Jump to content

DrAnte

Korisnik
  • Broj objava

    70
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Obnova kuće i cjepidlaćenje inspekcije

    Mozda da pojasnim. Stare kuce cesto nemaju hidroizolaciju ispod kupatila. Kod novih gradnji zakon propisuje (koliko znam) da se mora staviti hidroizolacija ispod kupatila ako dolje ima jos etaza. Znaci ako rekonstrukciju kuce ne radim potajno nego trazim gradjevinsku dozvolu, tada projekt mora sadrzavati stavljanje hidroizolacije ispod kupatila. Ukoliko projekt ne sadrzi ovu stavku, tada nece biti odobren. Ako je projekt odobren, tada ja moram obaviti sve sto pise u projektu jer inace ne mogu dobiti uporabnu dozvolu. Mene zanima da li je ista stvar priposana za termo izolaciju podova, vanjskih zidova i pregradnih zidova? Dakle, da li postoji zakonska obveza da se kod rekonstrukcije kuce mora napraviti termo izolaciju sa nekim minimalnim indeksom toplinske provodljivosti? Da li je propisana minimalna razina zvucne izolacije? ...ili ja mogu staviti nove nosive grede i novi pod od dasaka i gotova stvar?
  2. Obnova kuće i cjepidlaćenje inspekcije

    Da, ali mene zanima ovo zadnje: "po pravilima gradjevinske struke". Da li to znaci da ja ne mogu staviti samo nove daske na pod i preko njih pvc podne obloge (stan bi se koristio samo ljeti kao apartman pa nije bitna toplinska izolacija) ili to znaci da ce mi propisati da trebam stavljati toplinsku izolaciju, zvucnu, hidro i ko zna kakve stvari koje ce mi nabiti racun za gradjevinske radove. Moze li se uopce dobiti uporabna dozvola ako nisam stavio te puste izolacije? Struju bi stavio na jednu vertikalu pa bi razvlacio produzne kabele po podu. Moze li gradjevinska inspekcija traziti da razvucem kabele unutar zidova da bi dobio uporabnu?
  3. Proširenje kuće bez vlasništva

    Imam zemlju na kojoj sam posjednik, tj. upisan sam u katastar. Na sudu je upisano 100 pokojnih vlasnika. Ako idem raditi ispravni postupak to će trajati 3-5 godina.Da li mogu dobiti građevinsku dozvolu i graditi na toj zemlji ako sam upisan samo u katastar ili nema sanse dobiti građevinsku dozvolu bez sređenog vlasničkog lista.
  4. Moj otac je "vanknjižni" vlasnik kuće koju je nasljedio od djeda. Ali u vlasničkom listu je navedeno 100+ vlasnika, što živih što pokojnih. Štoviše, ni parcela nije u katastru pravilno određena granicama, nego stanje granica u katastru je različito od na terenu. Kuća je sagrađena prije 68, ima kućni broj, sve je legalno. Može li moj otac raditi proširenje kuće, tj. nadozidati još jednu prostoriju koja bi se naslonila na jedan bok kuće? Ima li šanse dobiti građevinsku dozvolu za tako nešto?
  5. Imam staru kamenu kuću koji bi htio obnoviti. Zaštićena je skupno, nije pojedinačno. Ali svejedno konzervatori traže da se napravi projekt ukoliko se mijenja dotrajala međukatna konstrukcija. Mene zanima slijedeće: Htio bi uštedjeti na radovima tako da ne stavljam puste slojeve toplinske izolacije i kojekakve druge stvari jer bi se kuća koristila samo ljeti. Ali ne znam što će reći građevinska inspekcija i konzervatori kad prijavim projekt i tražim građevinsku dozvolu. Da li zakon propisuje da se kod obnove kuće mora stavljati toplinska izolacija na podove i zidove sa točno određenim materijalima, debljinama, indeksom toplinske provodljivosti... da li treba hidroizolacija ispod kupatila i kuhinje, treba li to raditi samo zato što sam prijavio projekt? Ovo mi je bitno da znam hoću li rušiti stare drvene podove ili ću ih pokušati nekako reparirati pa da izbjegnem ishođenje građevinske i konzervatorske dozvole i da izbjegnem ogromne troškove.
  6. Što ako se donese mjera nadzora, kakve su mogućnosti roditelja? 1. Da li se ima pravo na žalbu i da li žalba odgađa izvršenje? 2. Da li tu mjeru donosi sud ili centar samostalno?
  7. Moj prijatelj je imao situaciju da ga je jedna zagrebačka bolnica prijavila za zanemarivanje djeteta. On tvrdi da nije kriv ništa, nego je dijete bilo bolesno zbog nemara doktora. Doktori prijavili Centru za socijalnu skrb i sada centar kaže da će pokrenuti mjere nadzora. Koje su njegove opcije obrane? Da li centar sam pokreće nadzor ili oni to šalju na sud pa sud određuje mjere? Ima li pravo žalbe na odluku i kakve su opće šanse ukoliko bolnica prijavljuje?
  8. Dva prijatelja su napravili kuću na zajedničkom zemljištu. Jedan stan je na lijevoj strani, a drugi na desnoj. Dogovorili su se da jedan koristi lijevi dio zemljišta, a drugi desni dio. Napravili su ogradu ne samo oko zemljišta, nego i po sredini tako da ograda ide od ruba zemljišta do zida te zajedničke kuće (točno tamo gdje je spoj tih dvaju stanova). Čak su napravili i zaseban ulaz na svaki dio zemljišta i sada to izgleda kao da ima svatko svoju kuću sa vlastitom okućnicom samo što su kuće fizički spojene. Sada jedan od njih želi prodati svoj stan (kuću u nizu) i pripadajući dio zemljišta. Ali na sudu ne piše da su to dva stana i dvije parcele, nego stoji da je to jedna parcela s jednom kućom gdje su obojica vlasnici po 1/2. Na tom području je minimalna kvadratura građevnog zemljišta 500 m2, a njihovo zemljište ima ukupno 600 (znači svatko po 300) pa vjerojatno neće proći parcelacija zemljišta. Pitanje je može li se na sudu upisati svaki dio kuće kao poseban stan, znači da se napravi etažiranje? Što se tada događa sa zemljištem? Može li zemljište biti tako podijeljeno pa da se ugovorom odredi tko koristi koji dio zemljišta ili se zemljište računa kao zajedničko dvorište. Naime, ako jedan od njih proda, onda možda novi kupac može reći da je on vlasnik 1/2 od svakog kvadrata tog zemljišta, a ne samo lijevog dijela ispred njegovog stana? Drugi prijatelj koji ne prodaje, nego će ostati tu živjeti želi biti siguran da će on moći koristiti svoju polovinu zemljišta ispred svog stana i da mu nitko tu neće dolaziti i smetati.
  9. Dvostruka prijava (DORH-u i Policiji)

    E ali ja sam predao snimku razgovora iz koje se vide prijetnje. Da li to znaci da dorh moze poslati osumnjicenog na sud (ili pak odbaciti kaznenu prijavu) bez da nalazu policiji ds se radi izvid?
  10. optužba za krađu koja nije počinjena

    Zasto si potpisala da ces vratiti pare?
  11. Zanima me slijedeća situacija. Ako je podnesena je kaznena prijava DORH-u za prijetnje smrću uz priložen dokazni materijal telefonske snimke, da li bi bilo dobro prijaviti i policiji? Naime, koliko znam, policija reagira brže, tj. ispitaju toga koji je prijetio i ako ima elemenata kaznenog djela, tada i oni podnesu prijavu DORH-u. Znači taj koji prijeti će puno prije dobiti informaciju da je prijavljen i da postoje radnje državnih oragan protiv njega pa je manja opasnost da doista počini to djelo koje izriče u prijetnji. Ali ne znam može li se dogoditi neki od slijedećih scenarija: 1. Policija podnese kaznenu prijavu DORH-u i onda državni odvjetnik vidi da je oštećenik prijavio na dva mjesta pa će misliti da se radi o z*jebavaju jer kod vraga prijavljuje policii ako je već prijavio DORH-u i zbog toga on sad imaju dvije prijave za istu stvar u upisniku kaznenih prijava, tj. zadaje im se nepotrebni posao. 2. Policija posluša snimku, ispita osobu koja je prijetila i zaključe kako je to po njihovom mišljenju prekršaj. Ponesu prekršajnu prijavu, divljak koji je prijetio bude osuđen na prekršajnom sudu i sada više DORH ne može sudu podnijeti kaznenu prijavu jer je osoba za to isto djelo već osuđena prekršajno.
  12. Dva kontradiktorna ostavinska rješenja

    Lapsus! Početak teksta treba biti "Nakon smrti majke...". Znači kad je majka umrla, djeca su tražila da pola očeve kuće uđe u ostavinsku masu kao bračna stečevina. Tako je i napravljeno, zaključena rasprava, nitko se nije žalio. Kad je umro otac, onda je javni bilježnik rekao da nema smisla pisati da je u ostavinskoj masi dio kuće, nego cijela kuća. Svi nasljednici su se složili i nitko se nije žalio. Problem je slijedeći: Osoba A se na prvoj ostavinskoj odrekla nasljedstva, a na drugoj uzela svoj dio. Osoba B se na prvoj raspravi prihvatila svog dijela, a na drugoj se odrekla. Osoba C je uzela svoj dio na obje rasprave. Sada ispada da je osoba A dobila viška jer je dobila 1/3 cijele kuće, a ne 1/3 očeve polovice. Također ispada da osobi B ne pripada ništa, a na prvoj ostavinskoj se prihvatila svog dijela imovine. Osoba C može reći da bi njoj trebao pripasti veći udio jer se prihvatila nasljedstva i prvi i drugi put, a drugi put se nije trebalo dijeliti cijelu kuću, nego samo polovicu. Mene zanima može li itko od ovih osoba tužbom zahtijevati da se prizna prva ostavinska rasprava, da se druga poništi, tj. da se redefiniraju udjeli. Bitna napomena je da su svi ti ljudi pristupili objema raspravama, sve su potpisali i nitko se na ništa nije žalio.
  13. Nakon smrti oca, djeca su tražila priznavanje bračne stečevine. Javni bilježnik je pola kuće uključio u ostavinu, otac se nije bunio i onda su tu polovicu kuće naslijedila djeca i otac (ali ne sva jer neki su se odrekli svog dijela). Nitko se nije žalio. Ovo su napravili jer nisu znali kome će otac ostaviti imovinu i može li to prepisati nekome izvan obitelji. Kad je umro otac, onda je taj isti javni bilježnik rekao da je najbolje da se ne računa to iz prethodne ostavinske, nego da se kuća za cijelo ubaci u ostavinsku masu. Tada su sva djeca podijelila kuću prema zakonu. Znači svoj dio su uzela i ona djeca koja su se na prethodnoj raspravi odrekla. Svi su pristupili ostavinskoj, svi su potpisali i nitko se nije žalio. Da li postoji mogućnost da netko tužbom osporava zadnju ostavinsku i da traži redefiniranje vlasničkih udjela za tu kuću jer se kod druge ostavinske uključila cijela kuća, a nije se izuzeo onaj dio koji je na prethodnoj ostavinskoj bio proglašen za bračnu stečevinu?
  14. Ako istekne rok za žalbu na ostavinsko rješenje, da li nasljednici imaju pravo na tužbu? Ako netko tuži nakon isteka roka, što on ustvari ima pravo zahtijevati? Ima li pravo tražiti poništenje svoje odluke o odricanju jer se ipak predomislio i ne želi se odreći ili može tužiti isključivo ako je došlo do proceduralnih pogrešaka, krivog utvrđivanja ostavinske mase i sl.? Svi nasljednici su pristupili ostavinskoj raspravi, svi su dali nasljedne izjave i svi su potpisali zapisnik.
  15. Parcelacija zemljišta odbijena, a ne vidim zašto

    Kopajući po netu naletio sam na informaciju da treba imati glavni projekt za gradnju kuće pa tek onda zatražiti od gradskog ureda dozvolu za parcelaciju. To mi se čini prilična svinjarija jer glavni projekt košta 5000 eura. Znači moram isprsiti 37500 kn da bi provjerio hoće li mi biti dopuštena parcelacija ili neće. Ako pak neće, onda sam 5000 eura bacio u smeće. Zna li netko koje su još mogućnosti da se napravi parcelacija? Na tom drugom dijelu zemljišta postoji štala. Može li se štala prenamijeniti u stambeni objekt pa da se na taj način dozvoli parcelacija? Ima li ikoji način da ja otkinem dio zemljišta i pretvorim ga u građevno pa da nakon toga tek trošim pare na izradu projekta i sve ostalo što treba za gradnju?
×