Jump to content

Desirebloom

Korisnik
  • Broj objava

    66
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Proučite Kolektivni ugovor koji zasigurno imate. O tome će uvelike ovisiti vaša prava. No, procedura je otprilike sljedeća. Poslodavac Vam može ponuditi drugo radno mjesto koje bi vam odgovaralo, ukoliko ga ima ili edukaciju kako bi vas rasporedio na radno mjesto koje bi bilo drugačije od onog koje sada imate. Mora imati pisane dokaze da je takvo što pokušao. Ukoliko takvih radnih mjesta nema, temeljem vaše medicinske dokumentacije - rješenja HZMO-a da niste sposobni raditi na tom radnom mjestu, poslodavac Vam može dati osobno uvjetovani otkaz. Ukoliko nemate medicinsku dokumentaciju, zbog ovih razloga može s vama sklopiti sporazumni raskid ugovora o radu, ali ne i dati vam osobno uvjetovani otkaz, barem sto se tiče Porezne uprave (oporeziva, odnosno neoporeziva isplata otpremnine). U većini trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu formirana su radnička vijeća, a za osobno uvjetovane otkaze čini mi se da se traži i suglasnost radničkog vijeća. Razgovarajte i sa svojim predstavnikom tamo, ukoluko ga imate.
  2. O rodiljnom dopustu ovdje: Rodiljni i roditeljski dopust O naknadama plaće tijekom rodiljnog i roditeljskog dopusta ovdje: Naknada plaće
  3. Niste precizirali o kojoj vrsti primanja se radi. Otvaranje zaštićenog računa vezano je uz vrstu primanja, a ne uz račun na koji se primanja isplaćuju. Prema Ovršnom zakonu ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima: - primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; - primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju; - primanjima po osnovi socijalne skrbi; - primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti; - primanjima po osnovi dječjega doplatka; - primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima; - naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i - primanjima po osnovi odličja i priznanja. Jednako tako, ovrha se ne provodi na primanjima i naknadama izuzetima temeljem posebnog zakona, poput novčane potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama te Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od 2/3 iznosa plaće. Za svako od gore navedenih primanja možete otvoriti zaštićeni račun.
  4. Poslodavac se, naravno, mora pridržavati Zakona. Neznanje nije olakšavajuća okolnost. Mislim da se možete pozvati na Ovršni Zakon, čl. 17, st.4, točka 1: (4) Nadležni sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe: 1. ako protivno nalogu ili zabrani poduzmu određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja. Novčane kazne se kreću do 5.000,00 kn za fizičke osobe i do 20.000,00 kn za pravne osobe pri čemu se mogu izreći i novčane kazne za odgovorne osobe u pravnoj osobi ukoliko se utvrdi da su svojim djelom ili propustom uzrokovale kažnjivo djelo pravne osobe.
  5. Prema Zakonu o obveznim odnosima, tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika zastarijevaju u roku od godine dana i računaju se za svaku mjesečnu pristojbu zasebno. No, u međuvremenu je vjerojatno doneseno neko rješenje o ovrsi koje Vam je tek sada podneseno na naplatu. U FINA-i ili u banci (ovisno o banci) možete dobiti dokumentaciju temeljem koje Vam se provodi ovrha. Obvezno zatražite istu kako biste znali o čemu se točno radi. Otvorite u FINA-i zaštićeni račun (imaju obrazac) kako Vam se isto ne bi dogodilo i sljedeći mjesec. Za eventualni povrat zaštićenih sredstava trebate razgovarati s bankom (ukoliko s bankom imate ugovor o ranijoj isplati mirovine), no o tome nemam informacija niti iskustva.
  6. Važan je datum davanja suglasnosti, da li je to bilo prije 17.06.2008. ili nakon toga datuma. Ukoliko je bilo prije, da li je suglasnost dana na ovrhu cijelog primanja ili samo dijela (ako je navedeno da se suglasnost daje na samo dio primanja, može se otvoriti zaštićeni račun). Ukoliko se sve događalo nakon toga datuma, ako je i dana suglasnost na ovrhu cijelog primanja, ona je ništava. (Ovaj datum vezan je uz ranije izmjene Ovršnog zakona, ne uz donošenje novog, jer se isti ne može retrogradno primjenjivati, dakle nije važno da li su obveze nastale prije primjene novog Ovršnog zakona (NN 139/10) već da li su nastale prije ili poslije 17.06.2008. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 67/08).)
  7. Pravilnikom o porezu na dohodak, čl. 90, st. 2 taksativno su navedene vrste isplata koje se obveznicima poreza na dohodak mogu isplatiti u gotovom novcu: Pravilnik o porezu na dohodak
  8. U pravu si. Smetnula sam to s uma jer imam posla uglavnom s pravnim osobama, a i jučer mi je bio težak dan (imam i svoje pitanje u jednom postu). Dakle, za fizičke osobe je kamatna stopa do 30.06 2011. bila 14% i to je 30,68 kn na cjelokupni dug. Od 01.07. do danas kamatna stopa je 12% i to je 139,36 kn kamata na cjelokupni dug za to razdoblje. Ukupno, to je 170,05 kn kamata, dakle nikako 1.400 kn.
  9. Stambena pričuva je povremena tražbina koja zastarijeva u roku od 3 godine, računajući tijek zastare od svake pojedine mjesečne rate tako da je sasim izvjesno da je određeni dio tih potraživanja u zastari. Činjenica da se ništa ne događa ne mora značiti da prijedlog za ovrhu nije dostavljen FINA-i. Može značiti da je dostavljen, ali da na ovršenikovim računima nema sredstava za naplatu duga. U FINA-i vaš upravitelj, opunomoćenik u zastupanju, može tražiti izlistanje reda za naplatu (mislim da košta kok 50tak kn) na dotičnom ovršeniku. Na taj ćete način provjeriti da li je prijedlog dostavljen FINA-i i ukoliko je, koji ste u redu na naplatu (nećete vidjeti ostale, ukoliko ih ima, samo redni broj). Informaciju o tome, bez izlistanog dokumenta, uglavnom u FINA-i možete dobiti i usmeno, na šalteru za prisilnu naplatu.
  10. Mogu vam sa sigurnošću reći da kamate sasvim sigurno nisu mogle biti tolike od 31. svibnja do današnjeg datuma. Međutim, sami navodite kako je iznos duga 2.666,09 kn, a troškovi ovrhe 1.439,10 kn. Ukoliko ste dosad otplatili 2.500 kn, još uvijek vam ostaje 166,09 kn duga i 1.439,10 kn duga na ime troškova ovrhe koje ne navodite da ste podmirili. Možda su vas samo pogrešno informirali i tih 1.400 kn se odnosi na trošak ovrhe, a ne na kamate ili je primatelj vaših uplata zatvarao vaše dugovanje na drugačiji način nego što ste mislili i podmirio prvo trošak ovrhe, a vama i dalje ostaje tih 1.439,10 kn plus 166,09 kn. U svakom slučaju tražite pisano očitovanje o visini vašeg duga i na što se taj dug odnosi. Edit: Ispričavam se, nisam pomno pročitala vašu prvu rečenicu u kojoj kažete da je ukupni iznos duga 2.666,09 zajedno s kamatama i s troškom ovrhe. Moj savjet o pisanom očitovanju još uvijek stoji. Zakonska zatezna kamatna stopa do 30.lipnja 2011. iznosila je 17%, a nakon toga datuma 15%. Primjenom ove stope ne može se doći do povećanja vašeg duga za 1.400 kn.
  11. Poštovani, Ukoliko ste na bolovanju zbog ozljede na radu, trebali biste dobiti iznos u visini 100% prosječne plaće koju ste primali u 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje radi ozljede na radu. Ta se naknada, dakle, ne bi trebala puno razlikovati od plaće koju inače primate. Poslodavac je dužan provjeriti dokumentaciju temeljem koje vam provodi ovrhu na plaći i primijeniti red prednosti prilikom zatvaranja vaših dugovanja. Ukoliko je bilo koja od navedenih ovrha donesena nakon 17. lipnja 2008. godine ili ste sami dali suglasnost nakon tog datuma - primjenjuju se izuzeća od ovrhe i dio vaših primanja uplaćuje se na zaštićeni račun (morate sami dati FINA-i obavijest temeljem čl. 122 Ovršnog zakona i oni će vam otvoriti taj račun; to je standardizirani obrazac i morate ga samo ispuniti). Izuzeća od ovrhe u vašem slučaju: - 1/2 prosječne neto plaće RH za uzdržavanje djeteta (ove ovrhe uvijek imaju prednost pred svim ostalim) - 2/3 prosječne neto plaće RH za ostale ovrhe nakon 17. lipnja 2008. (prije tog datuma mogli ste dati suglasnost na zapljenu cijele plaće i ukoliko ste takvo što potpisali, nemate pravo na ovo izuzeće) Prosječna neto plaća RH za 2011. je 5.305 kn- Ukoliko je vaša plaća manja od toga, u izračun se uzima iznos vaše plaće, a ne ovog prosjeka. Dakle, ako je vaša plaća (u ovom slučaju, naknada plaće) 4.250 kn, a sve zapljene koje imate su donesene (rješenjem suda ili vašom suglasnoću) nakon 17. lipnja 2008. godine, izračun vaših zaštićenih sredstava bio bi: 4.250/2=2.125 kn do ovog iznosa može se plijeniti vaša plaća za uzdržavanje djeteta 4.250/3=1.416,67 kn - ovo je ukupni iznos koji vaš poslodavac može raspodijeliti na zatvaranje vaših kredita. Ukoliko to nije dovoljno za namiru svih, šalje obavijest ovrhovoditelju da trenutno nemate dovoljno srestava da biste podmirili te dugove i da je to privremenog karaktera (tada banke obično ne kreću s drugim načinima naplate) Iznos vaših zaštićenih sredstava je 4.250 - 1.500 kn za uzdržavanje djeteta - 1.416,67 kn za ostale kredite = 1.333,33 kn i taj vam je iznos poslodavac dužan uplaćivati na zaštićeni račun ukoliko ga otvorite. Ovisno o poslovanju pojedine poslovnice, FINA će sama obavijestiti poslodavca da ste otvorili taj račun ili će vam izdati potvrdu koju sami možete dostaviti poslodavcu.
  12. Molim pomoć i savjet vezano uz sljedeće. Dana 05. prosinca 2011. godine (danas) banka koja isplaćuje mirovinu (temeljem ugovora s korisnikom o ranijem isplaćivanju mirovine) zaprimila je predmet o zapljeni plaće temeljem Izjave o suglasnosti zapljene primanja od FINA-e, uz dopis Splitske banke o visini duga koji je potrebno namiriti. Izjava o suglasnosti potpisana je 23. travnja 1998. godine. Dio duga plaćen je od tog datuma nadalje od strane korisnika (ovršenika), a dio od strane jamca kojem je ovršenik podmirio sve troškove. Do današnjeg dana nije bilo zahtjeva od banke za namiru ovog duga niti je ovršenik bio svjestan da dug nije u potpunosti namiren. Dopis Splitske banke prema FINA-i datiran je 19. listopada 2011. godine i u njemu se navodi kako je tražbina banke dospjela i na dan 30. rujna 2011. iznosi: - 9.823,87 kn glavnice - 11.642,78 kn redovnih kamata - 25.573,74 kn zateznih kamata te da je Izjava o suglasnosti pravomoćna u ovršnom postupku. Sudeći po visini zateznih kamata, ovo se potraživanje banke vuče već duže vrijeme, međutim banka do listopada ove godine nije poduzela ništa kako bi predmetno dugovanje naplatila. Kako ovršenik ne posjeduje nikakvu dokumentaciju vezanu uz gore navedeno, nije poznato kada je izvršena zadnja uplata niti da li je nastupila mogućnost zastare. Važno je napomenuti da je ovršenik bio voljan podmiriti sve dugove prema banci da je znao da isti još uvijek nije bio podmiren, međutim trenutna primanja ne bi bila dovoljna za podmiriti dug uvećan tako velikim kamatama - godinama. Moja su pitanja sljedeća: 1. Otvoren je zaštićeni račun kod FINA-e radi uplate 2/3 mirovine na taj račun, tako da je danas prilikom uplate mirovine 1/3 uplaćena na konto zatvaranja predmetnog duga. Da li je time prekinut tijek zastare - uplata je izvršena prisilno i ovršenik time ne priznaje dug? 2. Da li potraživanjem dodatne dokumentacije od banke na bilo koji način prekidamo tijek zastare ukoliko je ista u međuvremenu nastupila? 3. Kome uputiti prigovor o zastari - FINA-i ili Splitskoj banci? Prema dokumentaciji kojom raspolažemo (dopis Splitske banke, kopija Izjave o zapljeni), niti jedna druga strana, ovrhovoditelj, nije uključena u predmet. Zahvaljujem na svakom odgovoru.
  13. Poštovani, Temeljem očitovanja Vlade RH od 04. prosinca 2011. godine, dar djeci izjednačava se s roditeljskim naknadama i temeljem istog može se isplaćivati na zaštićeni račun. Isplata materijalnih troškova, propustom zakonodavca, nije moguća na zaštićeni račun bez obzira što se isti ne smatraju dohotkom primatelja već naknadom troškova. Možete zahtijevati od svog poslodavca isplatu ovih troškova iz blagajne, ne preko tekućeg računa. Na taj način ćete izbjeći ovrhu na spomenutim sredstvima. Ovakve isplate poslodavac može vršiti bez problema, sukladno propisima vezanim uz porez na dohodak.
  14. Obrazac obavijesti možete naći na internet stranicama FINA-e ili u nekoj u njezinih poslovnica.
  15. Temeljem ovoga što ste napisali, sami ste prilikom potpisivanja ugovora o kreditu dali suglasnost na zapljenu cijele plaće. Izmjene Ovršnog zakona ne djeluju retrogradno i temeljem svih kredita potpisanih prije (a čini mi se i na dan) 17.06. 2008. godine ovhovoditelji imaju pravo tražiti zaplijenu po cijeloj vašoj plaći, no to ste već i sami zaključili. Ukoliko poslodavac odbije postupiti prema rješenju o ovrsi, ovrhovoditelj se može pokušati naplatiti i od njega. Koliko vidim, jedino što možete napraviti jest dostaviti FINA-i obavijest po članku 122, st. 1 Ovršnog zakona kojim ćete FINA-u obavijestiti o iznosu koji je izuzet iz ovrhe. Temeljem te obavijesti FINA će Vam otvoriti račun za zaštićena primanja i o tome obavijestiti poslodavca koji će biti dužan uplaćivati vam dio plaće na taj račun. E sad, da se izuzeća iz ovrhe po članku 92. Zakona ne odnose i na ovrhe koje su pokrenute za naplatu ugovora potpisanih prije 17.06.2088, to je jasno, ali ne vidim da Vas što spriječava da pokušate. Preblem je, što vam račun nije blokiran jer poslodavac izravno uplaćuje sredstva banci, ako sam dobro shvatila. FINA temeljem toga vjerojatno neće otvoriti zaštićeni račun, ali mi ništa drugo ne pada na pamet.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija