Ina83

Puno hvala na odgovorima

Hvala. Znači, neka vrsta punomoći? Pitam iz razloga jer će u ugovoru ona biti navedena kao zakupodavac i njoj ide novac od zakupa, a u ZK je kao vlasnik nekretnine upisan samo on

Pozdrav svima, molim za pomoć za sljedeću situaciju: Muž je upisan kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama (poslovnog prostora). Nekretnina je kupljena u braku. Može li žena dati u zakup tu nekretninu bez obzira što nije upisana kao vlasnik u ZK (bračna stečevina)? Ako ne može, mogu li supružnici sklopiti neki međusobni ugovor (koji nije ugovor o zakupu) u kojem muž dozvoljava ženi da tu nekretninu da trećoj osobi u zakup i da žena prima zakupninu, plaća porez na to i sl.? Dakle, može li se između supružnika napraviti neki takav ugovor (neka vrsta inominatnog ugovora), a da se ne radi o zakupu, podzakupu, darovanju nekretnine i sl.?

Puno hvala na odgovoru. Nisam znala da je moguće takvo što kao svjedok napisati sudu i da bi sud to uzeo u obzir.

Pozdrav, molim za pomoć, kolegica ima sljedeći problem: Prije 10-ak godina radila sam u banci na predradnjama za fizičke osobe za odobravanju kredita. Već 10-ak godina ne radim na tom poslu niti uopće u sektoru bankarstva. Trenutno banka ima više parnica u kojima je tužena zbog kredita u švicarskim francima. Banka me redovito predlaže kao svjedoka u tim postupcima jer sam sudjelovala u tim postupcima, ali ja se zbog proteka vremena uopće ne sjećam više ničega u vezi toga. Također je bilo slučajeva gdje su tužitelji rekli da uopće sa mnom nisu razgovarali u vezi kredita. Onda me sud pita par općenitih pitanja u vezi sklapanja takvih ugovora i naravno ne mogu precizno odgovoriti jer se ne sjećam. Problem je što su ti pozivi za rasprave česti i svako malo moram izostati s posla zbog toga i, naravno, poslodavac negoduje zbog toga jer mi je posao održavati sastanke s klijentima u drugim gradovima zbog čega sam stalno na putu. Pokušala sam tražiti od banke da me više ne pozivaju jer imaju svojih djelatnika koji još uvijek rada, a radili su i dok sam ja radila tamo pa i oni mogu općenito reći koja je procedura kod sklapanja takvih ugovora, ali banku to ne zanima i dalje me stavlja na popis svjedoka. Kako se osloboditi svjedočenja ili nekako prisiliti banku da me više ne stavljaju na popis? Sud mi ne prihvaća troškove za pristup ročištu jer npr. imam ENC pa ne mogu opravdati putne troškove, a za izostanak s posla kažu da to treba poslodavac meni nadoknaditi, a poslodavac mi za to da neplaćeni dopust. Mogu li banku tužiti zbog izgubljene zarade ili tražiti neku naknadu zbog bilo čega - maltretiranja? Hvala

Poštovani, iz naslova Vašeg upita proizlazi da ste državni službenik, te shodno tome Vašeg poslodavca obvezuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji kaže: Članak 33. (1) Službeniku i namješteniku se na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objektivnih ili osobnih razloga može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust). (2) Rješenjem o odobrenom neplaćenom dopustu određuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaćenog dopusta.

Ako Vi imate takvo iskustvo onda je to super. Korisnica onda može izravno od poslodavca zatražiti ovrhu na plaći. Kod slučajeva koje ja poznajem poslodavac nije htio postupiti po presudi već je tražio rješenje o ovrsi ili izjavu o zapljeni. A u članku 201. zakona koji navodite spominje se rješenje o ovrsi, a ne presuda niti ovršna isprava: (1) Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka. (3) Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku. (4) Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. Vezano za buduće alimentacije prema sudskog praksi ukoliko obveznik plaćanja uzdržavanja ne postupi po pravomoćnoj ovršnoj presudi kojom je ta obveza utvrđena, ovlaštenik uzdržavanja ovlašten je u ovršnom postupku, temeljem navedene presude tražiti donošenje rješenja o ovrsi kojim će sud odrediti ovrhu na plaći ovršenika i za one obroke uzdržavanja koji još nisu dospjeli, budući da se radi o mjesečnim iznosima koji dospijevaju određenog dana u mjesecu, te će ovršeniku u skladu s rokom ispunjenja svaki mjesec biti naplaćen iznos mjesečnog obroka uzdržavanja.

Korisnik Tonkica55 je napisala da ima zaostataka koje ne može naplatiti i ja sam joj dala primjer kako je kolegica to riješila jer joj poslodavac na temelju presude nije htio provesti ovrhu. Izravna naplati i ovrha na plaći su dva različita instituta s istom svrhom. Dajte joj Vi konkretan savjet što treba napraviti i na što se treba pozvati, jer ne znam nijednog poslodavca koji provodi ovrhu na plaći na temelju presude ako nema izjave o zapljeni na plaći od strane ovršenika ili rješenja o ovrsi. Svojim savjetom pomoći ćete i drugima i istoj situaciji

Poslodavac provodi ovrhu na temelju rješenja o ovrsi, a ne na temelju presude. Kolegica nije mogla nikako naplatiti alimentaciju preko FINE jer je račun ovršenika blokiran, a ovršenik druge imovine nema osim plaće koja je već opterećena ovrhama. Ishodila je na sudu rješenje o ovrsi na plaći i dostavila ga poslodavcu ovršenika koji sad postupa po tom rješenju i kolegica na račun dobiva alimentaciju

Iz FINE pribavite potvrdu o nemogućnosti provedbe ovrhe zbog nedostatka novčanih sredstava, iz HZMO pribavite potvrdu o zaposlenju ovršenika i na temelju pravomoćne presude i navedenih isprava pokrenite pred sudom postupak ovrhe na plaći. Kad ishodite rješenje o ovrsi na plaći dostavite ga poslodavcu ovršenika, te na temelju tog rješenja dolazite prvi u red naplate jer se jer se ovrha radi uzdržavanja djeteta provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina pa će poslodavac kod isplate plaće prvo Vama na račun isplatiti sredstva pa se tek onda namiruju ostali vjerovnici ukoliko ima dovoljno sredstava za njihovo namirenje

Poštovani, vlasnik udjela u trgovačkom društvu ne mora istovremeno biti i osoba ovlaštena za zastupanje tog trgovačkog društva (član uprave ili direktor). Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca. Međutim, obratite pozornost na Zakon o doprinosima koji propisuje Članak 187.c (NN 106/18) (1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. (2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka. To znači, bez obzira što niste zaposlenik društva u kojem ste direktor svakako morate platiti doprinose u minimalnom iznosu propisanom zakonom. Ako ste zaposlenik druge firme i primate plaću koja je manja od iznosa minimalne plaće propisane zakonom za direktora, morate platiti razliku do iznosa propisanog zakonom. Malo proučite porezne propise o navedenoj tematici

Poštovani, jedno od bitnih obilježja ugovora o djelu jest jednokratnost posla, dok je radni odnos (u pravilu) trajnog karaktera. Predmet ugovora o djelu nije sam rad, već rezultat rada tj. djelo. Sljedeće obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača što znači da ne smije postojati odnos subordinacije koji karakterizira radni odnos. U tom smislu izvođač u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi, a naručitelju pripada pravo nadzora i davanje uputa, ali samo kad to odgovara naravi posla. Osim ako se na to nije obvezao ili to ne proizlazi iz svrhe ugovora izvođač čak nije dužan ni sam izvesti djelo. U radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. S obzirom na navedeno, procijenite o kakvom poslu se kod Vas radi. Ako se radi o radu trajnog karaktera (što mi se iz Vašeg posta čini da jest), vrlo je vjerojatno da bi inspekcija navedeni odnos mogla regulirati kao radni odnos, odnosno rad na crno. Možda postoji mogućnost da otvorite obrt ili j.d.o.o. pa na taj način održavate web stranice bez ulaska u radni odnos

Poštovani, ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme može biti maksimalno tri godine nakon čega poslodavac radnika mora prijaviti na neodređeno vrijeme. Do tri godine poslodavac može sklapati ugovore o radu na određeno vrijeme, pa čak i na način da svaki mjesec poslodavac i radnika potpisuju novi ugovor i tako čitavo razdoblje dok ne dođe tri godine. Nažalost, bez obzira na trudnoću ne postoji način da se zaštitite od prestanka ugovora na određeno vrijeme niti da "prisilite" poslodavca da s Vama sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme neovisno o trudnoći. Čak i da odete na bolovanje i tzv. komplikacije poslodavac Vas može zakonski odjaviti sa osiguranja nakon isteka vremena na koji je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen. Ukoliko netko ima rješenje za Vašu situaciju, nadam se da će se javiti i pomoći Vam.

Poštovani, vezno za Vaše pitanje u vezi isplate dodataka na plaću, niste rekli o kojim dodacima na plaću je riječ. Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše o navedenom. Ukoliko nije obveznik, a zapošljava više od 20 radnika trebao bi imati pravilnik o radu u kojem može biti regulirano navedeno pitanje. Često u pravilnicima stoji odredba ukoliko radnik tijekom mjeseca koristi bolovanje nema pravo na dodatke na plaću (npr. za prehranu, prijevoz...). Ukoliko poslodavac zapošljava manje od 20 radnika dodaci na plaću se određuju u ugovoru o radu, a ukoliko ni tamo nisu regulirani dodaci provjerite kod poslodavca postoji li interna odluka koja regulira to pitanje. Poslodavac bi trebao imati bilo kakav akt koji uređuje dodatke na plaću

Poštovani, pretpostavljam da mislite na plaćeni dopust. Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše u vezi ove tematike. Ako poslodavac nije obveznik kolektivnog ugovora, provjerite što piše u pravilniku o radu. Ako nema pravilnika o radu ili u njemu ništa ne piše o navedenom a ni u Vašem ugovoru o radu ovu tematiku uređuje Zakon o radu u članku 86. Plaćeni dopust Članak 86. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. (2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici. Prema Zakonu o radu bratić ne pripada članovima uže obitelji pa prema zakonu ne biste imali pravo na plaćeni dopust.

Poštovani, ako novom poslodavcu dostavite tiskanicu eM-2p na istoj je vidljiva osnova (razlog) prestanka radnog odnosa. Međutim ako novom poslodavcu dostavite potvrdu HZMO-a o radnopravnom statusu (možete je ishoditi putem sustava e-građani ili osobno u prostorijama HZMO-a) na istoj nije vidljiv razlog prestanka radnog odnosa već samo vremensko razdoblje u kojem ste bili zaposleni kod određenog poslodavca (datum početka i prestanka radnog odnosa)

Ukoliko se ništa nije mijenjalo ugovor o raspolaganju nekretninama u FBIH mora biti sastavljen kod notara

Pokušajte nazvati suca i zatražiti pravomoćnost ili pisanim putem požurnicom zatražiti iskazivanje pravomoćnosti. Moguće da se čeka neka povratnica da ste oboje uredno primili rješenje. Ne želim Vas plašiti, ali moja sestra je 6 mjeseci čekala pravomoćnost na sudu u Zagrebu iako se radilo o sporazumnom razvodu i dostava bila uredna, ali sutkinja nikako da izda pravomoćnost

Poštovani, prvo provjeriti što piše u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru ako se radi o poslodavcu koji je obveznik kolektivnog ugovora. Prema Zakonu o radu radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Gledajući navedenu zakonsku odredbu Vaša supruga bi imala pravo na razmjerni godišnji odmor za 2022 godinu ako drugim propisom nije drukčije određeno. Razmjerni godišnji odmora se računa tako da se broj odrađenih mjeseci u 2022. godini podijeli sa 12 i pomnoži sa punim brojem dana godišnjeg odmora na koji bi supruga imala pravo da ne odlazi u mirovinu, npr. 7/12*20 radnih dana godišnjeg odmora = 11,67 što bi iznosilo 12 dana

Poštovani, pogledajte što Vam piše u sporazumu u kojem je ugovoren fiducijarni prijenos vlasništva. U Ovršnom zakonu piše: Pravo predlagatelja osiguranja da proda predmet osiguranja Članak 316. (NN 93/14) (1) Predlagatelj osiguranja ovlašten je otuđiti na njega prenesenu stvar ili pravo nakon dospjelosti svoje tražbine. (2) Ako predlagatelj osiguranja prije dospjelosti tražbine otuđi stvar ili pravo koji su na njega preneseni, takvo je otuđenje pravno valjano. Predlagatelj osiguranja odgovara protivniku osiguranja za štetu koju mu je takvim otuđenjem prouzročio. (3) Predlagatelj osiguranja može unovčiti predmet osiguranja samo preko javnog bilježnika. Ako su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri koji kotiraju na burzi ili uređenom javnom tržištu, javni bilježnik može njihovo unovčenje povjeriti ovlaštenom društvu, koje će prodaju izvršiti sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala. Prodaju nekretnine ili pokretnine koja je predmet osiguranja javni bilježnik može povjeriti Agenciji koja će prodaju provesti odgovarajućom primjenom pravila o prodaji nekretnina na elektroničkoj javnoj dražbi. (4) U slučaju otuđenja predmeta osiguranja prema prethodnim odredbama ovoga članka plaćaju se porezi i druga javna davanja za prijenos toga osiguranja s predlagatelja osiguranja na stjecatelja; predlagatelj osiguranja ne plaća poreze i druga javna davanja za prethodni prijenos predmeta osiguranja s protivnika osiguranja na njega (članak 324. stavak 1.). (5) Okolnost da su otuđenje stvari ili prava na koje predlagatelj osiguranja nije bio ovlašten pravno valjani ne isključuje kaznenu odgovornost osoba koje su sudjelovale u takvom otuđenju. Prava predlagatelja osiguranja u slučaju zakašnjenja protivnika osiguranja Članak 322. (1) Umjesto da pristupi unovčenju predmeta osiguranja prema odredbama članka 316. ovoga Zakona, predlagatelj osiguranja ovlašten je zatražiti od protivnika osiguranja nakon dospijeća osigurane tražbine, preko javnoga bilježnika, da ga u roku od trideset dana obavijesti, preko istoga javnog bilježnika, zahtijeva li da se preneseni predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika, uz upozorenje o pravnim posljedicama neočitovanja (stavak 7.). (2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka protivnik osiguranja dužan je odrediti najnižu cijenu po kojoj se predmet osiguranja može prodati, imenovati javnog bilježnika koji će obaviti prodaju te priložiti njegovu izjavu da je voljan obaviti prodaju i da će od iznosa dobivenog prodajom prethodno namiriti tražbinu predlagatelja osiguranja s kamatama i troškovima te porez na promet. (3) Najniža cijena koju protivnik osiguranja može odrediti ne smije biti niža od osigurane tražbine, uvećane za kamate i troškove predlagatelja osiguranja koji će predvidivo dospjeti, odnosno nastati do isteka roka do kojeg javni bilježnik mora prodati predmet osiguranja, te predvidivi porez i druga javna davanja. (4) Pošto primi obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga članka, predlagatelj osiguranja dužan je u roku od petnaest dana ovlastiti javnog bilježnika iz stavka 2. ovoga članka da proda predmet osiguranja, uz uvjete određene u obavijesti protivnika osiguranja. Predlagatelj odnosno protivnik osiguranja dužan je poduzeti i sve ostale radnje na zahtjev javnog bilježnika kojima se omogućava razgledavanje stvari odnosno upoznavanje sa sadržajem prava, ako je stvar u njegovu posjedu, odnosno ako on raspolaže potrebnim ispravama i podacima o sadržaju prava. Predlagatelj osiguranja dužan je predujmiti troškove prodaje koje je odredio javni bilježnik. U protivnom se prodaja neće provesti. (5) Prije nego što predlagatelj osiguranja poduzme radnje iz stavka 4. ovoga članka rok u kojemu javni bilježnik treba obaviti prodaju predmeta osiguranja neće početi teći. (6) Ako javni bilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u roku od tri mjeseca od dana kada ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatrat će se da se protivnik osiguranja odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja. O neuspjehu prodaje javni bilježnik dužan je predlagatelju osiguranja izdati potvrdu u roku od osam dana. (7) Ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, odnosno ako javni bilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, smatrat će se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava koji su na njega preneseni radi osiguranja – za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza. U tom slučaju predlagatelj osiguranja dužan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa zakonom (članak 324. stavak 4.). (8) U slučajevima iz stavka 7. ovoga članka predlagatelju osiguranja će potvrdu o tome da je postao punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava izdati: 1. zato što protivnik osiguranja nije u roku zatražio da se predmet osiguranja proda preko javnog bilježnika (stavak 2.) – javni bilježnik iz stavka 1. ovoga članka, 2. zato što javni bilježnik kojemu je povjerena prodaja predmeta osiguranja nije u roku od tri mjeseca uspio prodati predmet osiguranja – javni bilježnik iz stavka 6. ovoga članka. (9) Ako u slučaju iz stavka 7. ovoga članka predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava, osigurana se tražbina smatra izmirenom kad predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik, odnosno imatelj prava. (10) Predlagatelj osiguranja može odustati od provedbe postupka prema prethodnim odredbama ovoga članka sve dok javni bilježnik ne proda predmet osiguranja. U slučaju odustanka predlagatelj osiguranja dužan je naknaditi sve troškove koji su provedbom toga postupka imali protivnik osiguranja, javni bilježnik i druge osobe. (11) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava (stavak 7.) ovlašten je tražiti, na temelju potvrde javnog bilježnika o tome, ovrhu radi predaje stvari u posjed, odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih radnji radi stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao. (12) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik nekretnine (stavak 7.) ovlašten je tražiti brisanje hipoteke na toj nekretnini upisane u skladu s odredbama članka 319. ovoga Zakona, na temelju potvrde javnog bilježnika da je postao punopravni vlasnik nekretnine.

Poslala sam Vam privatnu poruku gdje je detaljnije razrađeno Vaše pitanje

Prema Zakonu o radu ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati podatke o: 1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu 2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima 3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova 4) danu početka rada 5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova 😎 osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo 9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna Umjesto podataka iz točaka 6., 7., 8. i 9. može se u ugovoru uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. Ne znam zapošljavate li više od 20 zaposlenih, jer ako zapošljavate morate imati pravilnik o radu koji može regulirati između ostalog i pitanje redovnog radnog vremena. Ako imate manje od 20 zaposlenih u ugovor o radu trebate navesti koliko traje redovan dan ili tjedan (8h dnevno radno vrijeme ili 40h tjedno radno vrijeme). Plaća po pravilu treba biti određena u bruto iznosu i obvezno navedite da je to plaća za puni fond sati. Imate i mogućnost ugovoriti plaću po satu što je možda u Vašem slučaju praktičnije. U Evidenciji radnog vremena (šihterici) imate rubriku Sati neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika i tu možete upisati za svaki dan kada radnik radnije ode s posla broj sati koliko je izostao. Tako ćete imati na platnoj listi puni fond sati koji će se rasporediti da odrađene i neodrađene sate. Za puni fond sati u mjesecu morate platiti doprinose ali ne i rad jer nije odrađen i pokušajte smanjiti s tolikim davanjem slobodnih dana jer si nepotrebno komplicirate

Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina porez na promet nekretnina ne plaćaju bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Iz navedenog proizlazi da bi darovanje između Vas i Vaše sestre bilo oporezivo porezom na promet nekretnina u visini 3%, dok bi darovanje između Vas i Vašeg sina bilo oslobođeno poreza na promet nekretnina jer ste srodnici u uspravnoj liniji

Poštovana, Otuđenje nekretnine je oslobođeno plaćanja poreza na dohodak ako: - je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima uže obitelji (djeci koju uzdržavaju roditelji, maćehe, očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici te članovima uže obitelji), - je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave (danom nabave se smatra nadnevak kupoprodajnog ugovora, a u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji – dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu što se dokazuje datumom uporabne dozvole, potvrdom o prebivalištu i sl.), - je otuđenje između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi s razvodom braka, - je otuđenje između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, - je otuđenje u vezi s nasljeđivanjem nekretnina, - se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1000 m2 (ovo se odnosi na slučaj otuđenja više od 3 istovrsne nekretnine u roku od 5 godina od dana nabave). U svim ostalim slučajevima otuđenja nekretnina propisana je obveza plaćanja poreza na dohodak. To znači da za nekretninu koja se prodaje unutar razdoblja od dvije godine od dana nabave, a pritom nije služila za stanovanje poreznom obvezniku/uzdržavanim članovima uže obitelji, postoji obveza plaćanja poreza. Obveza plaćanja poreza propisana je i kada je nekretnina stečena darovanjem, a otuđena je u roku od dvije godine od strane darovatelja. Prema podacima iz Vašeg upita proizlazi da ste 2020. godine darovanjem dobili stan. Je li od dana ugovora o darovanju proteklo dvije godine? Ne znam točno stajalište porezne uprave što se smatra dvije godine, da li dvije godine od datuma ugovora o darovanju ili od godine u kojoj je darovanje izvršeno. Po logici bi trebalo biti od datuma ugovora, ali bolje provjeriti sa poreznom upravom. Ukoliko ste u mogućnosti, na Vašem mjestu bih pričekala da prođe tri godine od datuma darovanja pa da budete sigurni da ćete izbjeći porez na dohodak

Poštovani, prema Zakonu o obveznim odnosima kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku ovlašten je: 1) zahtijevati od prodavatelja uklanjanje nedostatka, 2) zahtijevati od prodavatelja predaju druge stvari bez nedostatka, 3) zahtijevati razmjerno sniženje cijene, 4) izjaviti da raskida ugovor i to redoslijedom kako je navedeno. Prilikom ostvarivanja prava na uklanjanje nedostatka kupac ima pravo izbora između popravka i zamjene stvari, osim ako bi odabrani način uklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime u odnosu na drugi način uklanjanja nedostatka prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti, a osobito vrijednost stvari bez nedostatka, značaj nedostatka i pitanje može li se popravak odnosno zamjena obaviti bez znatnih neugodnosti za kupca. Kupac ima pravo na sniženje cijene ili na raskid ugovora tek ako prodavatelj nije uklonio nedostatak, ili je to odbio učiniti ili nije uklonio nedostatak u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, ako nedostatak postoji unatoč pokušaju prodavatelja da ga ukloni odnosno ako je prodavatelj izjavio da neće ukloniti nedostatak ili iz okolnosti očito proizlazi da neće ukloniti nedostatak u razumnom roku ili bez znatnih neugodnosti za kupca te ako je nedostatak tako ozbiljan da opravdava trenutačno sniženje cijene ili raskid ugovora. Iz navedenog proizlazi da povrat novca prema zakonu možete dobiti tek ako prodavatelj ne ukloni nedostatak. Rijetko koji prodavatelj ima praksu vraćanja novca jer im to prema zakonu nije obveza ako se nedostatak može ukloniti