Kutjevo1

Hvala Vam. I to sam već uradio, uložio predstavku i zatražio izuzeće suca, proteklo je 40 dana, predsjednik suda se nije još oglasio.. Čekat ću onda očitovanje.

POdnešen je prijedlog za dozvolu ovrhe na temelju mjenice, koji je prihvacente je doneseno Rjesenje o ovrsi na temelju mjenice ( koja nije protestirana). Na to Rješenje u zakonskom roku od 8 dana ulozio sam prigovor, kojim rjesenje osporavam u cjelosti, iz svih zakonskih razloga.Osporen je u prigovoru pravni nosnov i visina duga, osporeno je da mjenica bez protesta nije vjerodostojna isprava. Nakon sto je trazitelj ovrhe dao odgovor, sud umjesto da donese rjesenje po prigovoru nalaze izvrsenje Zavodu. Sud nije donio nikakvio Rjesenje, niti zaključak kojiim bi eventualno prigovor odbio ili osvojio, a nije donio ni zakljucak kojim bi eventualno utvrdio dqa prijedlog ovrhe nije potpun, je mjenica nije protestirana. U svakom slucaju Zavod postupa po nepravomocnom rjesenju, vec se drzi naloga suda i pod prijetnjom zakonske kazne za ometanje ovrhe. Htio bih podnijeti tuzbu protiv sudije ili/i suda za štetu i diskriminaciju, jer smatram da je diskriminiarujeće to što sud postupa različito, jer ni u jednom drugom slučaju nije naredio izvršenje nepravomoćnog rješenja. Bilo bi mi bitno kojem sudu da dostavim tužbu i koga da označim kao tuženog sud ili sudiju ili oboje?

U ovrsnom postupku doneseno je od strane opcinskog suda Rjesenje o ovrsi 2010 godine koje nije postalo pravomocno. Naime ulozio sam prigovor na Rjesenje u zakonskom roku, suid je poslao prigovor na odgovor, alil nikad nije donio rjesenje po prigovoru, tako da rjesenje o ovrsi nije ni pravomocno, a nije ni izvrsno. Mwedjutim, sud je ipak izdao nalog da se u Zavodu MIO izvrsi takvo rjesenje. Zavod je od 2016. godine poceo odbijati od mirovine 50 % mirovine i odbija taj dio i sada. Obzirom da u ovakvoj situaaciji se nisu stekli uvjeti za protuovrhu, ja bio htio tuziti sud opcinski sud , odnosno sudiju. Moje pitanje je protiv koga cu podnijeti tuzbu: protiv opcinskog suda ili sudije ili zajedno, te kojem sudu ću dostaviti tužbu. Koji je sud stvarno nadlezan? Napominjem da sam i kod suda i kod Zavoda iscrpio sve mogucnosti da se problem rijesi.

Ugovor sa neregistriranom pravnom osobom je ništav pravni posao i nema ograničenja za tužbu zbog ništavosti. Trebate tužiti postojeću pravnu osobu i tužbom tražiti da ta pravna osoba vrati sve što je dobila temeljem ništavog ugovora. Na njima je teret dokazivanja da novac koji je isplaćen pripada njima ili njihovom pravnom predniku.Oni moraju dokazati da su pravni sljednik pravnih poslova koji su sklapani nakon što je njihov pravni prednik prestao postojati.

Hvala svima na korisnim odgovorima. Za eventualne dodatne nedoumice u svjetlu ovih stavova, pitanje ću postaviti u forumu obveznog prava.

Bio sam vlasnik i posjednik do 2010.godine parcele na kojoj se nalazio ratom oštećeni objekat koji sam sanirao sukladno važećim propisima u periodu od 2005. do 2007. godine. U nezakonito provedenim postupcima gradjevna inspekcija je srušila cijeli objekat do temelja. Nezakonitost rada inspekcije dokazao sam u upravnim pstupcima i u upravnom sporu, te sam podnio 2008.godine tužbu za naknadu štete. Proces na sudu nije pokrenut sve do ove godine, a ja sam u medjuvremenu predmetnu parcelu prodao. Na pripremnom ročištu tuženi (Općina) osporava mi aktivnu legitimaciju, jer sada nisam upisan u zemljišne knjige. Da li imam aktivnu legitimaciju za vodjenje postupka koji sam pokrenuo dok sam još bio vlasnik, jer je šteta učinjena meni kao tadašnjem vlasniku. Temeljem ugovora zajednički sam investirao u sanaciju sa ortakom, kojem sam izdao objekat u zakup prije sanacije na rok od 10 godina.(do 2015). Koji je pravni osbnov moje aktivne legitimacije ako je uopće imam sada u novonastaloj situaciji. Parcelu sam prodao trećoj osobi a nemam spor sa ortakom, jer smo svoj odnos uredili dogovorom.

U tvrtki u kojoj sam radio nisu mi isplatili sve plaće, te nisu uplatili davanja iz plaća. U tužbni sam uspio i donesena je pravomoćna presuda. Od iste tvrtke sam unajmio poslovni prostor, u kojem sam bio uposlan, te djelatnost nastavio u vlastitom obrtu. Obzirom da se prostor sastoji od dva dijela jedan sam po ugovoru mogao dati u podnajam uz suglasnost vlasnika - moje bivše tvrtke. Kako su oni tu suglasnost uskratili bez utemeljenja, došlo je do spora, te sam prestao plaćati zakupninu, tužen sa, te kasnije napustio svojevoljno prostor. Taj postupak je bio u tijeku. U mojoj odsutnosti ( višemjesečnoj) moj odvjetnik je bez kozultacija samnom sklopio sudsku nagodbu u koju je uključio moja potraživanja na temelju pravomoćne presude. U nagodbi je takodjer na moju štetu napravio sporazum kojim je u glavnicu duga pretvorio i zatezne kamate na moj dug, a i sudske troškove, sve to priznavši u iznosu u kojem je to tražio tužitelj. Na tu novu glavnicu prihvatio je da se obračunava zatetzna kamata od 1.7.ove godine. POred ostalog odvjetnik je ugovorio da se ja odričem prava na pokretanje ovrhe po "mojoj" pravomoćnoj presudi. Obzirom da je odvjetniku punomoć prestala pravomoćnošću presude u predmetu u kojem sam uspio, moje pitanje je kako mogu poništiti navedenu sudsku nagodbu, jer je šteta koju trpim velika, pored ostalog sastoji se i u tome da u sudsku nagodbu nije unesena zatezna kamata na koju ja imam pravo po "mojoj" pravomoćnoj presudi. Što mi je činiti da osujetim takvu nagodbu i da li mogu pokrenuti ovrhu odmah po "mojoj presudi - odnosno da li će sud prihvatiti tu ovrhu i je li to odricanje od ovrhe zakonito?

ZPP - Član 307. Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne, odnosno radi zaštite privatnog života stranaka, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. Član 308. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače.

Podnio sam tužbu za naknadu štete i već je održano pripremno ročište prije 18 mjeseci. U medjuvremenu sam došao do saznana koja su bitna, ali su postojala i datiraju od prije pripremnog ročišta. Sad bi bilo bitno da tužbu uredim tako da se presudom prvije svega utvrde neke okolnosti i pravni odnosi. ( npr. tvrdjuje se da NN u vrijeme kad je vršio inspekcijski nadzor nije imao pravomoćno rješenje o imenovanju za inspektora) Da li se u tom smislu tužba može urediti na glavnoj rasppravi, te da li mogu tražiti zbog proteka vremena nastavak pripremnog ročišta radi uredjenja tužbe i predlaganja dokaza jer nisam siguran da bi sud prihvatio moja obrazloženja zašto dokaze nisam predočio ranije.

Niste dali baš dovoljno podataka o vrsti i fazi upravnog postupka ili spora. Ako je naznačeno na koje okolnosti treba da se izjasnite dodatno, onda to učinite pismeno u dovoljnom broju prijeraka za sve strane u postupku. Ako pak nije, onda pozovite telefonom i razjasnite svoju dilemu.

Možete podnijeti tužbu u parnici protiv glavnog dužnika i drugih jemaca za štetu: IV. PRAVO REGRESA ( Zakon o obaveznim odnosima Članak 125. Kad ima više jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu tražbinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. Imate i drugu vrstu zaštite (Ovršni zakon) Zaštita ovršenika fizičke osobe Članak 88. (1) Ovrha radi naplate novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost ili slobodno zanimanje koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Članak 92. (1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj; Ovrha prema solidarnim ovršenicima Članak 119. (1) Ako na temelju ovršne isprave dva ili više ovršenika solidarno odgovaraju, javni ovršitelj, odnosno sud koji je nadležan za bilo kojeg od solidarnih ovršenika, na ovrhovoditeljev prijedlog, protiv njih će donijeti jedan ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi. Vi se trebate aktivno uključiti, mislim da biste trebali angažirati odvjetnika, ali prioje toga možete izvaditi ZK izvadke za druge ovršenike: glavnog dužnika i jemce, te napraviti zabilježbu spora na toj imovini čim podnesete tužbu. Tužba može biti i za jednu Kunu ako vam je skinuta sa računa. Bilo bi dobro voditelju ovrhe i sudiji koji vodi ovršni postupak dostavite prijedlog za izmjenu sredstava ovrhe i predložiti ovrhu na nekretninama glasnovg dužnika i drugoj imovini za koju znate da je posjeduje, ali uz navodjenje točne adrese. Dalje ćete se snaći, imate sada puno toga za uraditi za sebe.

Jemac po kreditu je d.., ali i direktor(istovremeno i vlasnik d..) . Za obezbjedjenje kredita predata je bjanko mjenica poduzeća. Banka je temeljem te mjenice izvršia blokadu računa jemca d..okod druge banke. Istovremeno pokrenut je ovršni postupak temeljem mjenice fizičke osobe (vlasnika d.. - jemca) i drugih jemaca. Moje pitanje je da li je sukladno propisima blokiranje računa prije pokretanja ovršnog postupka. U ovršnom postupku mjenica je vjerodostojna isprava, ali kako je moguće prije protesta i pokretanja ovršnog postupka blokirati račun? Kako da kod banke dobijem deblokadu računa?

U postupku kod suda donesena je pravomoćna sudska presuda. Obzirom da je rok za doborvoljno izvršenje presude suda protekao ( više od godinu dana)a tuženo tijelo uprave i poduzeće nisu postupili po toj presudi ni poslije niza dopisa i požurnica. Moje pitanje je da li je nepostupanje po presudi kazneno djelo i što je biće tok kaznenog djela, te da li imam osnova za podnošenje kaznene prijave.

Misllim da Vam može biti koristan sljedeći link: http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-025.asp a poslao sam Vam poruku, pa se javite kako bih Vam poslao korisne primjere.

Suglasnost nema roka. Ali u upravnom postupku pribavljanja odobrenja za dogradnju ta suglasnost ima vremensko ograničenje u odnosu na dan podnošenja zahtjeva za dogradnju. Suglasnost možete povući i u tom slučaju potrebno je da taj dokument dostavite tijelu uprave koje odlučuje o davanju odobrenja za gradjenje, odnosno urbanističke suglasnosti, pa odobrenja za gradjenje.