Jump to content

istra15

Korisnik
  • Broj objava

    67
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Pogledajte si Zakon o listi tjelesnih oštećenja da vidite ostvarujete li pravo na poreznu olakšicu radi invaliditeta. Ako ostvarujete onda u NN kupite obrazac, ispunjen predate zajedno sa preslikom otpusnog pisma i ostalih nalaza u područnu službu HZZO (i platite), pozovu Vas na vještačenje, izdaju rješenje. Što se tiče uvjeta rada na poslu i problema koliko smijete sjediti, nositi teret,....to uvrđuje liječnik na medicini rada.
  2. čl.297. ZOR (149/09) Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti će se po odredbama Zakona o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05 - Odluka Ustavnog suda RH), ako ovim Zakonom određeno pravo nije za radnika povoljnije uređeno. Poštujući načelo "in favorem laboratores" i citiranu odredbu, moje je mišljenje da je za rješavanje ove situacije mjerodavan ZOR NN 38/95.
  3. Slažem se. Ovakvo tumačenje je dao i RIF i Informator i potrebno je razlučiti dvije različite stvari: osnovica za GO i najkraće trajanje GO. Osim toga, čl.38. st.1. Temeljenog kolektivnog ugovora koji je zaključen 25.09.2010. (dakle nakon stupanja na snagu novog ZOR-a)propisuje: Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti. St.2. navedenog članka: Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu,niti više od 30 radnih dana.
  4. Evo jedan slučaj iz prakse. Osoba xx je do 1997. imala obrt. Nakon zatvaranja obrta ostao je neplaćen dug prema HZZO (glavnica cca 4.000,00 kn + zatezne kamate). Osoba se 2005. zaposlila kod poslodavca (državna ustanova) koji je 2008. dobio (kao i osoba xx) pravomoćno rješenje o ovrsi. Poslodavac je temeljem Rješenja proveo ovrhu na računu ovršenika u iznosu od 1/3 plaće što je uplaćivano u 9 rata. I tu bi priča trebala završiti. Ali, osoba xx prije 2 mjeseca dolazi na bankomat, međutim račun je blokiran. Odlazi u finu gdje mu ljubazno osoblje kaže da se radi o ovrsi broj ... Nakon nekoliko dana uzaludnog traženja saznaje se da je poslodavac uplaćivao onaj dug tijekom 2008. i 2009. na krivi poziv na broj. Osoba xx javlja se ovrhovoditelju (HZZO) koji kaže "mi nemamo ništa sa time, od 2003. sve ide preko Porezne, obratite se Poreznoj, osim toga fina je trabala obavijestiti da će račun blokirati (kako da ne). U Poreznoj kažu da oni nisu ništa pokrenuli, da je to pokrenuo HZZO, osoba xx kaže da je sve plaćeno prije 2 godine. Porezna traži da poslodavac zatraži sam na koji račun je otišao novac i sukladno tome zatraži povrat tog istog novca koji će se onda uplatiti na ispravan porez na broj. Osoba xx, nakon 2 mjeseca, još uvijek ima blokiran račun jer "sve je u postupku prebacivanja", Porezna tereti i dalje za kamate do današnjeg dana. Kontrolira li netko od nas kad poslodavac plaća, radi li on to na ispravan način? Bojim se da ne, jer po nekoj inerciji smatramo da ljudi znaju svoj posao. Tko je dužan platiti sada 2 godine zateznih kamata? Osobi xx je dosta svega, pita me za savjet, neki mu kažu tuži poslodavca prema ZOR za grubu nepažnju, ali što će time dobiti - račun je i dalje blokiran. Nemaju svi figu u džepu.
  5. U potpunosti se slažem sa izrečenim. Neke stvari koje se dešavaju su potpuno sramotne.
  6. I ja sam imala sličan upit proslijeđen Postaji prometne policije (naselje više selo nego grad, lokalni vozači formule, ležeči policajci). Problematika "ležećih policajaca" obavlja se preko Mjesnog odbora. Pripremite se na mukotrpan put i nauružajte strpljenjem. Ja nisam uspjela.
  7. Mogu. Čl.10.st.2. Zakona o radu Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine. Čl.10.st.3. ZOR Iznimno od stavka 2. ovog članka, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno radi zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorm.
  8. Vaš ugovor ima prekida, ali obratite pozornost na članak 10. stavak 4. (prekid kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine). Što se tiče stavka 5. navedenog članka, sigurno da imate osnove, ali bojim se da ćete si napraviti medvjeđu uslugu. Mislim da Vam je bolje razgovarati sa svojim poslodavcem nego ići u spor. S obzirom na cjelokupno stanje u državi, smatram da treba zadržati posao iako je činjenica da ste sasvim u pravu. Vi odlučite.
  9. Istina je da se ne događa automatski, ali nije ni tužba sudu jedini put u ostvarivanju ovog prava. Ako kadrovska služba radi svoj posao i zna tko u dogledno vrijeme ostvaruje staž od pune 3 godine na određeno vrijeme koji je zakonski maksimum, onda se (ako nije zamjena za odsutnog radnika,...) napravi plan kadrova s kojim se ide na Upravno vijeće koje donese odluku o zapošljavanju, ili se šalje dopis nadležnom Ministarstvu ako je potrebna suglasnost za zapošljavanje.
  10. istra15

    Ima li to igdje?

    Ej, kolega, kakve su to misli, kakvo samoubojstvo?! Znam da nije normalno da takav dobar student nema posla, a pored svega ima i položen pravosudni (ja nemam i teško da ću ikad i imati, svaka čast) i istina je da bi se u nabrojanim državama vjerojatno odmah dobio posao. Ali, naša realnost je drukčija, nije neizdrživa, ima i gorih stvari (nije šablona) i definitivno nije razlog za neutemeljene crne misli. Gore glavu, diplomirali ste, položili pravosudni,...svaka čast.
  11. Nije baš da puno znam o ovoj tematici i problematici, ali znam jednog oca koji je koristio ovo pravo (prije cca 4 godine) i bio kući sa svojim trećim djetetom do njegove 3. godine života. Mjesto dešavanja: Pula. Prema tome, ako može u Puli, zašto ne može i drugdje u lijepoj našoj? Još jednom ističem da ne poznajem propise sa ovog područja, ali evo jedan životni primjer...
  12. Ovo pitanje je već postavljeno tijelima koja bi trebala dati mjerodavna tumačenja zakona, ali odgovori nisu bili konkretni. Naime, neki tumače da je zakonom propisano minimalno trajanje godišnjeg odmora od 4 tjedna (u Vašem slučaju 20 dana jer imate petodnevni radni tjedan)i to tumače da se na osnovicu od 18 dana dodaju dodaci ovisno o pravima iz kolektivnog ugovora, pravilnika, ugovora o radu i sl. Oni koji ne ostvaruju, kada se pribroje dodaci, minimalnih zakonom propisanih 20 dana (a to bi bili radnici bez staža, bez dodatka na uvjete rada, djecu i sl), oni ipak ostvaruju pravo na trajanje godišnjeg od 20 dana jer je tako propisano zakonom. Drugo je tumačenje da je osnovica 20 dana i da na nju idu dodaci. Ne znam šta konkretno odgovoriti. Znam iz prakse da se negje tumači na 1. način, a negdje na 2. način. Kada se postavi upit raznoraznim komisijama,povjerenstvima,...o konkretnom problemu onda su to odgovori vrlo dvosmisleni i nedorečeni i doslovce kažu: nazovite na broj....pa ćemo vam odgovoriti, a u svakodnevnoj praksi meni ništa ne znači što je tamo netko nešto rekao ako toga na papiru u vidu službenog tumačenja nema. Rijetki su oni koji pismeno odgovore i stoje iza toga. Žalosno je što to nije 1. put da se susrećem sa ovakvom praksom, a još žalosnije što sigurno nije ni posljednji.
  13. Ako radnik npr 01.07. ima punih 15 godina staža, a rješenje o korištenju godišnjeg odmora je datirano sa npr 02.07., onda ostvaruje pravo na povećanje. Odnosno, ako je npr prvi dio godišnjeg (min 2 tjedna) iskoristio u lipnju, u srpnju navršio punih 15 godina staža, a drugi dio koristi npr u prosincu, onda se ne ostvaruje ovo pravo.
  14. Sada više ne, mogla je iskoristiti pravo na godišnji za 2009. do 30. lipnja 2010.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija