Ina83

Puno hvala na odgovorima

Hvala. Znači, neka vrsta punomoći? Pitam iz razloga jer će u ugovoru ona biti navedena kao zakupodavac i njoj ide novac od zakupa, a u ZK je kao vlasnik nekretnine upisan samo on

Pozdrav svima, molim za pomoć za sljedeću situaciju: Muž je upisan kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama (poslovnog prostora). Nekretnina je kupljena u braku. Može li žena dati u zakup tu nekretninu bez obzira što nije upisana kao vlasnik u ZK (bračna stečevina)? Ako ne može, mogu li supružnici sklopiti neki međusobni ugovor (koji nije ugovor o zakupu) u kojem muž dozvoljava ženi da tu nekretninu da trećoj osobi u zakup i da žena prima zakupninu, plaća porez na to i sl.? Dakle, može li se između supružnika napraviti neki takav ugovor (neka vrsta inominatnog ugovora), a da se ne radi o zakupu, podzakupu, darovanju nekretnine i sl.?

Puno hvala na odgovoru. Nisam znala da je moguće takvo što kao svjedok napisati sudu i da bi sud to uzeo u obzir.

Pozdrav, molim za pomoć, kolegica ima sljedeći problem: Prije 10-ak godina radila sam u banci na predradnjama za fizičke osobe za odobravanju kredita. Već 10-ak godina ne radim na tom poslu niti uopće u sektoru bankarstva. Trenutno banka ima više parnica u kojima je tužena zbog kredita u švicarskim francima. Banka me redovito predlaže kao svjedoka u tim postupcima jer sam sudjelovala u tim postupcima, ali ja se zbog proteka vremena uopće ne sjećam više ničega u vezi toga. Također je bilo slučajeva gdje su tužitelji rekli da uopće sa mnom nisu razgovarali u vezi kredita. Onda me sud pita par općenitih pitanja u vezi sklapanja takvih ugovora i naravno ne mogu precizno odgovoriti jer se ne sjećam. Problem je što su ti pozivi za rasprave česti i svako malo moram izostati s posla zbog toga i, naravno, poslodavac negoduje zbog toga jer mi je posao održavati sastanke s klijentima u drugim gradovima zbog čega sam stalno na putu. Pokušala sam tražiti od banke da me više ne pozivaju jer imaju svojih djelatnika koji još uvijek rada, a radili su i dok sam ja radila tamo pa i oni mogu općenito reći koja je procedura kod sklapanja takvih ugovora, ali banku to ne zanima i dalje me stavlja na popis svjedoka. Kako se osloboditi svjedočenja ili nekako prisiliti banku da me više ne stavljaju na popis? Sud mi ne prihvaća troškove za pristup ročištu jer npr. imam ENC pa ne mogu opravdati putne troškove, a za izostanak s posla kažu da to treba poslodavac meni nadoknaditi, a poslodavac mi za to da neplaćeni dopust. Mogu li banku tužiti zbog izgubljene zarade ili tražiti neku naknadu zbog bilo čega - maltretiranja? Hvala

Poštovani, iz naslova Vašeg upita proizlazi da ste državni službenik, te shodno tome Vašeg poslodavca obvezuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji kaže: Članak 33. (1) Službeniku i namješteniku se na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objektivnih ili osobnih razloga može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust). (2) Rješenjem o odobrenom neplaćenom dopustu određuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaćenog dopusta.

Ako Vi imate takvo iskustvo onda je to super. Korisnica onda može izravno od poslodavca zatražiti ovrhu na plaći. Kod slučajeva koje ja poznajem poslodavac nije htio postupiti po presudi već je tražio rješenje o ovrsi ili izjavu o zapljeni. A u članku 201. zakona koji navodite spominje se rješenje o ovrsi, a ne presuda niti ovršna isprava: (1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka. (3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku. (4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. Vezano za buduće alimentacije prema sudskog praksi ukoliko obveznik plaćanja uzdržavanja ne postupi po pravomoćnoj ovršnoj presudi kojom je ta obveza utvrđena, ovlaštenik uzdržavanja ovlašten je u ovršnom postupku, temeljem navedene presude tražiti donošenje rješenja o ovrsi kojim će sud odrediti ovrhu na plaći ovršenika i za one obroke uzdržavanja koji još nisu dospjeli, budući da se radi o mjesečnim iznosima koji dospijevaju određenog dana u mjesecu, te će ovršeniku u skladu s rokom ispunjenja svaki mjesec biti naplaćen iznos mjesečnog obroka uzdržavanja.

Korisnik Tonkica55 je napisala da ima zaostataka koje ne može naplatiti i ja sam joj dala primjer kako je kolegica to riješila jer joj poslodavac na temelju presude nije htio provesti ovrhu. Izravna naplati i ovrha na plaći su dva različita instituta s istom svrhom. Dajte joj Vi konkretan savjet što treba napraviti i na što se treba pozvati, jer ne znam nijednog poslodavca koji provodi ovrhu na plaći na temelju presude ako nema izjave o zapljeni na plaći od strane ovršenika ili rješenja o ovrsi. Svojim savjetom pomoći ćete i drugima i istoj situaciji

Poslodavac provodi ovrhu na temelju rješenja o ovrsi, a ne na temelju presude. Kolegica nije mogla nikako naplatiti alimentaciju preko FINE jer je račun ovršenika blokiran, a ovršenik druge imovine nema osim plaće koja je već opterećena ovrhama. Ishodila je na sudu rješenje o ovrsi na plaći i dostavila ga poslodavcu ovršenika koji sad postupa po tom rješenju i kolegica na račun dobiva alimentaciju

Iz FINE pribavite potvrdu o nemogućnosti provedbe ovrhe zbog nedostatka novčanih sredstava, iz HZMO pribavite potvrdu o zaposlenju ovršenika i na temelju pravomoćne presude i navedenih isprava pokrenite pred sudom postupak ovrhe na plaći. Kad ishodite rješenje o ovrsi na plaći dostavite ga poslodavcu ovršenika, te na temelju tog rješenja dolazite prvi u red naplate jer se jer se ovrha radi uzdržavanja djeteta provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina pa će poslodavac kod isplate plaće prvo Vama na račun isplatiti sredstva pa se tek onda namiruju ostali vjerovnici ukoliko ima dovoljno sredstava za njihovo namirenje

Poštovani, vlasnik udjela u trgovačkom društvu ne mora istovremeno biti i osoba ovlaštena za zastupanje tog trgovačkog društva (član uprave ili direktor). Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca. Međutim, obratite pozornost na Zakon o doprinosima koji propisuje Članak 187.c (NN 106/18) (1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. (2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka. To znači, bez obzira što niste zaposlenik društva u kojem ste direktor svakako morate platiti doprinose u minimalnom iznosu propisanom zakonom. Ako ste zaposlenik druge firme i primate plaću koja je manja od iznosa minimalne plaće propisane zakonom za direktora, morate platiti razliku do iznosa propisanog zakonom. Malo proučite porezne propise o navedenoj tematici

Poštovani, jedno od bitnih obilježja ugovora o djelu jest jednokratnost posla, dok je radni odnos (u pravilu) trajnog karaktera. Predmet ugovora o djelu nije sam rad, već rezultat rada tj. djelo. Sljedeće obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača što znači da ne smije postojati odnos subordinacije koji karakterizira radni odnos. U tom smislu izvođač u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi, a naručitelju pripada pravo nadzora i davanje uputa, ali samo kad to odgovara naravi posla. Osim ako se na to nije obvezao ili to ne proizlazi iz svrhe ugovora izvođač čak nije dužan ni sam izvesti djelo. U radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. S obzirom na navedeno, procijenite o kakvom poslu se kod Vas radi. Ako se radi o radu trajnog karaktera (što mi se iz Vašeg posta čini da jest), vrlo je vjerojatno da bi inspekcija navedeni odnos mogla regulirati kao radni odnos, odnosno rad na crno. Možda postoji mogućnost da otvorite obrt ili j.d.o.o. pa na taj način održavate web stranice bez ulaska u radni odnos

Poštovani, ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme može biti maksimalno tri godine nakon čega poslodavac radnika mora prijaviti na neodređeno vrijeme. Do tri godine poslodavac može sklapati ugovore o radu na određeno vrijeme, pa čak i na način da svaki mjesec poslodavac i radnika potpisuju novi ugovor i tako čitavo razdoblje dok ne dođe tri godine. Nažalost, bez obzira na trudnoću ne postoji način da se zaštitite od prestanka ugovora na određeno vrijeme niti da "prisilite" poslodavca da s Vama sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme neovisno o trudnoći. Čak i da odete na bolovanje i tzv. komplikacije poslodavac Vas može zakonski odjaviti sa osiguranja nakon isteka vremena na koji je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen. Ukoliko netko ima rješenje za Vašu situaciju, nadam se da će se javiti i pomoći Vam.

Poštovani, vezno za Vaše pitanje u vezi isplate dodataka na plaću, niste rekli o kojim dodacima na plaću je riječ. Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše o navedenom. Ukoliko nije obveznik, a zapošljava više od 20 radnika trebao bi imati pravilnik o radu u kojem može biti regulirano navedeno pitanje. Često u pravilnicima stoji odredba ukoliko radnik tijekom mjeseca koristi bolovanje nema pravo na dodatke na plaću (npr. za prehranu, prijevoz...). Ukoliko poslodavac zapošljava manje od 20 radnika dodaci na plaću se određuju u ugovoru o radu, a ukoliko ni tamo nisu regulirani dodaci provjerite kod poslodavca postoji li interna odluka koja regulira to pitanje. Poslodavac bi trebao imati bilo kakav akt koji uređuje dodatke na plaću

Poštovani, pretpostavljam da mislite na plaćeni dopust. Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše u vezi ove tematike. Ako poslodavac nije obveznik kolektivnog ugovora, provjerite što piše u pravilniku o radu. Ako nema pravilnika o radu ili u njemu ništa ne piše o navedenom a ni u Vašem ugovoru o radu ovu tematiku uređuje Zakon o radu u članku 86. Plaćeni dopust Članak 86. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. (2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici. Prema Zakonu o radu bratić ne pripada članovima uže obitelji pa prema zakonu ne biste imali pravo na plaćeni dopust.