Jump to content

X-motion

Korisnik
  • Broj objava

    10
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. U konkretnom slučaju radi se o pravu na liječenje (psihijatrijsko), i RH vojnu mirovinu sa zaostacima. Nekih 60.000 kn do sada, pa nadalje. Upravo me za slučaj komplikacija oko prijave (od sada imamo "tvrđe" granice, sa evidencijom prelazaka - tj. vremena boravka) zanimalo tko je dužan (solidarno ili?) vratiti državi što se ispostavi kao nezakonito stečeno. Nevezano uz stručni dio teme, ne volim ikakve malverzacije, no radi se o pukoj sirotinji...
  2. Iz usluge (a u te osobe iz krajnje bijede) sam zamoljen da prijavim na svoju adresu osobu iz BiH radi ostvarivanja određenih soc. prava u RH. Osoba tamo ima oduzetu poslovnu sposobnost (ne znam u kojem obimu, i kako njihovi zakoni isato tretiraju). Pitanje je kakvi su formalni/realni rizici za mene u ovom slučaju, po kojim zakonima bih mogao platiti prekršaje, i koliko se isto kontrolira??? Hvala
  3. Teta (živi u braku), RH državljanka (živi u EU), oporukom želi meni ostaviti: 1. stan u RH koji je ZK 1/1 njen, ali faktično je bračna stečevina, 2. novčana sredstva koja se u času njene smrti zateknu na njezinom deviznom računu u RH (novac je dijelom ušteđevina od rada, a dijelom ušteđevina po isteklim policama životnog osiguranja - ne znam da li i ovo drugo potpada pod bračnu stečevinu). Osim njezina supruga, ona nema drugih nasljednika iz 1. nasljednog reda. U slučaju da premine prije supruga, isti bi bio pozvan na ostavinsku, odnosno ja bih ga na istu trebao "prijaviti". Pitanje je, ako ona oporučno "SVE" navedeno želi ostaviti meni, kakva su nasljedna prava supruga, odnosno kakvo će biti rješenje o nasljeđivanju? Da li njenom suprugu u tom slučaju pripada 1/2 dijelova ovih stvari i novaca, ili tek nužni dio (1/4 u tom slučaju)??
  4. Darovateljica (hr državljanka) mi želi darovati za slučaj smrti nekretninu u Hrvatskoj, koja je u ZK 1/1 njezina, ali je faktično bračna stečevina sa njezinim suprugom ih BiH (oboje žive u Njemačkoj). Za slučaj njene smrti on ne bi ništa znao pravno pokrenuti da to ospori ili sl, no sada ne želi supotpisati taj ugovor (koji se solemnizira po Zakonu). Pitanje je da li da darovateljica i ja potpišemo taj ugovor, i neće li za potpis istoga (solemnizacija), i kasniju uknjižbu (po smrti iste) biti ikakvih proceduralnih zapreka? Rizik naknadnog pokretanja potraživanja nužnog dijela od strane njezina muža sada nije u sklopu ovog pitanja. Hvala
  5. Koji sud je nadležan za sporove između 2 trgovačka društva, pri čemu je jedno domaće, a drugo je pravna osoba druge države? Npr. roba ne valja, ili jednostavno postoji neki dug i sl? Kako to u praxi funkcionira?? Hvala.
  6. Rođaci pokreću pravno sređivanje zajedničkog zemljišta (budući smo zk suvlasnici, sada nasljednici) u dalmatinskom zaleđu. Iako je zemljišta iznimno puno (par desetaka tisuća kvadrata), njegova vrijednost je apsolutno mizerna. Ne vidim smisao rješavanja istog, jer bi ionako svako rješavanje dovelo do uspješnog sređivanja papira, a ovo trenutno ima u pozadini samo "ponos" bez mat. vrijednosti. Kako se postaviti? Ne zanima me trošak ovih postupaka u ovoj besparici.
  7. Radi se o javnom poduzeću gdje u sklopu -5% ima intencija za davanjem otkaza koji su nezakoniti... U slučaju takvog otkaza, što preostaje osim "žalbe" - zahtjeva za zaštitom prava? Mogu li se i po kojim sve osnovama utužiti i odgovorne osobe u pravnoj osobi u slučaju evidentne povrede zakona i osobnih prava takvim nezakonitim otkazom?? Kazneno? Privatno za duševne boli ili po ikojoj drugoj osnovi? Hvala!
  8. Može li me netko imalo orjentaciono uputiti koliko od podnošenja žalbe na presudu u Pn predmetu općinskog suda (materijalna šteta konkretno) će cca. trajati postupak na županijskom sudu u ZG. Hvala
  9. Ne trebate pristati na raskid ugovora. Ponašanje uzdržavanog je neka vrsta ucjene (ako je sve ok s Vaše strane) unutar ugovora... Nije loše imati svjedoke svih (osobito Vaših) postupaka unutar ugovora, iako dokaze razloga za raskid ugovora mora imati strana koja ga traži. _______________________________________________ Iz ZOO-a: Raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju Članak 583. (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom uzdržavanju i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje. (2) Ako prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju strane žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može zahtijevati od suda da raskine ugovor. (3) Svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Utjecaj izmijenjenih okolnosti Članak 584. (1) Na ugovor o doživotnom uzdržavanju primjenjuju se opće odredbe ovoga Zakona o izmijenjenim okolnostima. (2) Sud može pravo primatelja uzdržavanja preinačiti u doživotnu rentu ako to odgovara objema ugovornim stranama. __________________________________________________________
  10. Nekretnina bi mi se darovala za slučaj smrti (čl. 491. ZOO). Jedna osoba je ZK vlasnik, međutim nekretnina je bračna stečevina, pa obzirom na našu čudnu sudsku praksu neupisani supružnik ima pravo na 1/2 dijela. Kako su oboje složni oko nakane, ne znam kako sročiti i gdje suglasnost ili što već od supružnika koji nije ZK suvlasnik ali "mora" ući u ugovor. Kako zaglavlje, a kako bitnan sastojak formulirati? Da li kao formu "suglasnosti" u jednom članku, te naravno solemnizirati "sve to", odnosno taj se supružnik obavzeno potpisuje itd...?? Hvala.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija