Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

DrAnte

Korisnik
  • Broj objava

    65
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Što ako se donese mjera nadzora, kakve su mogućnosti roditelja? 1. Da li se ima pravo na žalbu i da li žalba odgađa izvršenje? 2. Da li tu mjeru donosi sud ili centar samostalno?
  2. Moj prijatelj je imao situaciju da ga je jedna zagrebačka bolnica prijavila za zanemarivanje djeteta. On tvrdi da nije kriv ništa, nego je dijete bilo bolesno zbog nemara doktora. Doktori prijavili Centru za socijalnu skrb i sada centar kaže da će pokrenuti mjere nadzora. Koje su njegove opcije obrane? Da li centar sam pokreće nadzor ili oni to šalju na sud pa sud određuje mjere? Ima li pravo žalbe na odluku i kakve su opće šanse ukoliko bolnica prijavljuje?
  3. Dva prijatelja su napravili kuću na zajedničkom zemljištu. Jedan stan je na lijevoj strani, a drugi na desnoj. Dogovorili su se da jedan koristi lijevi dio zemljišta, a drugi desni dio. Napravili su ogradu ne samo oko zemljišta, nego i po sredini tako da ograda ide od ruba zemljišta do zida te zajedničke kuće (točno tamo gdje je spoj tih dvaju stanova). Čak su napravili i zaseban ulaz na svaki dio zemljišta i sada to izgleda kao da ima svatko svoju kuću sa vlastitom okućnicom samo što su kuće fizički spojene. Sada jedan od njih želi prodati svoj stan (kuću u nizu) i pripadajući dio zemljišta. Ali na sudu ne piše da su to dva stana i dvije parcele, nego stoji da je to jedna parcela s jednom kućom gdje su obojica vlasnici po 1/2. Na tom području je minimalna kvadratura građevnog zemljišta 500 m2, a njihovo zemljište ima ukupno 600 (znači svatko po 300) pa vjerojatno neće proći parcelacija zemljišta. Pitanje je može li se na sudu upisati svaki dio kuće kao poseban stan, znači da se napravi etažiranje? Što se tada događa sa zemljištem? Može li zemljište biti tako podijeljeno pa da se ugovorom odredi tko koristi koji dio zemljišta ili se zemljište računa kao zajedničko dvorište. Naime, ako jedan od njih proda, onda možda novi kupac može reći da je on vlasnik 1/2 od svakog kvadrata tog zemljišta, a ne samo lijevog dijela ispred njegovog stana? Drugi prijatelj koji ne prodaje, nego će ostati tu živjeti želi biti siguran da će on moći koristiti svoju polovinu zemljišta ispred svog stana i da mu nitko tu neće dolaziti i smetati.
  4. Dvostruka prijava (DORH-u i Policiji)

    E ali ja sam predao snimku razgovora iz koje se vide prijetnje. Da li to znaci da dorh moze poslati osumnjicenog na sud (ili pak odbaciti kaznenu prijavu) bez da nalazu policiji ds se radi izvid?
  5. optužba za krađu koja nije počinjena

    Zasto si potpisala da ces vratiti pare?
  6. Zanima me slijedeća situacija. Ako je podnesena je kaznena prijava DORH-u za prijetnje smrću uz priložen dokazni materijal telefonske snimke, da li bi bilo dobro prijaviti i policiji? Naime, koliko znam, policija reagira brže, tj. ispitaju toga koji je prijetio i ako ima elemenata kaznenog djela, tada i oni podnesu prijavu DORH-u. Znači taj koji prijeti će puno prije dobiti informaciju da je prijavljen i da postoje radnje državnih oragan protiv njega pa je manja opasnost da doista počini to djelo koje izriče u prijetnji. Ali ne znam može li se dogoditi neki od slijedećih scenarija: 1. Policija podnese kaznenu prijavu DORH-u i onda državni odvjetnik vidi da je oštećenik prijavio na dva mjesta pa će misliti da se radi o z*jebavaju jer kod vraga prijavljuje policii ako je već prijavio DORH-u i zbog toga on sad imaju dvije prijave za istu stvar u upisniku kaznenih prijava, tj. zadaje im se nepotrebni posao. 2. Policija posluša snimku, ispita osobu koja je prijetila i zaključe kako je to po njihovom mišljenju prekršaj. Ponesu prekršajnu prijavu, divljak koji je prijetio bude osuđen na prekršajnom sudu i sada više DORH ne može sudu podnijeti kaznenu prijavu jer je osoba za to isto djelo već osuđena prekršajno.
  7. Dva kontradiktorna ostavinska rješenja

    Lapsus! Početak teksta treba biti "Nakon smrti majke...". Znači kad je majka umrla, djeca su tražila da pola očeve kuće uđe u ostavinsku masu kao bračna stečevina. Tako je i napravljeno, zaključena rasprava, nitko se nije žalio. Kad je umro otac, onda je javni bilježnik rekao da nema smisla pisati da je u ostavinskoj masi dio kuće, nego cijela kuća. Svi nasljednici su se složili i nitko se nije žalio. Problem je slijedeći: Osoba A se na prvoj ostavinskoj odrekla nasljedstva, a na drugoj uzela svoj dio. Osoba B se na prvoj raspravi prihvatila svog dijela, a na drugoj se odrekla. Osoba C je uzela svoj dio na obje rasprave. Sada ispada da je osoba A dobila viška jer je dobila 1/3 cijele kuće, a ne 1/3 očeve polovice. Također ispada da osobi B ne pripada ništa, a na prvoj ostavinskoj se prihvatila svog dijela imovine. Osoba C može reći da bi njoj trebao pripasti veći udio jer se prihvatila nasljedstva i prvi i drugi put, a drugi put se nije trebalo dijeliti cijelu kuću, nego samo polovicu. Mene zanima može li itko od ovih osoba tužbom zahtijevati da se prizna prva ostavinska rasprava, da se druga poništi, tj. da se redefiniraju udjeli. Bitna napomena je da su svi ti ljudi pristupili objema raspravama, sve su potpisali i nitko se na ništa nije žalio.
  8. Nakon smrti oca, djeca su tražila priznavanje bračne stečevine. Javni bilježnik je pola kuće uključio u ostavinu, otac se nije bunio i onda su tu polovicu kuće naslijedila djeca i otac (ali ne sva jer neki su se odrekli svog dijela). Nitko se nije žalio. Ovo su napravili jer nisu znali kome će otac ostaviti imovinu i može li to prepisati nekome izvan obitelji. Kad je umro otac, onda je taj isti javni bilježnik rekao da je najbolje da se ne računa to iz prethodne ostavinske, nego da se kuća za cijelo ubaci u ostavinsku masu. Tada su sva djeca podijelila kuću prema zakonu. Znači svoj dio su uzela i ona djeca koja su se na prethodnoj raspravi odrekla. Svi su pristupili ostavinskoj, svi su potpisali i nitko se nije žalio. Da li postoji mogućnost da netko tužbom osporava zadnju ostavinsku i da traži redefiniranje vlasničkih udjela za tu kuću jer se kod druge ostavinske uključila cijela kuća, a nije se izuzeo onaj dio koji je na prethodnoj ostavinskoj bio proglašen za bračnu stečevinu?
  9. Ako istekne rok za žalbu na ostavinsko rješenje, da li nasljednici imaju pravo na tužbu? Ako netko tuži nakon isteka roka, što on ustvari ima pravo zahtijevati? Ima li pravo tražiti poništenje svoje odluke o odricanju jer se ipak predomislio i ne želi se odreći ili može tužiti isključivo ako je došlo do proceduralnih pogrešaka, krivog utvrđivanja ostavinske mase i sl.? Svi nasljednici su pristupili ostavinskoj raspravi, svi su dali nasljedne izjave i svi su potpisali zapisnik.
  10. Parcelacija zemljišta odbijena, a ne vidim zašto

    Kopajući po netu naletio sam na informaciju da treba imati glavni projekt za gradnju kuće pa tek onda zatražiti od gradskog ureda dozvolu za parcelaciju. To mi se čini prilična svinjarija jer glavni projekt košta 5000 eura. Znači moram isprsiti 37500 kn da bi provjerio hoće li mi biti dopuštena parcelacija ili neće. Ako pak neće, onda sam 5000 eura bacio u smeće. Zna li netko koje su još mogućnosti da se napravi parcelacija? Na tom drugom dijelu zemljišta postoji štala. Može li se štala prenamijeniti u stambeni objekt pa da se na taj način dozvoli parcelacija? Ima li ikoji način da ja otkinem dio zemljišta i pretvorim ga u građevno pa da nakon toga tek trošim pare na izradu projekta i sve ostalo što treba za gradnju?
  11. Ja i stric smo suvlasnici kuće. Ja imam 1/3, a on 2/3. Kuća je na parceli od 1500+ kvadrata, a GUP kaže da je minimum za građevnu česticu 500 m2. Htio bi da se napravi geometrijska dioba. Ali službenik u gradskom uredu za urbanizam kaže da ne može. Ja kažem da meni ne treba kuća, neka to ide stricu skupa sa 1000 m2 zemlje, a da ja uzmem dio zemlje od 500 m2 na kojem je gospodarski objekt koji bi srušio i gradio sebi kuću. On kaže da ne može jer da kuća mora imati svoju okućnicu. Kažem ja: "Znači li to da se može cijepati samo parcela koja nema kuću?". On kaže da ni to ne može, nego da treba postojati neki akt o građenju da bi se moglo cijepati i kaže da ćemo ja i stric morati ostati suvlasnici. Ništa mi nije jasno. Ako je minimum za gradnju 500 m2, a parcela ima 1550, cijela je položena uz put, znači neće biti problem puta. Dio zemljišta koji bi ja izdvojio bi imao taman lijepi kvadratasti oblik, ne vidim nikakvu fizičku prepreku za diobu. Zbog čega se onda ne smije parcelirati? Što da ja podnesem tužbu za diobu, da li se tada može geometrijski dijeliti? Ne znam je li istina što kaže službenik ili se možda njemu ne radi i ne gubi mu se vrijeme u razgovoru sa mnom.
  12. Etažiranje bez 2 zahoda

    Trebalo bi etažirati kuću na način da prva etaža bude jedan stan, a druga etaža drugi stan. Kuća ima dva ulaza, ima odvojena brojila struje, na oba kata postoji voda i kanalizacija... Ali zahod je dolje, a kuhinja gore. Da li ja moram gore pregraditi jedan dio prostorije i napraviti zahod ili je dovoljno da gore budu sve instalacije (struja, voda, kanalizacija) pa da postoje uvjeti za izgradnju zahoda. Naime, računao sam to etažirati pa neka kupac radi zahod po svom guštu, a ne da ja trošim pare na to. Hoće li sud prihvatiti da se ovo smije etažirati ili moraju oba dva stana biti kompletirna po pitanju kuhinje i zahoda?
  13. Snimka prijetnji smrću

    Hoćer reći da sud može uopće ne prihvatiti snimku ili da je neće prihvatiti samo ukoliko se na snimci ne čuje izjava: "Ovaj razgovor se snima"?
  14. Snimka prijetnji smrću

    Odlično, puno hvala za info.
  15. Snimka prijetnji smrću

    Dvojica razgovaraju na telefon. Jedan drugome prijeti smrću. Onda onaj kome se prijeti govori da se razgovor snima. Ovaj drugi opet prijeti smrću. Prvi ga opet upozorava da se snima razgovor (ima na mobitelu aplikaciu za snimanje), a drugi i dalje prijeti ubojstvom. Da li ova snimka može biti dokaz na sudu? Da li je uputno tu snimku uopće pokazati policiji, tj. da li netko može reći da je to bilo neovlašteno snimanje jer nije na samom početku razgovora rečeno da se snima, nego tek nakon prve prijetnje?
×