Soliitho

Ovrhovoditelj su suvlasnici zgrade i njih nitko nije obavještavao ni pitao. Znam jer sam jedan od suvlasnika. U ime suvlasnika punomoć za zastupanje Upravitelj je dao odvjetničkom društvu. Upravitelj zgrade nije zasad imao sluha za moje argumente.

Hvala, pokušat ću tako iako sumnjam da će ovrhovoditelj uvažiti moje argumente. Naime, čim sam ustanovio da je pokrenut postupak pokušao sam očitovanjem predanim na sud i e- mail komunikacijom s ovrhovoditeljem (sve potkrijepljeno potvrdom o uplati) utjecati na to odustanu od potraživanja troškova postupka, ali oni tvrde da je relevantan datum sastavljanja prijedloga, a ne datum pokretanja postupka vidljiv na stranicama e-predmet.

Možete li me uputiti na neki primjer ili predložak podneska koji bi podredno bio prigovor? Pokušao sam pronaći nešto, nažalost bezuspješno. Hvala.

Hvala.

Kako bih mogao znati datum kad je prijedlog otpravljen? Na stranici e-predmet.pravosudje.hr navode se datumi pokretanja postupka i zaprimanja prijedloga. I vjerojatno ste mislili "nakon podmirenja".

Pozdrav. Prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave traži se plaćanje tražbine (jednomjesečni iznos pričuve) i troškova postupka. Prijedlog je sastavljen i digitalno potpisan u četvrtak. Zbirnu uplatnicu ZG Holdinga na kojoj je i iznos tražbine platio sam u petak. Na stranici e-predmet.pravosudje.hr vidljivo je da je dan pokretanja postupka i zaprimanja prijedloga subota. O tome da je uopće pokrenut postupak saznao sam kasnije iz obavijesti u korisničkom pretincu na e-građani. Jesam li dužan platiti troškove postupka s obzirom na to da sam tražbinu platio prije zaprimanja prijedloga na sudu? Kamate za tražbinu su mi, ako sam to dobro shvatio zaračunate i naplaćene na uplatnicama koje su slijedile. U komunikaciji s punomoćnikom suvlasnika (GSKG) i javnim bilježnikom kojem je proslijeđen predmet pokušao sam ukazati na to kada je tražbina plaćena pa sam sudu dostavio i očitovanje s potrebnim prilozima (uplatnica, dokaz plaćanja). Sada sam ipak dobio obavijest javnog bilježnika na koju ne mogu izjaviti prigovor. Na priloženoj uplatnici za GSKG nalazi se iznos koji ne mogu protumačiti. JB će očito sada donijeti i rješenje o ovrsi na kojeg ću moći izjaviti prigovor. Hvala svakom tko mi da savjet i odgovor.

Hvala na odgovorima. @drot13 Na puno se mjesta u zakonima koristi formulacija "za kaznena djela koja se progoni po službenoj dužnosti". Meni je zanimljivo da nigdje nisam našao sistematičan popis tih djela. Pritom smo svi obavezni prijavljivati takva djela. @atomic45 Po defaultu android telefoni su opremljeni alatom koji ti može pomoći da napraviš to što kažeš. Problem je u tome da to radi samo dok neovlašteni korisnik koristi tvoj google račun. I još jedan "genijalni" detalj. Ako se nisi sjetio to onemogućiti na telefonu, kada ga pokušaš locirati preko google "Find my device" usluge, na lociranom telefonu se pojavi obavijest da je upravo lociran. Tako se počinitelju daje vremena da isključi mobitel ili podatkovnu vezu i pobjegne. Imate li kakvu ideju na koji način postići da operateri pruže informaciju iz svog sustava o tome koji je broj sada u mom uređaju? Koliko ja kužim Uredbu o zaštiti osobnih podataka, ne bi trebalo biti prepreka da mi tu informaciju daju, ali to je već vjerojatno pitanje u okviru neke druge teme na ovom forumu.

U kafiću sam zaboravio mobitel na stolu. Vratio sam se za deset minuta. U međuvremenu jedna je osoba primijetila mobitel, odglumila konobarici da je njegov, uzela ga i otišla. Vrijednost mobitela je 1500 kn. Policiji sam prijavio otuđenje i tamo su mi objasnili da se ne radi o krađi, već o utaji, s tim da vrijednost utajene stvari nije velika. Za to kazneno djelo oni ne postupaju po službenoj dužnosti. Nisam mogao dobiti niti neki zapisnik o prijavi kaznenog djela. Policajac me uputio da od mobilnih operatera zatražim podatak iz njihovog sustava o tome koji je broj sada u mom uređaju. U tu svrhu napisao sam molbe operaterima i dao sam im podatak o dva IMEI broja mog uređaja (dual SIM). Tri mobilna operatera odbila su mi dati tu informaciju iz različitih razloga. Jedan kaže da nema tu informaciju, drugi da mi to ne može dati jer su to podatci korisnika, a treći da te podatke službeno treba zatražiti policija. Postoji li neki način da sam ili preko policije dođem bar do tog podatka koji je broj u mom telefonu? Razumijem da je za ovakvo kazneno djelo previše očekivati da se pokrene neka opsežna istraga i uključi OTC, ali mogu li bar dobiti neki dokument koji bi me ovlastio za zahtjev prema mobilnom operateru? Manje bitno, ali zanima me gdje piše koja su kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti? Čini se da bi tu informaciju trebalo biti lako naći, ali nisam uspio iako je čak svatko dužan prijaviti takvo djelo (ZKP čl. 204).

Kao što je već spomenuto, radi se o Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a članci su 28, 36, 37, 38, 39, 40.

Pri prodaji nekretnine koja je upisana u registar kulturnih dobara postoji i obveza vlasnika da ponudi dobro na kupnju gradu, općini, Republici Hrvatskoj. Zanimaju me neki detalji vezani uz to: - da li je potrebno istovremeno ponuditi kupnju na sve tri adrese i koje su to točno tijela gradske, općinske i republičke vlasti na koja treba uputiti ponude? Ili se ponuda upućuje samo gradu kao onom tko ima prvenstvo pri ostvarenju prava prvokupa, a onda to grad prosljeđuje općini, a ona eventualno republici ako to pravo ne namjerava iskoristiti? - da li je u slučaju da se navedena tijela ne očituju u zakonskom roku dovoljno za provedbu kupoprodaje i uknjižbe vlasništva posjedovati kopiju ponude gradu, općini ili republici te odgovarajuće potvrde o slanju preporučenom poštom eventualno s potvrdom primitka? - u kojem je vremenskom roku dužan grad, općina ili republika isplatiti kupoprodajnu cijenu u slučaju da se odluče iskoristiti pravo prvokupa?

Potpis suca na presudi ne bi trebao biti ovjeren jer to trebaju biti potpisi osoba kojima se na neki način ograničava ili ukida neko pravo, a to nisu sudac ili sud. Pretpostavljam da se ispravom na kojoj je potpis gradonačelnika neko pravo grada ukida ili ograničava. Ispričavam se što dajem svoje mišljenje iako je pitanje postavljeno iskusnim znalcima.

Hvala. Problem je u tome što naručitelju koji ima namjeru pogodovati nekom ponuditelju može biti u interesu da ne uoči nepravilnosti prisutne u ponudi tog ponuditelja. Čini mi se da je i zakonodavac primjetio tu mogućnost i novim oblikom točke 5 članka 55 odlučio postupak javne nabave učiniti dosta transparentnijim. Tako se u novom obliku ne spominje "Zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objašnjenje, procjenu, usporedbu i odabir", ne spominju se izrijekom samo ponuditelji kao oni kojima se to može predočiti, navodi se da je postupak povjerljiv do odluke o odabiru ili poništenju (ranije samo odabiru) i ne ograničava se rok u kojem se može izvršiti predočenje. U suprotnom ne vidim razlog promjeni oblika navedene točke, odnosno upravo bi prijašnji oblik bio više u skladu s ovakvim tumačenjem članka 65 Zakona. Članak 65. bi se bez nedoumice trebao primjeniti na eventualne dijelove ponude označene poslovnom tajnom ili intelektualnim vlasništvom. U onom dijelu gdje se taj članak odnosi na eventualnu štetu poslovnim interesima naručitelja ili ponuditelja napominjem da se radi o predočenju nakon donošenja odluke o odabiru te da je mogućnost eventualne štete time smanjena, a da naravno poslovnim interesima ponuditelja šteti svaka mogućnost da ga se ulovi u nepravilnosti.

Zakon o javnoj nabavi, članak 55 odnosi se na pregled, ocjenu i usporedbu ponuda. Točka (5) prije je glasila: "Postupak je procjene sve do odabira povjerljiv. Zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objašnjenje, procjenu, usporedbu i odabir mogu biti predočeni na uvid ponuditeljima poslije primitka odluke o odabiru ponude do roka ulaganja žalbe." Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi ta točka je promijenjena i sada glasi: "Postupak pregleda, ocjene i usporedbe ponuda povjerljiv je do donošenja odluke naručitelja o odabiru ili poništenju postupka javne nabave." Moje pitanje je: Da li na osnovu ovog novog oblika navedene točke Zakona ponuditelj može nakon donošenja odluke naručitelja o odabiru zatražiti i dobiti na uvid ponudu konkurentnog (drugog) ponuditelja, a ne samo Zapisnik povjerenstva naručitelja. Što može biti osnov odbijanju takvog zahtjeva?