Atman

Hvala.

Supruga je prije 4 godine naslijedila kuću od majke koja je tada preminula. Sad bi supruga na mene prepisala tu nekretninu, znači kao dar, poklon. Zanima me plaćam li u tom slučaju porez na nekretnine ili neki drugi porez? Unaprijed hvala!

Planiram otvoriti web-shop za knjige na način da bih prodavao digitalne knjige, zatim knjige drugih izdavača te knjige iz printa na zahtjev. Međutim za ništa od toga u praksi mi ne treba skladište jer e-knjige ne treba skladištiti, knjige drugih izdavača po narudžbi bi kupcima slali ti drugi izdavači, a knjige iz printa na zahtjev slale bi se izravno iz tiskare s kojom bih surađivao. Sad me dakle zanima trebam li po zakonu imati nekakvo skladište pošto mi ono očito NIJE POTREBNO, jer čak da ga i imam ne znam što bih u njemu čuvao. Napominjem da imam d.o.o. koji je registriran za izdavanje knjiga te za usluge informacijskog društva (web-shopovi). Hvala.

Hvala vam!

Moram priznati da nisam shvatio. Ovaj post na iusinfo samo je link, a nikakav odgovor. Dakle, mogu li ja kao jedan suvlasnik stana potpisati ugovor o najmu dijela prostora stana mojoj firmi ili ne? Ako ne mogu ja sam iznajmiti, onda dakle trebam imati dva ugovora (jedan za mene, drugi za suprugu koja je suvlasnik) ili što?

Otvaram d.o.o. kojem će biti sjedište u stanu u kojem živim. Stan je u vlasništvu mene i supruge. Zanima me na koji onda način mogu napraviti ugovor o najmu ako su dva vlasnika stana. Je li mogu napraviti ugovor npr. samo sa jednom osobom pošto se ne iznajmljuje cijeli prostor nego dio prostora? Hvala.

Trenutno sam istovremeno zaposlen u jednoj ustanovi te vlasnik obrta s jednim zaposlenikom. Iako mi se već plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno u ustanovi u kojoj radim, te doprinose moram DVOSTRUKO plaćati i za obrt kojem sam vlasnik, po ostvarenoj dobiti. Tako da ispada da od svega što zaradim kroz obrt, državi dam oko 60% na ime poreza i doprinosa. Ako umjesto obrta otvorim d.., onda sam čuo da nema plaćanja dvostrukih doprinosa. No nije mi jasno ako se ja budem vodio kao vlasnik i direktor d..-a, smijem li raditi poslove u njemu li ne. Smije li direktor d..-a raditi u njemu poslove za koje je taj d.. registriran ili je on samo direktor? Također ne znam na koje si načine mogu mjesečno isplaćivati dobit od tog d..-a, a da ne moram čekati kraj godine? Jer kako sam već zaposlen na drugome mjestu i primam plaću, ne mogu također od svoje firme primati i direktorsku plaću, zar ne? Na koje si onda načine mogu isplaćivati zarađeno? Hvala na savjetima.

Imam jednu nejasnoću, meni su roditelji kao nasljedstvo dali 40.000 eura u novcu od kojih je dio uložen za plaćanje dijela stana (ostatak je uzet na kredit), a dio je uložen u opremanje tog istog stana (kupnja namještaja). Zanima me sljedeće: 1) U slučaju rastave je li dovoljna npr. potpisana izjava mojih roditelja kod javnog bilježnika da su mi darovali taj iznos za kupnju i opremanje stana? 2) Je li se računa cijeli iznos od 40.000 eura kao moje nasljedstvo u tom stanu, dakle i onaj dio kojim se platio dio stana, i onaj dio kojim se opremio taj isti stan? Hvala na pomoći.

Molim vas za savjet, ja i supruga smo u Zagrebu kupili stan koji glasi pola na moje pola na njeno ime. Stan otplaćujemo kreditom, no u stan je uložena i gotovinska suma od nekih 40.000 eura koju su mi darovali roditelji u tu svrhu (kupnju stana). Zanima me je li nakon rastave ja imam pravo na povrat tog iznosa odnosno veći dio stana s obzirom da je bila riječ o poklonu mojih roditelja, a ne o novcu koji smo stekli u braku.

Pozdrav, zanima me trebam li tražiti neku posebnu dozvolu ako u zgradi namjeravam staviti mali krov nad otvorenim balkonom tako da mi voda i vlaga ne probijaju kroz zidove. Znači ne bih zatvorio cijeli balkon, nego bi samo ponad balkona stavio krov radi zaštite od kiše. Balkon je površine nekih 8 m 2. Trebam li imati za to neku posebnu građevinsku dozvolu? Koliko mi susjeda treba dati suglasnost, je li 51%?

Godine 2013. godine kao vlasnik obrta pokrenuo sam ovrhu protiv jednog poduzeća zbog neplaćanja računa u iznosu od nekih 4000 kn. Nakon pokrenute ovrhe njihov odvjetnik je sastavio prigovor, a ja se nisam želio povlačiti po sudovima i ročištima te sam poslao zahtjev za otkazom ovrhe. I tako mi je Trgovački sud prije mjesec dana poslao službeno rješenje da je moja tužba povučena. No vidim da iz prigovora na ovršni postupak koji je bio napisao njihov odvjetnik, da on u tom Prigovoru predlaže da mu ja kao ovrhovoditelj platim 750 kn troška za sastavak prigovora. No meni Trgovački sud nije poslao nikakvo rješenje da ja platim taj sastavak prigovora, niti sam u vezi toga dobio ikakav račun. Pa me sad zanima: 1) hoću li ja kao ovrhovoditelj, a koji je naposljetku odustao od ovrhe, trebati platiti 750 kn trošak za sastav prigovora koji je napisao taj odvjetnik? Ako da, tko će mi i kada poslati taj račun? 2) hoću li trebati platiti kakve troškove postupka Trgovačkog suda? Ni od njih mi nije došlo ništa da platim. Unaprijed hvala.

Stan je prije nekoliko godina kupljen uz 20.000 eura gotovine + 65.000 eura stambenog kredita. Sada bih prodao taj stan pa me zanima na koji se način može prodati stan koji je pod stambenim kreditom? Je li potencijalni kupac mora imati gotovinu kojom bi ja zatvorio kredit? Može li se napraviti neki ugovor/dogovor s bankom i potencijalnim kupcem da će se iznos koji mi da ići na zatvaranje kredita? Kako to uopće ide? Hvala.

Ima obrt za usluge te sam istodobno stalno zaposlen u jednoj državnoj instituciji. U toj instituciji sam zaposlen na neodređeno vrijeme te mi se uredno uplaćuju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno. Ipak, kako mi se obrt vodi kao drugi dohodak, moram uz porez na dobit iz obrta također plaćati i određeni iznos za doprinose na mirovinsko i zdravstveno, tako da praktički ispada da duplo plaćam mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zanima me bi li mi bilo bolje da obrt prebacim u d.. tako da ne moram plaćati dodatne doprinose za mirovinsko i zdravstveno. Jer sada mi ispada da koliko platim poreza na dobit, da mi skoro još isti toliki iznos dolazi da platim za mirovinsko i zdravstveno. Obrt inače nema stalno zaposlenih, ali imam suradnike putem ugovora o autorskom honoraru.

Imam obrt (nije prijevoznički) za usluge, nije u sustavu PDV-a. Zanima me mogu li ja kupiti auto putem financijskog leasinga na taj obrt, te bi li mi se priznao dio troškova takvog leasinga? Hvala.

Vlasnik sam jednog obrta za usluge. Jedna naša velika i poznata firma putem e-maila je naručila usluge mog obrta. Prvi put je platila račun, te je onda opet naručila slične usluge, ali za taj drugi put nije platila račun. Ja sam slao mailove, zvao na telefon odgovornu osobu u tom poduzeću koja je to naručila, no ta osoba se uporno nije javljala te sam onda nakon par mjeseci poslao zahtjev za ovrhu putem javnog bilježnika radi prisilne naplate duga (dug, tj. taj neplaćeni račun je u iznosu od nekoliko tisuća kuna). I sad smo dobili prigovor od odvjetničkog društva koje zastupa to poduzeće da je naš ovršni prijedlog "neosnovan" jer tobože ne postoji Ugovor ili narudžbenica po kojoj se vidi da su oni zaista naručili tu uslugu (koju su uredno dobili). I kao da im ja, tj. moj obrt, još trebam platiti 725 kn za odvjetničke troškove tog prigovora. Očito je da ova firma ide na strategiju zastrašivanja, odugovlačenja, prave se glupi, bave se taktikom "đavoljeg odvjetnika". Slučaj je jasan kao dan, imam arhivu njihovih službenih mailova koje su nam poslali iz koje se vidi da su uslugu naručili putem službenog maila i dobili je, te da nisu imali nikakvih prigovora na kvalitetu usluge. Uostalom, ako nije bilo neke tzv. službene "narudžbenice" kako su onda mogli platiti za uslugu prvi put?! Bode oči da se radi o prozirnim odvjetničkim smicalicama. No s našim sudovima ništa me ne čudi pa me zanima što preporučujete, treba li ići dalje u parnični postupak i je li se službeno priznaje kao valjano kad netko sa službenog maila poduzeća naruči određenu uslugu?