Jump to content

Danijel5

Korisnik
  • Broj objava

    22
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Danijel5 objavio

  1. Provjerio sam. Zgrada koja je uz garaže, s tim da je zgrada zasebna katastarska čestica od garaže, ima stanove nad kojima je uspostavljeno etažno vlasništvo stanara, gdje se garaže ne spominju. Ne znam je li etažirana, žuta je na katastarskoj karti, kao i garaže. Zbunjuje me i plaši da su stanovi etažno VLASNIŠTVO, a za garaže posjednici imaju samo posjedovne listove, ali ne i (etažno) vlasništvo. Ima li potencijalnih opasnosti kad se kupi i posjeduje takva garaža, jer se dobije Posjedovni list, ali ne i vlasništvo? Jer vlasništvo je i dalje društvena imovina.
  2. Da, nalaze se zgrade okolo, ali mi se čini da zgrada jest etažirana ako svaka garaža u katastarskom elaboratu ima svoj vlastiti broj i označena je zasebnim brojem na katastarskoj karti. A te okolne zgrade imaju svoje vlastite katastarske brojeve. Ili griješim, možda to nema veze? U slučaju da stvarno zgrada nije etažirana, je li moguće da mi nakon etažiranja netko ima pravo osporiti posjedovni list i oduzeti garažu?
  3. Molim znalce za mišljenje. Kupio bih garažu u Zagrebu za koju prodavatelj ima uredan Posjedovni list 1/1, ali je garaža na zemljištu koje se u zemljišnoj knjizi vodi kao društveno vlasništvo. Na tom zemljištu u Zagrebu je više garaža u nizu i u katastarskom elaboratu je naveden Posjedovni list posebno za svaku garažu, pa i za tu koju bih možda kupio. Zanima me postoji li realan rizik da u nekoj budućnosti ostanem bez te garaže, u smislu da vlasnik (država) odluči na tom zemljištu nešto izgraditi, prenamjeniti ga ili čak prodati? Pa možda kao obeštetiti me nekakvim njihovim proizvoljnim simboličnim iznosom ili nešto slično? Hvala!
  4. Da, to je ta plaža, ali kako je Sivko pronašao, prije mjesec dana su napravili izmjenu i dopunu odluke o javnom redu i nadodali to protiv nudizma. Lijepo hrlimo u srednji vijek. »Osim na za to označenim mjestima zabranjeno je kupanje i sunčanje na svim javnim uređenim i neuređenim plažama bez donjeg dijela kupaćeg kostima.« Sad se pitam, s obzirom na nejasnu formulaciju, bi li mi na sudu prošlo ako bih kupaće imao sa sobom u ruci, ali ne na sebi.
  5. Sivko, plaža o kojoj govorim spada u općinu Malinska, a oni u svojoj službenoj Odluci o javnom redu i miru NEMAJU stavku protiv nudizma na plažama, u što se možeš sam uvjeriti. Imaju samo za poslovne prostore. http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=29728
  6. Nikakav štetni utjecaj na djecu ne postoji, inače bi nudizam odavno bio zabranjen. Radi se o apsurdnom "vrijeđanju moralnih osjećaja" nekoga tko nije gol, a vidi druge ljude gole. Zato me i zanima da li bi se na sudu to moglo proglasiti apsurdnim i nevažećim. Jer na toj plaži nije obavezno biti bez odjeće, kao na nekim službenim FKK plažama.
  7. Kako se točno određuje što bi spadalo u prekršaj 'vrijeđanja moralnih osjećaja'? Koliko sam shvatio, golotinja u javnosti, npr. na plaži koja nije službeno određena kao nudistička, spada u taj prekršaj. Ovih dana komunalni redari obilaze neke od plaža na našoj obali koje su oduvijek bile neslužbene nudističke i prijete golaćima prekršajnim kaznama. Konkretno plaža o kojoj govorim je udaljena nekoliko kilometara od naselja i nije uređena. Čak su oduvijek na stablima bile oznake FKK, ali sada komunalni redar kaže da to nisu službene oznake i da ih je netko samoinicijativno napisao. Postoji li način da se pojedinac izbori za nudizam na takvoj plaži, odnosno da ustraje u nudizmu i ne plati kaznu za "vrijeđanje moralnih osjećaja građana"? Zar po nejasnoj kategorizaciji takvih "nedjela" ne bi bilo moguće da svako malo netko nekoga tuži za razna apsurdna "vrijeđanja moralnih osjećaja"? Tako ispada da bi neki konzervativac mogao tužiti svaku curu u minici u gradu, ili neki islamist svaku ženu koju vidi na ulici da nije pokrivena burkom. http://www.zakon.hr/z/279/Zakon-o-prekr%C5%A1ajima-protiv-javnog-reda-i-mira
  8. Poštovani Frenkie! Nisam pravnik, ali bih Vas uputio na web stranicu čovjeka koji već dugo vodi bitku protiv maltretiranja zvonjavom. http://adacta.org/
  9. Ako nije diskriminacija možda jest vrijeđanje ili šikaniranje? Mobbing?
  10. Je, to jest diskriminacija! Samo što to tvoj podanički mozak ne percipira. Ako su mjesta za tvog direktora i upravu rezervirana za njihova službena vozila onda nije diskriminacija.
  11. Da, radi se o vlasnički mješovitom društvu. Hvala na pristojnom odgovoru!
  12. Hajde molim te poštedi me tvojih daljnjih pokušaja vrijeđanja a i gluposti. Očito su ti pojmovi 'boljševizam', 'radnička prava', 'diskriminacija' i slično potpuna nepoznanica. Naravno da tvrtka ima pravo rezervirati parking za SLUŽBENA vozila, poslovne partnere, kupce i slično ali rezervirati za PRIVATNE aute samo pojedinih zaposlenika a ostalima braniti parkiranje je po mojem mišljenju diskriminacija. Ono po čemu bi tvrtka smjela vrednovati 'važnost' nekog radnika je isključivo visina plaće. Hajde ne zagađuj mi više temu i pusti da drugi kažu što misle.
  13. Već drugi put me kao vrijeđaš a mislim da si u krivu. Po tvojoj logici svatko na svom privatnom posjedu ima pravo kršiti nečija prava i diskriminirati samo zato što se sve odvija na njegovom privatnom posjedu. Može li još netko reći svoje mišljenje?
  14. Ne zanima me koliko je uobičajeno a i nema nikakve veze s demokracijom. Zanima me samo da li je po zakonu ili nije, tj. da li je prisutna diskriminacija.
  15. Poštovani! Privatna firma u kojoj sam zaposlen ima svoje parkiralište ali nema dovoljno mjesta za sve djelatnike. Problem su "riješili" tako što su parkirna mjesta označili brojevima i samo odabranim zaposlenicima pojedinačno putem e-maila ili usmeno odobrili pojedino parkirno mjesto za njihova PRIVATNA vozila a ostale također putem službenog e-maila obavijestili da ne smiju parkirati na parkingu ako im nije odobreno mjesto. S vremena na vrijeme iznajme i zaštitara koji ima popis 'odobrenih' registracija i samo njih pušta, tj. otvara im rampu. Zanima me da li je to legalno i nije li to diskriminacija onih koji ne smiju parkirati? Hvala!
  16. U obrazloženju odbijanja suca iz gruntovnice kaže se otprilike da iako je raskid sporazuman, to nije dokument na temelju kojeg se po zakonu može u zemljišnoj knjizi vratiti na stanje od prije jer kao po nekim točkama zakona o zemljišnim knjigama daroprimac ima pravo brisanja novog stanja "koje ga vrijeđa" (nemam sad pred sobom obrazloženje pa ne mogu točno citirati) što je po meni vrlo nelogično jer je sve sporazumno i ima točka gdje stranke dopuštaju to vraćanje na prijašnje stanje. Osim toga zahtjev sam podnio ja koji sam ta strana (daroprimac) koja bi kao mogla tražiti brisanje. Možda je sudac pogriješio. Međutim mene sad muči da li taj sklopljeni a nerealizirani ugovor ima neku pravnu snagu. Da li bi ga trebalo sad nekako poništiti prije sklapanja drukčijeg ugovora, tj. onog o (obrnutom) darovanju? Hvala na odgovoru!
  17. Poštovani! Može li se napraviti sporazumni raskid darovnog ugovora između daroprimca i darodavca za stan, u kojem se navodi i da daroprimac pristaje da se u gruntovnici stan uknjiži na prijašnjeg vlasnika, tj. darodavca? Zašto na temelju tog ugovora u gruntovnici ne žele tako postupiti? Ima li takav ugovor, već sklopljen i solemniziran kod javnog bilježnika, ikakav pravni učinak? Hvala
  18. Također me zanima da li neka osoba može potpisati ugovore o uzdržavanju s više različitih osoba za različite nekretnine koje posjeduje? Hvala!
  19. Molim odgovor od znalaca! Je li pravno valjano da neka osoba potpiše s drugom ugovor o doživotnom uzdržavanju koji se odnosi na jednu nekretninu a kasnije i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s istom osobom ali za drugu nekretninu? Ostaju li oba ta ugovora važeća u takvom slučaju? Hvala!
  20. ... i da, zemljište (pašnjak) je u građevinskoj zoni.
  21. Molim za savjet oko sljedeće situacije. Na Dugom otoku moji roditelji posjeduju zemljište - pašnjak stotinjak metara od mora. Lokacija je u neposrednoj blizini kuća u tom mjestu. Prošle godine tamo su postavili mobilnu kućicu od 3X8 m2 koja je na kotačima ali se podupire i na improviziranim podupiračima. Također su napravili i septičku jamu koja je sad već u funkciji. Sad pokreću postupak traženja lokacijske dozvole radi strujnog priključka. Međutim bila je neka inspekcija koja traži uklanjanje 'montažnog' objekta. U vezi toga već smo poslali očitovanje da se ne radi o 'montažnom' već o mobilnom objektu. Mene međutim najviše brine ta septička jama. Može li se ona nekako legalizirati iako na tom zemljištu nema drugog čvrstog objekta? Može li se tražiti lokacijska/građevinska dozvola samo za septičku jamu kao građevinu? Da li se cijena građevinske dozvole u tom slučaju može računati samo prema veličini te septičke jame ili možda prema veličini mobilne kućice, iako je ona na kotačima? Hvala!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija