loki87

Hvala na informacijama. Naime dobivam konfliktne informacije od odvjetnika. Naime, treća strana tvrdi da je spomenutu nekretninu platila i da joj preminuli nikada nije dao ugovor ni odgovarajuću tabularku za života. Također tvrde na nekretnina nikad nije ni trebala ući u ostavinsku raspravu i da ni ne predstavlja nasljedstvo pokojnog. Cijeli slučaj je "čudan" i meni je teško procjenjivati tko je tu u pravu. Isplata novca i dokumentacija sva imaju datume prije moje pravomoćne presude protiv pokojnog. I treća strana i ja smo pokušali "pristupiti" u ostavinsku raspravu sa svojom dokumentacijom o potraživanjima, ali JB nas je sve odbio i otpilio i donio onako standardizirano rješenje samo na osnovi gruntovnog izvatka. Ako ja odmah podnesem tužbu protiv ošasnog nasljednika , a ošasni nasljednik izgubi nekretninu na sudu i bude prisiljen izdati tabularku trećoj strani (to će sigurno trajati uz žalbe još koju godinu) - ja pretpostavljam da nemam nikakve šanse dobiti nešto na sudu jer ošasni više ne raspolaže nekretninom i tužba je onda meni samo trošak. Edit: Znam i da je bilo relativno nedavnih izmjena tog o ošasnim nasljednicima, pa oni sada ni nisu dužni odmah isplatiti dugove do vrijednosti nasljedstva nego tek nakon stvarne prodaje naslijeđenog. Pa ako ošasni izgubi nekretninu ne može je ni prodat. Da li mi je opcija da čekam da se taj sud završi, pa ako ošasni ipak ostane nasljednik/vlasnik nekretnine da krenem u vlastiti postupak ?

Pozdrav, Posudio sam novce čovjeku koji je preminuo. Imam pravomoćnu presudu koja je postala pravomoćna par mjeseci prije tuženikove smrti. Na ostavinskoj raspravi nasljednici su se odrekli nasljedstva. Iskrsnula je neka nekretnina manje (ali za moj dug dovoljne) vrijednosti koja je gruntovno prešla u vlasništvo ošasnog nasljednika (jedinica lokalne samouprave). No, nekretnina je u posjedu treće strane. Treća strana ima i neke papire da je dao novce za kupovinu te nekretnine no nema ni ugovor ni tabularnu. Tijek novca je malo čudan teško je utvrditi za što su točno dani novci. Ja sam pismeno pozvao ošasnog nasljednika na isplatu duga što je isti (očekivano) odbio. Treća strana je podignula tužbu za utvrđivanje vlasništva nad tom nekretninom protiv ošasnog nasljednika. Suprotno mom očekivanju, ošasni nasljednik se žestoko bori protiv te tužbe. Pitanje: u slučaju da ošasni nasljednik dobije tužbu i stekne pravomoćno vlasništvo nad nekretninom - u kojem roku (i od kada se taj rok broji) ja mogu podnijeti tužbu za isplatu duga od ošasnog nasljednika.

Daklem, tužitelj sam u jednom sporu oko dugovanja gdje tražim pobijanje pravnih radnji. Spor već dosta dugo traje jer je bilo puno događaja - tri su tuženika i u međuvremenu jedan tuženik je umro, i ostavinska je trajala godinu i pol. Na kraju se uključio JLS kako ošasni nasljednik. Ima neka naslijeđena imovina koja je sporna. Tražili smo priklop dva druga spora ovome. Sve već traje 4 godine. Napokon dolazi pripremno ročište koje je trebalo biti konačno. Dva su održana, ovo sada je dva puta odgađano što zbog korone što zbog bolesti. U tužbenom zahtjevu tražimo i saslušanje stranaka i nekih dodatnih svjedoka. Saslušanja traže i neki od tuženih. Sutkinja na ročištu donosi odluku da neće biti nikakvih saslušanja, da će se samo čitati spis. Spaja pripremno i glavno ročište, održava glavnu raspravu i zaključuje postupak i čeka se presuda. Problem je što moja dokumentacija nije "jaka" - puno je stvari u okolnostima i ostalom. Nisam ni bio na ročištu jer me odvjetnica uvjerila da će to biti samo formalnost od 10 minuta. Odvjetnica me priprema da ću izgubiti, ali da je takav postupak osnova za žalbu. Kako je sutkinja mogla donijeti takvu odluku ? Da li je to uobičajeno ? Da li će sutkinja morati obrazložiti takvu svoju odluku u presudi ? Da li se može išta napraviti prije presude ?. Hvala !

Pozdrav, Imam j.d.o.o. koji bi želio zatvoriti/likvidirati. Prvo me zanima koji mi je najjednostavniji i najjeftiniji način. Društvo nema obveza, imovine ni zaposlenika. Poslovalo je nekih 3-4 mjeseca prije dvije godine. Prošle godine napravilo je neki minimalni prihod i završilo u malom gubitku (zbog troškova računovođe, banke, HGK...). Za 2017. je predano godišnje izvješće. Kako ga najjednostavnije zatvoriti ? Također, j.d.o.o. ima na računu zadržanu dobiti na koji je plaćeno 20% poreza, ali (još) nije isplaćena vlasniku (meni). Računovođa kaže da je po zakonu da 25% dobiti mora ostati u firmi. Kako ću i kada moći isplatiti tih 25% sebi u procesu likvidacije ? I kada ću platiti porez (12%+18%) na tu isplatu. Za isplatu dobiti računovođa mora radit JOPPD. Kako ću napravit isplatu nakon likvidacije.... Da li troškove likvidacije mogu podmiriti na trošak društva ? Recimo troškove osnivanja j.d.o.o. sam stavio u ugovor i naknadno sam si ih isplatio kao osnivaču. Nemojte mi samo reći da pitam računovođu - on mi je sam rekao "... daj si malo prosurfaj kako to ide... " i općenito nije sklon raditi na račun mene već je njemu najjednostavnije da radi sve kako je navikao. A uzima mi 125 kn mjesečno i 625 kn za godišnji izvještaj za firmu koja realno ima samo bankovnu naknadu i HGK. Da ne spominjem da sam imao i poreznog duga jer on nije pogledao na vrijeme one porezne e-stranice i javio mi. A ne mogu tražit novog računovođu za firmu koju namjeravam ugasit. Hvala !

Puno hvala na odgovorima, bili su mi vrlo korisni - ako već ne u ovom slučaju onda barem za ubuduće. Pozdrav

Prihvaćam kritiku, ali nije baš toliko vremena prošlo - radi se o 5 godina tj. upravo se bliži rok zastare od 5 godina (iako je praktički produžen s novim potvrdama i preuzimanjima duga). Prvo je cca. 2 godine trebalo da započne gradnja, cca. godinu i kusur je trajala gradnja i kad se počeo približavati završetak "otac" je i obolio pa se prestao javljati i tada se situacija počela razmotavati i zadnjih godinu i pol pokušavamo doći do nekog jačeg dogovora ili dokumenta koji bi nas više štitio. Ja sam prijavu policiji podnio i pomalo naivno jer nisam mislio da ja trebam poznavati i koja su kaznena djela i kako ih treba dokazati. Meni je i policajac koji sastavljao zapisnik govorio da govorim samo činjenice i ništa drugo. Poslije mi je jedan rekao da sam kontinuirano trebao govoriti kako su me doveli u zabludu i da su sa svakim kontaktom namjerno odugovlačili i razvlačili postupak. Da priznali su dug, ali odbijaju prihvatiti bilo kakav rok za povrat duga a sada i sami kažu da to "može biti i za 50 godina". Pasivnost je vezana uz njihova uvjeravanja "nitko vas neće prevarit" kojima je otac slatkorječivo kupovao vrijeme. Jako dobro su savjetovani od odvjetnika upravo na način da izbjegnu kaznenu odgovornost. Naplatiti se ima od kuda - imovine imaju više desetaka puta više od samog iznosa duga. Koliko sam sad shvatio ponoviti kaznenu prijavu sa nekim novim elementima u principu ne mogu.

Pozdrav svima, Treba mi savjet u vezi mogućih opcija u vezi sa situacijom u kojoj sam se našao. Ukratko: Imao sam namjerukupnju manje nekretnine (garaže) u stambenoj zgradi koja je tek trebala biti sagrađena. U dogovoru sa poduzetnikom koji je trebao graditi dogovorio sam kupnju nekretnine i uplatio novac u obliku "kratkoročne pozajmice" njegovoj firmi (uz kamatu). Od tog poduzetnika sam 15tak godina prije kupio apartman u blizini - zgradu je gradila ta firma, a apartman sam kupio od njega privatno. Poduzetnik - otac, ima firmu u kojoj su on i sin ovlaštene osobe (u trenutku davanja pozajmice) - firma postoji 20tak godina i ima više desetina završenih projekata. Postoji i kćer koja je upisana kao vlasnik jednog dijela zemljišta. Imao sam i stariji ZK gdje je i firma bila upisana na jedan dio zemljišta (samo zemljište se sastojalo od 4 čestice) no u trenutku davanja pozajmice sve je bilo što na sina što na kćer. Poduzetnik objašnjava da on to tako radi jer mu se tako više isplati (firma gradi za privatnu osobu ili tako nešto). Novac uplaćujem na račun firme po naputku poduzetnika (iako mi to zapravo to nije bila originalna namjera). Poduzetnik mi izdaje kratku potvrdu u ime firme o kratkoročnoj pozajmici u kojoj se spominje da će biti sklopljen ugovor za nekretninu. Prolazi više godina. Nekretnina se polako gradi. Poduzetnik mi izdaje još par potvrda, ali ne sklapa ugovor jer "još ne zna koja točno garaža". Prolazi još godina dana. Suočavam se sa kćeri koja je "šokirana" i tvrdi da zgradu gradi ona i njen muž, a da firma, otac i sin nemaju ništa sa time. Otac je njoj darovao kompletno zemljište, a ona je pola zemljišta darovala mužu i kao oni zajedno grade stambenu zgradu za prodaju. Na kraju tog razgovora, otac potpisuje potvrdu u kojoj preuzima dug od firme i garantira svom svojom imovinom. Pokušavamo se dogovoriti oko kupnje garaže, ali "više nema slobodnih". Slijedi još godina dana, zgrada je pred završetkom. Otac je u međuvremenu obolio i pati od blaže demencije. Utvrđujemo da je svu svoju imovinu prenio na sina i kćer pola godine prije nego je izdao potvrdu u kojoj garantira svom svojom imovinom. Firma je ušla u blokadu. Sin se maknuo kao ovlaštena osoba iz firme. Mi pronalazimo jednu manju nekretninu u ZK u vlasništvu oca i sina i sin po punomoći potpisuje nama prijenos nekretnine na ime cca 25% duga. Po našim informacijama otac više nema ništa. Sin i kćer imaju brojne nekretnine u svom vlasništvu, većinom darovane od oca. Kćer tvrdi da je ona spremna vratiti dug, kada se proda jedna nekretnina koju je otac prepisao na nju i koja se nalazi u susjednoj državi. No odbija išta potpisati u tom smislu. Predmetna zgrada sa nekretninom koju smo htjeli kupiti (i još uvijek želimo) je sagrađena ali kćer i njen muž odbijaju bilo kakvu mogućnost prebijanja duga sa time. Veći dio nekretnine je prodan - ono što je ostalo je u muževljevom vlasništvu (prodao je sve dijelove koji su glasili na kćer). Nakon još nekog vremena i mučnih pregovora kćer ipak potpisuje pristup dugu do iznosa koji bi uz već vraćeni dug bio nešto malo manji od iznosa glavnice (bez kamata) i to uvjetovano prodajom nekretnine u susjednoj državi bez ikakvog roka. To je bila maksimalna obveza koju smo mogli pismeno izvući iz nje. Ni jedna potvrda nije ovjerena kog bilježnika - nismo ih jednostavno mogli natjerati na to. Prolazi godina dana. Firma završava u "brzom stečaju" jer nema imovine ni zaposlenih. Bliži se rok zastare i konzultiramo se sa više odvjetnika koji nam ne daju neke korisne savjete. Ok, rok zastare zbog niza potvrda je vjerojatno prolongiran. Na kraju se odlučujemo podnijeti privatnu tužbu, ali odvjetnik nas razvlači cijelo ljeto jer su bili GO. U tom periodu podnosimo i kaznenu prijavu u policiji protiv oca, sina i kćeri uz koju prilažemo svu dokumentaciju. ODO odbija kaznenu u roku od dva tjedna sa obrazloženjem da nema elemenata prevare. U obrazloženju je opis obavjesnih razgovora i svo troje je načelno priznalo postojanje duga i uglavnom sve bitne činjenične elemente. E sad pitanja: 1. Da li njihove izjave iz odbačene prijave ili iz spisa možemo koristiti u građanskoj parnici u slučaju da u njoj odbiju priznati dug 2. ODO je u opširnom obrazloženju pomalo izvukao činjenice koje idu u korist odbačaja, a prešutio dijelove koje idu u korist prihvaćanja poput: indikacije mogućeg poboja pravne osobnosti (sumnja da je naše novce izvukao iz firme i da ih nije ni vodio u knjigama), ODO je propustilo uopće evidentirati jednu ključnu potvrdu koju smo sigurno predali u prijavi policiji, činjenicu da je po izjavama kćeri, otac "prodavao" nekretninu koja (više) nije bila njegova i da je sin u to vrijeme isto bio ovlaštena osoba u firmi. Napomena, svo troje (plus muž i djeca od kćeri) žive u istoj kući i na istoj adresi u kući svaki na svojem katu - istovremeno tvrde da nitko ne zna što onaj drugi radi (kćer ne zna da joj otac i sin prodaju nekretninu koja je navodno njena itd.). Očigledno su dobro savjetovani od odvjetnika da priznaju dug, ali da ne preuzimaju rokove u kojima bi ga vratili. Neformalno sam saznao da im je namjera to razvlačiti do krajnih granica i da smatraju da je iznos premali da bi nam se isplatilo tužiti i da ćemo odustat. Kome se i na koji način može žaliti na takvu odluku ODO-a i kako ih navesti da razmotre odluku. Pouka o pravnom lijeku kaže da mogu preuzeti progon kao "oštećenik kao tužitelj" no na koji način bi ja mogao provesti istragu i dokazati npr. da je on izvukao novce iz firme i time mi postao osobno dužan i da je onda mogu rušiti njegovo darovanje nekretnina sinu i kćeri. Pa ja nemam ovlasti tražiti npr. ispis prometa po poslovnom računu za tu firmu niti tražiti uvid u poslovne knjige itd. Nekako mislim da tu nemam neke šanse. I sad se ja pitam da li sam ja možda lud i da li je to uopće prevara ? Da li zakon propisuje neki rok u kojemu se neki dug treba vratiti, a da propuštanjem tog roka se postaje kazneno odgovoran (napominjem sin i kćer imaju brojnu imovinu koju im je većinom darovao otac) Isto tako jako je teško i naći odvjetnika koji bi se time želio baviti, svi oni onako neformalno kažu "da nema tu šanse", svaki ima neke svoje ideje, pa smo već dobili i više kontradiktornih savjeta itd. Hvala svima na svakom savjetu !

Pozdrav svima, Upravo sam primio ovrhu za odvoz komunalnog otpada kao vlasnik kuće za odmor. Već sam dosta proučio tu temu, pa neću započinjati temu o osnovanosti naplate odvoza otpada za vikendaše jednako kao i za one koji stalno žive. Naravno da pišem prigovor i zanima me par tehničkih detalja i par sitnica 'čisto iz znatiželje'. 1. Rok zastare za odvoz otpada i 'naknade za korištenje deponije' je godinu dana ? Napomena nigdje se ne spominje 'komunalna naknada' nego odvoz otpada. Na ovrhu su poslali dugovanja od zadnjih 5-6 godina. 2. Da li mogu koristiti kao argument da nikad nisam dobio nikakvo rješenje ili ugovor na osnovi kojega ispostavljaju račune. Pročitao sam odluku grada u kojemu piše da obveza nastupa stupanjem u vlasništvo nekretnine. Da li im je to dovoljno da počnu naplaćiovati bez ikakvog rješenja ? 3. Da li su te komunalne firme dužne slati opomenu pred ovrhu ? Ja znam da mi u mojoj firmi smo to jako dužni. 4. Troškovi ovrhe - e to je biser Troškovi su 1052,50 kn i to: Sastavljanje prijedloga 250 Izvid pravomoćnosti 250 Obavijest dužniku 100 Pribava po dataka o imovini 250 fotokopiran je 50 Troškovi bilježnika 152,50 Samo da spomenem da je iznos duga negdje 1500 kn plus kamate nekih 500 kn. Da li mogu prigovoriti na neke stavke tih troškova? Npr. podaci o imovini - ako ja npr. pristanem platiti ovrhu onda ta usluga nije obavljena. Ako tj. kada sud prihvati zastaru dug će jako pasti pa da li to mogu iskoristiti u prigovoru ? I iz znatiželje - ako to smiju naplatiti - da li i moja firma sve to može naplatiti i svojim dužnicima ? Da li to može iako ovrhe radi pravnik u firmi, a ne vanjski odvjetnički ured kao što je kod mene slučaj? 5. Da li ipak nekako mogu iskoristiti činjenicu da dotični grad ne predviđa nikakvu olakšicu za vikendaše tj za kuće za odmor iako ti vlasnici su dužni plaćati i porez na kuće za odmor i boravišnu pristojbu. Znam za više općine te iste županije koje definiraju nešto tipa 'korisnici kuća za odmor plaćaju po boravku a najmanje 6 mjeseci' - npr. općina Fužine i sl. 6. Da li da na još nešto pazim kod prigovora ? Npr. da mi prigovor na nedostavljanje rješenja ili opomene ne poništi prigovor o zastari. Ja to planiram uzeti šprancu prigovora o ovrsi i natipkati nekih 4-5 točaka - zastaru, nedostavljanje rješenja, troškove, opomenu itd... Puno hvala na svim odgovorima... loki