ivanabt

Poštovani, Molim ako bi netko mogao odgovoriti na sljedeće..... U raskršću ulice sa jednom trakom reguliran je promet semaforom. Na zeleno svjetlo, prilikom vožnje, osoba skreće u lijevo. Vozilo koje se nalazi iza, vrši pretjecanje na raskršću i zadnji krajem istoga udara u vozilo osobe koja skreće u lijevo. Vozač koji je vršio pretjecanje, prilikom dolaska policije izjavljuje da je mislio da će vozilo ispred njega skrenuti desno. Osoba koja je skretala u lijevo i čije vozilo je udarilo vozilo iza istoga, podnosi odđtetni zahtjev HOK osiguranju koje mu dostavlja odgovor da na njegovoj strani postoji doprinus nastanku štete u omjeru od 80 %? ? ? Također HOK osiguranje navodi da je osoba koja je skretala u lijevo kriva sukladno odredbama ZOO -a (čl. 1069. i 1072., 1092. i 1106.), te ZSPC - a (čl. 43.) Dakle, prosuđujući po odđtetnom zahtjevu osobe koja je sretala u lijevo, HOK osihuranje navodi da je osoba koja je skretala u lijevo vozila neoprezno, protivno pravilima čl. 43. ZSPC - a, te je vršila skretanje u lijevo uslijed čega je došlo do sudara sa njihovim osiguranikom (tom osobom koja je vršila pretjecanje na raskršću). Molim Vas barem neki odgovor....

Postoji "Kućni red" koji vam propisuje do koliko sati smijete puštati muziku, lupati ili slično što bi drugim susjedima moglo smetati. Obično se dozvoljava od 23 sata, nakon toga bi trebao biti "mir". No pitajte predstavnika stanara (jer vjerovatno stanujete u zgradi) pa neka vam kaže do za kućni red.

Gdje se nalazi ta kuća, u RH ili u inozemstvu gdje ste vi? Ako je u RH, kada se vratite, sastavite darovni ugovor, a ako je u inozemstvu savjetujte se s odvjetnikom ili javnim bilježnikom, jer ne nam kakve su procedure za zemlju u kojoj se nalazite. Ako je u RH najbolje da vam Ugovor o darovanju sastavi netko tko to zaista zna, odvjetnik ili javni bilježnik. Prilikom sastavljanja trebate dostaviti odvjetniku ili javnom bilježniku zemljišno-knjižni izvadak za nekretninu koju darujete, u pravilu ne stariji od 6 mj, te osobne iskaznice vas i osobe kojoj darujete, kao i OIB vaš i osobe kojoj darujete. Sastavlja se u 2 orginala i 2 preslike. Ako ga sastavlja odvjetnik isti trebate odnesti na ovjeru kod javnog bilježnika, a ako ga sastavlja javni bilježnik on će nakon vaših potpisa isti ovjeriti. Sa ovjerenim darovnim ugovorom idete u gruntovnicu Općinskog suda prema mjestu gdje vam se nekretnina nalazi. U gruntovnici ispunjavate "Prijedlog za uknjižbu" te uz taj prijedlog predajete orgnal ugovora o darovanju. Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju ili drugom stjecanju bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja 2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda 3. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada nasljeđuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara 4. - bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka 5. - fizičke osobe kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom. Način ostvarivanja olakšice/oslobođenja: Podnošenjem Prijave poreza na promet nekretnina u nadležnu ispostavu Porezne uprave na području gdje se nalazi nekretnina koja se stječe. Propisani obrasci: Prijava poreza na promet nekretnina Rokovi podnošenja obrazaca: 30 dana od dana sklapanja ugovora odnosno drugog pravnog posla kojim se stječe nekretnina, odnosno u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja. Potrebna dokumentacija: 1. - pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili ugovor o darovanju ili ostalo (bilo koji pravni posao kojim stjecatelj stječe nekretninu bez naknade) 2. - Prijava poreza na promet nekretnina 3. - preslik osobnih iskaznica 4. - izvod iz matične knjige rođenih, vjenčani list ili ostala dokumentacija kojom se dokazuje srodstvo radi ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina

Svaki član stranke (bilo koje) ima svoju člansku iskaznicu koja mu dokazuje status istoga. Osoba kada se javlja za članstvo u nekoj stranci prvo popunjava "Pristupnicu za članstvo" u kojoj navodi svoje podatke, ime i prezime, adresu, zanimanje, te datum popnjavanja pristupnice te istu vlastoručno potpisuje. Nakon toga pristupnica se tako popunjena šalje u središnjicu stranke prema mjestu u kojem se stredišnjica nalazi i djeluje, te nakon mjesec-dva na adresu osobe koja je popunila pristupnicu dolazi članska iskaznica. Članska iskaznica je jedina ta koja zaista dokazuje članstvo u nekoj stranci. Vas nitko ne može bez vašeg pristanka učlaniti jer je za učlanjenje u bilo koju stranku potrebna jasna volja te osoe, te potpisana pristupnica, koju nitko za vas ne može potpisati, jedinu ukoliko ste nepismeni ili ne znate čitati ili pisati. Dakle, ukoliko nemate člansku iskaznicu stranke u kojoj ste član formalno-pravno vi član niste. Sve dok vam na kućnu adresu ne dođe ista vi niste član u pravom smislu. A ako opet smatrate da je vas netko učlanio bez vašeg znanja te krivotvorio vaš potpis na pristupnici to morate biti jako sigurni i ono što ja preporčam je da odete doista u tu starnku i to ispitate. Jer ne treba nekoga tužiti za nešto ako nemate dokaze da svoju tužbu potkrijepite. No ako je vas netko i učlanio bez vašeg znanja i pristanka vi biste trebali imati onda tu člansku iskaznicu ili će vam ista doći na adresu, a onda je ona dovoljan dokaz da je nešto učinjeno bez vašeg znanja i pristanka, te možete podignuti tužbu.

Poslodavac može sam odlučiti da se putni troškovi isplačuju prema udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta u kojem se obavlja rad i to na način da odluči koja kilometraža se smatra realnom za isplačivanje putnih troškova, npr. da isplačuje putne troškove samo onima koji žive dalje od 1 km od mjesta u kojem se obavlja rad (što bi značili da zaposlenici koji žive unutar tog 1 km nemaju pravo na putne troškove, dok svi koji žive dalje od tog 1 km imaju pravo na iste) No, bilo kakva takva odluka trebala bi postojati u pisanom obliku tako da se svima zaposlenima omogući uvid u istu kako ne bih smatrali da su neki po tom pitanju zakinuti a neki ne.

Promjena prebivališta (odjava i prijava) Zahtjev za odjavu prebivališta podnosi se u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP), prema mjestu u kojem građanin odjavljuje prethodno prebivalište. Za odjavu prebivališta potrebno je: - osobna iskaznica - ako se odjavljuje dijete, potrebno je priložiti: izvod iz matice rođenih (za dijete) Zahtjev za prijavu prebivališta podnosi se u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP), prema mjestu u kojem građanin prijavljuje novo prebivalište. Za prijavu prebivališta potrebno je: - potvrda o odjavi prethodnog prebivališta - osobna iskaznica - popunjeni obrazac prijave prebivališta (koji se može dobiti u policijskoj postaji ili se može naći na internetu, te ga treba ispuniti; traže se uobičajeni podaci) - dokaz kojim se potkrepljuju činjenice na kojima stranka temelji svoj zahtjev Dokaz kojim se potkrjepljuju činjenice na kojima stranka temelji svoj zahtjev: Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku osoba je dužna odgovarajućim dokazima potkrijepiti činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev za prijavu prebivališta ili boravišta u određenom mjestu i na određenoj adresi. S obzirom na to da se ovdje ne radi o činjenicama koje su općepoznate, osoba je dužna za svoje navode podnijeti dokaze. Kao dokaz kojim se potkrepljuju činjenice na kojima stranka temelji svoj zahtjev za prijavu ili odjavu prebivališta ili prijavu uobičajenog boravišta ili promjenu adrese stanovanja, može se priložiti: - vlasnički list nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište, ili, - ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište i dokaz o izvršenoj isplati dogovorene cijene - - tabularnu ispravu i/ili zapisnik o primopredaji nekretnine (naime, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja ponekad se traži samo tabularna isprava, ponekad zapisnik o primopredaji nekretnine, a ponekad i jedno i drugo),ili - ugovor o najmu (ovjeren kod javnog bilježnika) nekretnine u kojoj se prijavljuje prebivalište,ili - izjava stanodavca tj. vlasnika stana o suglasnosti za prijavu dana pred službenikom kod kojeg se podnosi zahtjev ili ovjerena kod javnog bilježnika. Dakle, kada odjavite staro prebivališe na staroj adresi idete prijaviti novo, te ponesete odjavu starog prebvališta (koju ćete dobiti prilikom odjavljivanja), osobnu, vlasnički list stana, kuće na kojoj adresi ćete prijaviti novo prebivalište, te vlasnik toga stana, kuće gdje ćete se prijaviti može ići s vama da da izjavu da se slaže da kod njega prijavite prebivalište ili ne mora ali onda u tom slučaju napravite pismenu izjavu gdje će on izjaviti da je suglasan da vi...taj i taj...prijavite svoje prebivalište na adresi ....toj i toj...u stanu /kući na katastarskoj čestici toj i toj upisanoj u zemljišno-knjižni uložak taj i taj u katastarskoj općini ..toj i toj...(to vam je sve vidljivo iz vlasničkog lista), zatim navedete datum sastavljanja izjave, vaša imena i prezimena, i isto potpišete te odete kod javnog bilježnika da isto ovjeri. Onda tako ovjerenu izjavu vlasnika stana/kuće date u Mup-u. Kada idete prijaviti novo prebivalište potrebne su vam i dvije slike za novu osobnu iskaznicu koje ćete dati tamo kada budete predavali staru iskaznicu, vlasnički list i izjavu vlasnika stana/kuće ili ovjerenu izjavu ako on ne ide s vama. Zatim ćete od Mupa dobiti zamjensku iskaznicu koja vam važi do izdavanja nove osobne iskaznice(obično mjesec dana). Ta zamjenska je obična papirnata sa vašim podacima. Obavijest o novoj iskazniti možete čak dobiti tako da vam iz Mup-a pošalju poruku na mobitel da vam je ista stigla te da ju možete doći podignuti u Mup, to ćete reći da bi htjeli kada budete predavali sve dokumente za odjavu te im date broj mobitela. Osoba kod koje ćete se prijaviti nema veze što ne plaća porez za vas, oni s tim nemaju veze u Mup-u i zašto bi oni uopče trebali znati u kakvom ste vi odnosu i dali ste živjeli do sada bez ugovora o najmu ili s ugovorom o najmu. Tu se ne trebate bojati, to vas neće niti pitati. Nadalje, što se tiče javljanja na HZZ, čim dobijete zamjensku iskaznicu (onu papirnatu) odete u HZZ i ponesete odjavu prebivališta starog (to si kopirajte jer ćete orginal ostaviti u Mup-u), zatim tu papirnatu zamjensku iskaznicu i svoju radnu knjižicu. Oni će vas uvesti tada u svoju evidenciju i radnu knjižicu ništa ne morate mijenjati, samo što ćete se nakon toga dakle javljati u HZZ prema mjestu tog novog prebivališta, na više na staroj adresi, ne više u prijašnjem HZZ-u.

Ako u međuvremenu, prije zaprimanja ove opomene pred ovrhu niste dobili nikakve druge opomene, jednogodišnji rok zastare je za sve troškove održavanja čistoće. Jednogodišnji rok zastare Članak 232. Zakona o obveznim odnosima Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene. Svakako uložite prigovor zastare jer je u vašem slučaju zastara za tražbine održavanja čistoče iznosi godinu dana, a u vašem slučaju prošlo je i više. Na zastaru niti sud niti vjerovnici ne paze pa ukoliko se sami na nju ne pozovete na zastaru se neće nitko obazirati. Slobodno i nazovite komunalno poduzeće i recite im da ćete uložiti prigovor zastare poivajući se na Zakon o obveznim odnosima čl.232. i pismeno ga uputite istima.

Ugovorom o najmu obvezuje se najmodavac predati određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu. OBVEZE NAJMODAVCA Najmodavac je dužan najmoprimcu predati i održavati stvar u stanju podobnom za ugovorenu uporabu. Ako je stvar predana u stanju neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje najamnine. U slučaju raskida ugovora najmoprimac ima pravo na naknadu štete zbog neispunjenja obveze. Radi održavanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu uporabu najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti. Najmodavac je dužan naknaditi najmoprimcu troškove popravaka koje je ovaj izvršio,bilo stoga što nisu trpjeli odgađanje ili ih najmodavac, obaviješten o njima, nije izvršio u primjerenom roku. Troškovi sitnih popravaka i troškovi redovite uporabe stvari padaju na teret najmoprimca. O potrebi popravka najmoprimac je dužan bez odgađanja obavijestiti najmodavca, u protivnom odgovara za odatle nastalu štetu. Najmodavac snosi poreze i druge javne terete iznajmljene stvari. Ako za vrijeme trajanja najma stvar dospije u takvo stanje da ne može služiti ugovorenoj uporabi ili ako je zbog potrebnih popravaka njezina uporaba u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme smanjena, a najmoprimac za to nije kriv, najmoprimac ima pravo na sniženje najamnine, pa i na raskid ugovora ako se stvar ne osposobi za uporabu u primjerenom roku. Najmodavac odgovara za nedostatke stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira je li za njih znao ili ne, te za nepostojanje svojstava i odlika predviđenih ugovorom, osim onih manjeg značenja. Odgovornost za materijalne nedostatke iznajmljene stvari može se ugovorom isključiti ili ograničiti. Kad treći polaže neko pravo na iznajmljenoj stvari ili njezinu dijelu i obrati se zahtjevom najmoprimcu ili samovlasno oduzme stvar najmoprimcu, ovaj je dužan obavijestiti o tome najmodavca, osim kad to ovaj već zna, inače mu odgovara za štetu. OBVEZE NAJMOPRIMCA Najmoprimac je dužan rabiti stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin. On odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj stvar nije namijenjena, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu, podnajmoprimac ili koja druga osoba kojoj je on prepustio stvar na uporabu. Najmoprimac je dužan rabiti stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin. On odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj stvar nije namijenjena, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu, podnajmoprimac ili koja druga osoba kojoj je on prepustio stvar na uporabu. Najmoprimac je dužan plaćati najamninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovorne ili zakonske odredbe, kako je uobičajeno u mjestu predaje stvari najmoprimcu. Najmodavac može otkazati ugovor o najmu bez pridržavanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine. Najmodavac nekretnine ima za dužnu najamninu i ostale tražbine iz ugovora o najmu založno pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih može zadržati do namirenja tih tražbina. SVE ZAVISI DAKLE KAKO STE UGOVOROM UREDILI SVOJE ODNOSE I OBVEZE ZA VRIJEME TRAJANJA NAJMA, JER KAO ŠTO VIDITE U ZAKONSKIM ODREDBAMA RASKID UGOVORA JE MOGUĆ ZBOG NEPLAĆANJA NAJAMNINE, DAVANJA U POD NAJAM ILI PROTUUGOVORNE UPORABE NEKRETNINE. POGLEDAJTE DALI VAM U UGOVORU STOJI DA ĆE SE ISTI RASKINUTI AKO VAM JE TRGOVINA ZATVORENA, ALI AKO RADOVNO PLAČATE NAJAM ZAISTA NEMA RAZLOGA ZA RASKID UGOVORA, DAKLE SVE ZAVISI KAKO STE TO UGOVOROM UREDILI.

Ugovor o doživotnom uzdržavanju Ugovor kojim se jedan ugovornik obvezuje uzdržavati doživotno drugog ugovornika, ili neku treću osobu, a u kojemu drugi ugovornik izjavljuje da mu prenosi u vlasništvo u času svoje smrti svu svoju imovinu ili jedan njezin dio nije ugovor o nasljeđivanju, nego ugovor o otuđenju uz naknadu imovine koja pripada primatelju uzdržavanja u vrijeme sklapanja ugovora, ili određenog dijela te imovine čija je predaja davatelju uzdržavanja odgođena do smrti primatelja uzdržavanja (ugovor o doživotnom uzdržavanju). Ugovor o doživotnom uzdržavanju valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: - ovjeren od suca nadležnog suda, ili - sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili - potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku. Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom uzdržavanju i pošto je počelo njegovo izvršenje. Ako prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju ugovornici žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora. Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obveze. U slučaju raskida ugovora svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po općim pravilima obveznog prava. Pravo nužnog nasljednika Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su. Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.

bez obzira na sve upisane vlasnike nekretnine, onaj tko je pošteno u posjedu iste 20 godine stekao je istu putem dosjelosti. Izuzev kada bi i jedan od vlasnika bio grad, općina, županija ili RH onda treba dvostruko više godina dakle 40. Ne znam jeste li pročitali raspravu "Kako dokazati vlasništvo" jer tamo vam sve lijepo piše. Tužbu za stjecanje vlasništva dosjelošću podiže onaj tko je u poštenom posjedu tih 20 god i to protiv ovih koji su upisani kao vlasnici. U sporu će sud donijeti odluku kojom će naložiti tim upisanim osobama da vam predaju tabularnu ispravu (ispavu kojom se slažu da nekratnina prijeđe u vlasništvo vas) ili će u protivnom sudska presuda biti temelj za uknjižbu nekretnine na vas, tj zemljišno-knjižni sud će putem presude donijeti rješenje o uknjižbi vlasništva u vašu korist. Pročitajte tu raspravu "Kako dokazati vlasništvo" tamo je sve objašnjeno

Plače radnika trebaju biti urađene Pravilnikom o radu poslodavca. Pa koliko plačate i druge sa VSS tako bi trebali i ovoga koga biste zaposlili.

smatram da je dovoljno samo napisti i potpisati izjavu

ispričavam se nisam uvidjela da je i ta baka preminula, jer dosta ste zakomplicirali napisano, sve u svemu oni koji su u posjedu tih nekretnina kao njihovih uračunavajući tu i njihove prednike imaju pravo na vlasništvo isth, pod uvjetom poštenog posjedovanja kroz 20 god.

pročitajte na forumu Legalis-a raspravu "Kako dokazati vlasništvo". Baka i djed vašeg muža stekli su te nekretnine u svoje vlasništvo putem instituta dosjelosti budući da su iste posjedovali i obrađivali kao svoje više od 20 god i to tako da nisu niti posumnjali da im ne pripada pravo na posjed jer ih drugi (upisani vlasnici) nisu nikada tužili da su samovlasno uzeli te nekretnine za sebe u svoj posjed ili da su druge uznemiravali u njihovom posjedovanju tih nekretnina.

Pokušajte se dogovoriti sa tom suvlasnicom da razvrgnete suvlasničku zajednicu na način da nju isplatite za njezin dio, te o tome sačinite ugovor o razvrgnuču suvlasničke zajednice isplatom, koji ćete potpisati svi i ovjeriti kod javnog pilježnika, te će isti biti valjan temelj za upis njenog dijela suvlasništva na vas dvoje kod uknjižbe u grundovnici. Ukoliko ne uspijete postići dogovor recite joj da ćete ustati tužbom za razvrgnuče suvlasničke zajednice protiv nje te ćete u tuži navesti da oa kao suvlasnica nije nikada izvršaval svoje suvlasničke obveze i dužnosti, jer dužnost je svakog suvlasnika da snosi troškove oko nekratine razmjerno suvlasničkom dijelu te također svaki suvlasnik ima pravo u svako doba tražiti da se polože računi. Kako ste rekli da suvlasnica nije nikada snosila troškove i javne terete za predmetnu nekretninu znači da nije ispunjavla svoje suvlasničke dužnosti. Podižete tužbu ta razvrgnuče suvlasničke zajednice N općinskom sude prema mjestu gdje se nalazi nekretnina jer za sporove u vezi s nekretninama isključivo je nadležan sud mjesta gdje se nekretnina nalazi.