a bio sam nezaposlen, da li bi se smatrao zaposlenikom, odnosno roditeljem djeteta koji radi, pa bi dijete moglo ostvariti bodove za upis u vrtić?

Poštovani, Prilikom upisa u dječje vrtiće, traženje produženog boravka, najviše bodova donosi ako oba roditelja rade. E sada, ako je jedan nezaposlen, i želi se prijaviti za doprinose, što se može smatrati radnim odnosom? 1. Ako se prijavi kao zaposlenik na 1 h? 2. Ako s prijavi kao obrtnik? 3. Ako se prijavi kao član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva? 4. Mali poljoprivrednik? Da li bi nešto od navedenog zadovoljilo forumu da je osoba zaposlena, te ju kao takvu prepoznalo u sustavu eGrađani i sl? Hvala

Poštovani Zanima me npr Kupio sam zemljište u 12l2021 godine. U ugovor sam reda radi stavio kupoprodajnu cijenu 75.000,00 kn, realno bila je možda malo više, ali ne puno. Porezna mi je napravila procjenu i utvrdila nekakvu tržišnu cijenu od 115.000,00 kn na koju trebam platiti porez 3 posto. Ok. Ajde dobro. Međutim u 06/2022, 7 mjeseci poslije, prodajem tu nekretninu drugoj osobi (otuđenje u roku 2 godine). Stavljamo pro forme cijenu 75.000,00 kn iako ju prodajem za 115.000,00 kn. Tome kupcu, porezna uprava procijenjuje poreznu osnovicu na 120.000,00 kn. I sad, ja trebam platiti porez na dohodak radi otuđenja, u iznosu od 20 posto na ono što sam kupio i prodao. Što je razlika? Razlika procijenjene vrijednosti porezne u prvoj i drugoj prodaji (120.000,00 - 115.000,00) ili razlika između navedene vrijednosti u prvom ugovoru i procjenjene vrijednosti kod prodaje (120.000,00 - 75.000,00). KOJA JE NABAVNA VRIJEDNOST ( ona koju sam stavio u ugovoru ili ona koju mi je procijenila porezna kad sam kupio)? Jesam li se grdno zeznuo što sam pro forme stavio nerealnu cijenu kad sam kupio, koja sada diže poreznu osnovicu, jer od sadašnje procijenjene vrijednosti, slutim, porezna će odbiti manju, onu koju sam stavio, a ne koju je ona procijenila. Tako će porez na dohodak biti za cca 10.000,00 kn veći. Što je apsolutno nerealno Ako se nekeretnina prije prodaje stekla darovanjem, nabavna vrijednost je tržišna (procijenjena), ali, ima li smisla ako se nekretnina stekla kupnjom da se nabavna vrijednost uzima iz ugovora (koju svi redovito manju stave jer porezna ionako procjenjuje) umjesto one koju je porezna procijenila kad je u tome trenutku izračunavala porez na promet nekretnina

Pokrenuo sam postupak pretkompletiranja dokumentacije za mirovinu (obavijest o namjeri). Imam radnu knjižicu u kojoj je upisan radni staž, između ostalog od 01.5.1982. do 1.8.1983. koji se odnosi na jednog, tada urednog poslodavca. Zvao sam HZMO i oni su na prvu spomenuli da je period zaposlenja evidentiran za to razdoblje. Međutim, poslali su sad zaključak gdje traže ugovor o radu za to razdoblje u 1982/1983, IP obrasce i druge dokumente vezano za navedeno, i to u roku 8 dana. U suprotnom će postupiti kako moraju. Tko bi imao IP od prije 40 god? Ne mogu naći ugovor o radu. Taj poslodavac je pripojen drugome, sve je rekonstruirano. Po mojoj procjeni, kad bi mi tih godinu i 3 mjeseca priznali, bilo bi 41 godina staža i ionako bi mirovina bila puna starosna -minimalna, pa uplaćeni doprinos nebi trebao imati ni veze. Napominjem da imam radnu knjižicu za to, i neke dokumente u kojima se spominje zaposlenje u tim godinama kod tog poslodavca, ali ne točni dani i sl, kao npr. "Osobi koja je zaposlena kod tog poslodavca odobrava se rodiljni dopust..." Što da radim?

Hvala

Naime, zanima me, da li ako na facebooku koristiš nekakav nick, kao npr. Brzo Brzić (i taj nick nema nitko drugi niti predstavlja drugu osobu) te taj nick koristi samo da prati grupe za oglase i kupi nešto na oglasima (gdje normalno onda da osobne podatke za uplatu, dostavu i sl) da li je to lažno predstavljanje? Taj nick nema nikakve podatke, ne koristi tuđe, nema slike, nikog ne uznemirava. Vidim da u novom kaznenom zakonu ni nema članka za Lažno predstavljenje (valjda brisan). A u starom je bilo definirano da je lažno predstavljanje samo ako netko čini štetu ili se predstavlja lažno službenoj osobi. Postoji i članak 126 KZ gdje se spominje korištenje privatnih podataka. Dakle, ako si anoniman na facebooku pod nickom npr Brzo Brzić jer ne želiš da ti glavni profil zatrpavaju s oglasima i porukama te pošalješ poruku korisniku koji prodaje npr auto, tipa "koja je cijena?" i uredan si prema svim segmentima, je li tu ima imalo elemenata prema kaznenom zakonu, ili facebooku ili su to obične gluposti? Hvala

Zaposlena sam na ugovor na određeno vrijeme - 6 mjeseci. Za mjesec i pol dana mi istječe ugovor, a trudna sam oko tri tjedna. Zanima me, ako mi poslodavac ne produži ugovor, a ja ovih dana otvorim komplikacije u trudnoći, da li primam naknadu na teret Fonda i nakon isteka ugovora pa do rođenja djeteta? Zanima me, postoji li mogućnost da poslodavac produži ugovor, a da mi naknadu plaće isplaćuje Fond. U slučaju da uvjerim poslodavca da nema nikakav trošak? Hvala

Nemora tu ni biti pecalo. Mogu reći da je staza, betonirano dvorište na kojem će biti sjenica. Da li tražiti mišljenje ministarstva ili pitati usmeno za dozvolu u inspektoratu. Mozda bi tu na kraju i stvarno bila takva sjenica. Sad, na koji način mi oni mogu zabraniti betoniranu površinu oko sjenice neznam. Ili krenuti raditi pa ako eventualno netko dođe pravdati se da ne treba početak gradnje i projekt jer će tu biti sjenica do 15 m2. Ili ne činiti ništa. Fora je što majstori za takvi temelj traže više od 25000 kn, a to mogu sam napraviti za 10000 kn. Cijene su nerazumne i velike i za to pokušavam ovo jer drugačije je teško. Što mislite, da ili ne?

Mogu li onda izliti temelj i ploču veličine 6x6 m bez prijave početka i ostalog. Uvijek mogu reći da ću na toj ploči napraviti vrtnu sjenicu i pecalo. Zar ne? Cilj mi je napraviti temelj sam, da mi majstor ne uzme bespotrebno 20.000 kn i više

Zato mislim, moja građevina je do 50 m2, dakle jednostavna. Spada u Zakon o jednostavnim građevinama gdje su i ovi objekti što ste naveli. Samo za nju ide projekt ali se ne izdaje građevinska dozvola. Možda se može primijeniti članak 1. stavak 2. istog Zakona gdje stoji da se prilikom gradnje treba pridržavati propisa i pravila struke. Isto tako, stoji da treba osigurati nadzor i prijaviti početak gradnje, što ču učiniti. E sada, da li se primjenjuju odredbe Zakona o gradnji gdje piše tko je investitor a tko izvođač, ili isto nije definirano. Sad, nigdje ne piše da treba raditi ovlašteni izvođač... Što mislite, da li bi trebalo tražiti mišljenje od ministarstva ili državnog ureda?

Možete li mi molim Vas reći, gdje piše za navedeno što ste naveli da se dozvoljava samogradnja, u kojem Zakonu? Ili na temelju čega se dozvoljava? Hvala

Hvala na odgovoru. Dakle, čovjek više ne smije ni pecalo sam uzidat.

Znate li da li je dozvoljena samogradnja objekta (garaže) od 49 m2 Izradio sam projekt sukladno GUP-u i prostornom planu te ću izraditi i elaborat iskolčenja, a poslije i uporabu dozvolu. Angžairao bih i nadzorni organ. Za ovakav pomoćni objekt do 50 m2 ne izdaje se građevinska dozvola. Moram li imati ovlaštenog izvođača? Moram li prijaviti početak gradnja? Mogu li zidati sam? Zna li tko? Hvala

Da li je istina da osobe koje imaju položen ispit za višu školu, a tokom posla su završili visoku i napredovali ne moraju polagati ispit za viši stupanj obrazovanja?

Hvala puno na pomoći. Ja se ispričavam ako sam se možda pismeno nekako ''grubo'' izrazio, ali nije bilo nikome upućeno. Ovi članci dakako puno govore. Meni je problem što od niza odvjetnika, svaki drugačije tumači, a mišljenjem ministarstva uprave je opet odgovoreno treće. Još bi postavio koje pitanjce, ako nje problem. Naime, da li otkazni rok počinje teći nakon raspolaganja ili vrijeme raspolaganja ulazi u otkazni rok? Isto tako, zanima me, da li su prava u otkaznom roku ista kao i u raspolaganju? Nadalje, na Rješenje o raspolaganju podnesena je žalba. Koji je rok za odgovor? Te koji je rok da pokrenem upravni spor? Da li trebam čekati odgovor čelnika tijela ili se smatra ako mi nije odgovoreno u roku 15 dana, da onda pokrećem spor bez obzira na sve? Da li se ovdje primjenjuju odredbe oko Zahtjeva za zaštitu prava, ili se radi o čistom upravnom postupku i članku 5. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj samoupravi? Još jednom hvala Evo, stavit ću i mišljenje Ministarstva uprave: