Jump to content

kiki2329

Korisnik
  • Broj objava

    69
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Postignuća

  1. Zajmodavac i zajmoprimac su sklopili usmeni dogovor o zajmu određene svote novca. Postoji jedan svjedok koji može potvrditi postojanje dogovora. U svrhu osiguranja tražbine zajmoprimac je zajmodavcu izdao urednu bjanko zadužnicu ovjerenu od strane javnog bilježnika. I zajmodavac i zajmoprimac su fizičke osobe. Zanima me postoji li šansa da banka radi problem kod isplate zadužnice pošto ne postoji pisani ugovor o zajmu kojim bi se dokazalo postojanje tražbine? Hvala!
  2. Molio bih da mi netko pojasni, vrlo je jednostavno. Policija izdala prekršajni nalog zbog prekršaja u prometu na 3000 kn i mjeru zabrane upravljanja B kategorijom na 6 mj. Na taj nalog podnesen je prigovor prekršajnom sudu. Sud poziva okrivljenika na raspravu. Što slijedi ako: a) okrivljenik ne ode na poštu po poziv? b) okrivljenik ode po poziv na poštu, ali ne dođe na raspravu? Da li se i u jednom i u drugom slučaju donosi presuda zbog izostanka, koliko puta sud uopće pokušava uručiti poziv i slijedi li uhićenje ili se jednostavno u presudi potvrđuju navodi iz naloga i to je to? Hvala!
  3. Dragi pravnici, molio bih da ovim putem raspravimo jedno pitanje. Pošto su prema ZKP-u, ZPP-u i drugim zakonima presude javne, osim ako sud zbog posebnih okolnosti nije odlućio drugačije, zanimalo bi me slijedeće: Kod objave sudske prakse presude se anonimiziraju, što je razumljivo jer je u prvom planu sudska praksa, a ne konkretan predmet o kojem se odlučivalo. No, sudovi odluke objavljuju na oglasnim pločama, a neki su to u zadnje vrijeme počeli i na web oglasnim pločama (Općinski u Vukovaru, SB i još neki). Neke presude su zbog iznimnog interesa javnosti objavljene u punom tekstu i na stranici Vrhovnog suda, kao i Ustavnog, i tako dalje. Pošto u kaznenim predmetima postoji pojam rehabilitacije i općenito zabrana korištenja presude nakon izdržane kazne zatvora ili plaćene novčane kazne, osim za potrebe državnih tijela (npr. kod zapošljavanja u školama i dr.), a i za njih samo dok nije nastupila rehabilitacija. Ono što mene u cijeloj priči zanima jest tko se, u kojim slučajevima, kada, kako i kojem sudu može obratiti ukoliko želi ishoditi puni tekst neke odluke. Ima li šira javnost na to pravo (smatram da bi u civilnim predmetima to trebalo biti uvijek - osim kod razvoda braka i pitanja oko maloljetnih osoba, problem je jedino kod kaznenih predmeta), ili je uvriježena praksa da se ono što se sa oglasne ploče skine, poslije se niti ne može ishoditi? Opet, smatram da nije u redu da neki sudovi koriste internet kao medij za objavu presuda, dok neki nemaju na webu objavljenu niti jednu jedinu. Molio bih pojašnjenje...
  4. Zanimalo bi me koji su sve mogući ishodi slijedeće situacije: Privatna škola s odobrenjem za rad izdaje svjedodžbe svojim učenicima, ti učenici upišu fakultet, nastave školovanje, uglavnom odu iz škole. U međuvremenu Prosvjetna inspekcija dolazi u školu, oni uoče mnoge nepravilnosti u radu, sve na kraju završi kaznenim prijavama Državnom odvjetništvu zbog raznoraznih malverzacija. Pretpostavimo da prijave protiv odgovornih osoba dalje odu na sud... Ali mene zanima u ovoj situaciji što je s izdanim svjedodžbama u spornom razdoblju. Može li Ministarstvo te svjedodžbe retrogradno poništiti tj. koje su brige bivšeg učenika u tom trenutku? Hvala!
  5. Osoba kupuje rabljeni auto i u kupoprodajnom ugovoru stoji napomena da tablice ostaju na vozilu. Prodavatelj u MUP-u odjavljuje auto i predaje papire kupcu koji treba otići u stanicu za tehnički pregled i obaviti ostatak. U međuvremenu kupac odluči da želi tablice po narudžbi tj. ne želi zadržati stare tablice. Što dalje? Pošto nemam nikakvog iskustva oko kupoprodaje auta, molio bih nekoga da objasni proceduru za konkretan slučaj. Hvala!
  6. Članak 18., stavak 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08): "Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet) pri nabavi vozila." Znači li to da osoba kojoj je automobil darovan te je po toj osnovi oslobođena plaćanja 5% poreza na promet motornih vozila, nije u obvezi plaćanja godišnjeg poreza na CMV? Molio bih, ako netko zna iz prakse...
  7. U dobrom se dijelu moram složiti. Priznajem, postovi mi jesu bili suprotni, oprostite mi na brzopletosti. Isto tako moram se složiti da je trenutačna postava sudaca Ustavnog suda naštimana tako da frekvenciju s Markovog trga čuje jakoooo dobro. Ali moram naglasiti da ja osobno nemam problema sa tumačenjem članka 65., stavka 1. Ustava Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Po meni je ono kristalno jasno. To što naše gospodarstvo stagnira zadnjih 20 godina, to što smo zaduženi mislim ako se ne varam 42 mlrd $, to što novca jednostavno nema jer se prokockao na gluposti, sve to nije i ne može biti razlog da se odreknemo temeljne društvene vrijednosti koja je od značaja za sve nas pa u konačnici i za RH. Ima drugih mjera kojima se može kriza efikasno riješiti. Samo jedan citat: "neplaćeni dugovi državnih tvrtki privatnom sektoru veći su od 7,5 milijardi kuna" A nama su djeca problem. Sramota.
  8. A ti moraš sve doslovno shvatiti. Ne može prijedlog napisati svaka budala. Ali netko tko razumije osnove pravne znanosti, može. Ne radi se o pravnoj stvari za koju je nužno konzultirati profesora ustavnog prava. Ne mislim da je bolje više nekvalitetnih prijedloga nego manje kvalitetnih pa će Sud vagati po težini papira, nego samo hoću reći da bi bilo jako bitno da cijela stvar bude medijski popraćena, da sudjeluje što više ljudi (građana, udruga, stručnjaka) i da se vrši pritisak kako kosturi ne bi ostali u ormaru. Nadam se da se sad razumijemo.
  9. Ne preostaje nam ništa drugo nego kad odluka Vlade bude objavljena, Ustavnom sudu podnijeti Prijedlog za pokretanje postupka ocjene sukladnosti s Ustavom i zakonom. To bar zna napisat svaka budala. Treba dobro argumentirat i bitno je da što više građana i udruga to napravi kako bi se Sud zatrpalo prijedlozima. Onda će morati po službenoj dužnosti pokrenuti postupak (naravno uz dobre argumente). Ja nisam pristalica prosvjeda i ulice, možda sam idealist, ali mislim da je to najbolje rješenje.
  10. Nisam doktor, pa ni magistar pravnih znanosti, ali ovo što sam napisao proizašlo je iz zdravog razuma i logike. Osnovno školovanje obvezno je i besplatno. Ukidanje besplatnih udžbenika za osnovnoškolce (napominjem besplatno za njih, a ne i državu) bilo bi jednako tome da iz škola iznesemo klupe i ploče i kažemo roditeljima nek sami kupe klupe i kredu. Udžbenik je najosnovnije sredstvo za rad u školi. Nakon profesora, knjiga je druga najvažnija komponenta u odgojno-obrazovnom procesu.
  11. Ne bi li ukidanje besplatnih udžbenika i prijevoza učenika (barem što se osnovnoškolaca tiče) bilo direktno kršenje Članka 65., Stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (NN 41/01) koji glasi Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Iz ovoga slijedi da osnovno školovanje mora biti besplatno ZA SVE. A Stavak 2. kaže Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjo­škol­sko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Iz čega slijedi da srednje i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima, ali se ostavlja mjesta imovinskom cenzusu što se tiče participacije u troškovima. Što opet hoće reći da se najugroženijim skupinama mora osigurati besplatno srednje i visoko školstvno. Kakve su to onda Jadrankine priče da bi ona ukidala udžbenike i prijevoz za učenike??!!??
  12. Zanimalo bi me kako d.. može fizičkoj osobi prodati rabljeni automobil? Tvrtka je u sustavu PDV-a. Radi li se to isključivo ugovorom o kuporodaji motornog vozila ili postoji neki drugi način. Tj. koji je način najpametniji? Znam da se plaćanje 5% poreza na promet ne može izbjeći, ali to nije ni bitno, ali što je s PDV-om? Molio bih nekoga za savjet.
  13. E za takve je kazna to što ih tržište obilježi i nakon nekog vremena nemaju koga više varati. Zakon ponude i potražnje. U normalnim razvijenim tržištima prevaranti ne mogu opstati. Drugo je kod nas...
  14. Članak 30., Stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03) Oporuka je va­­ljana ako ju je oporučite­­lj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. Ako se ne radi o privatnoj oporuci, nego javnoj onda je postupak sljedeći (Članak 32., Stavak 2. Zakona) Javnu oporuku na oporučite­­ljev zahtjev sastav­­ljaju u Republici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bi­­lježnik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvat­ske (ovlaštena osoba). Znači da postupak koji ste naveli nije u skladu sa zakonom, ali postoji vjerojatnost da sud prizna takvu oporuku.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija