Jetti

U pravilu na nagodbi piše rok u kojem će bi isplaćeno. Rok ne bi smio biti duži od 30 dana.

To što nemate primjerak pisanog ugovor ne znači da između vas nije nastao, odnosno da ne postoji ugovorni odnos. Između vas postoji usmeni ugovor. Zakon samo u nekoliko slučajeva propisuje kada je forma ugovora preduvjet za postojanje i valjanost ugovora što ovdje nije slučaj. Jasno, bez potpisanog ugovora bit će teže dokazati postojanje ugovornog odnosa, odnosno da se vi izvršili svoju ugovornu obvezu - svirali, a da oni svoju nisu te osobito kolika je njihova obveza prema Vama - cijena. Čini mi se da ne preostaje ništa drugo nego svoje potraživanje tražiti putem suda, u kojem slučaju svakako treba razmotriti kojim dokaznim sredstvima bi mogli dokazati da ste svirali (npr. svjedoci) te koje je bila ugovorena cijena za to (npr. uporedba s ranije plaćenim za istu stvar.) U svakom slučaju preporučam da im prije pokretanja sudskog postupka uputite opomenu pred utuženje, putem odvjetnika što će im pokazati da ozbiljno mislite pa vam možda i plate.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu Članak 75. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po ovom Zakonu, označava djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor – zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos. Pravo iskoriŠtavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu Članak 76. Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja.

Ako netko ima ove zakone na engleskom ili zna gdje se mogu naći, bit ći jako zahvalan.

Jel zna netko na koji način 4 tvrtke nastale od HŽ odgovoraju za dugovanje HŽ. U zakonu o podjeli piše samo da su opći pravni slijednici, a ZTD govori o planu podjele koji za HŽ ne postoji. U relevantnim odlukama samo se ponovno spominje opće slijedništvo. Da li ima neka odluka za koju ne znam? možda sudska praksa? Hvala

Ugovor nastaje sporazumom ugovornih strana, stoga ga ne možete samo tako prenijeti na drugu osobu. Možete cesijom prenijeti ugovore u kojima ste vjerovnik, a o tome trebate obavijestiti dužnika. Konačno, svaka ugovorna strana može uz pristanak druge ugovorne strane prenijeti ugovor na neku treću osobu koja postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora. Dakle, obrt bi trebao sklopiti ugovor s tvrtkom da se sva prva i obveze iz ugovora prenose na tvrtku za svaki ugovor posebno, a druga ugovorna strana se s tim treba suglasiti.

Pitanje je stvarno delikatno. Zakon o trgovačkim društvima dopušta registraciju tvrtke s istim nazivom pri različitim sudovima. Dovoljno je da pogledate u sudski registar, tako da mislim da po tom pitanju Vam ne mogu baš puno. Pitanje je da li je naziv zaštičen kao žig pri zavoda za intelektualno vlasništvo. Ako imaju zaštičen žig, onda imaju više šansi. Nadalje, i zakon o zaštiti tržišnog natjecanja regulira tu materiju, ali samo u slučaju ako vi koristite njihov ugled i sl. Ne znam koliko Vam je naziv uistinu bitan, ali ako ste Vi bili prije aktivni na području te županije i bino vam je ime, onda svakako nađi odvjetnika i borite se. U svakom slučaju, ako se odlučite za promjenu naziva, tražite da Vam oni plate trošak promjene, a probajte tražiti i neko obeštećenje. Ako je njima naziv toliko bitan, mislim da će pristati na takvu nagodbu...

moraš napisati broj klase i naziv proizvoda, odnosno usluga. Možeš navesti glavne usluge koje pišu pored broja klase, a možeš ih i dalje razraditi prema popisu. Službeni prijevod možeš nači jednio u zavodu koji to naplačuje nekih 250 kuna... Na stranicama zavoda možeš pronaći više informacija www.zik.hr

Nema

ZNači da se ovrha obustavlja zbog nemogućnosti naplate. Postupak je gotov, ali ovrhovoditelj može uvijek ponovno pokrenuti ovršni postupak, može Vam recimo sjesti na 1/3 plaće...ili nači neki drugi način da se namiri...

Točno, ali za HT nije mogla potpisati, ali za kredit je moguće da je i potpisala za cijelu plaću pa joj sada istu i uzimaju

istovremeno bi znači da su sve došle isti dan na naplatu, u što ne vjerujem... najviše 1/3 plaće može se plijeniti, odnosno 1/2 ako se radi o obvezi uzdržavanja. Treba primijeniti na čl. 149. i čl. 156 Ovršnog. Dakle, naplaćuje se redoslijedom kako su stigle, ali nikako se ne smije naplatiti više od 1/3. Zakon o radu (čl.95.) predviđa zaštitu najmanje 1/2 radnikove plaće. Prva koje je stiga kod poslodavca se naplaćuje dok se ne naplati, a druge čekaju u redu pa kad se prva naplati, onda ide druga na naplatu, pa treća itd. Ovrhovoditelje čije se potraživanje ne naplaćuje treba obavijestiti o stanju stvari. Ako su baš došle isti dan, onda se naplaćuju srazmjerno Ne znam tko kod poslodavca provodi naplatu rješenja, ali sam siguran da nema veze s ovršnim zakonom. Ako osobu zaduženo za naplatu ne možete uvjeriti da postupa protivno zakonu uputite je na RRiF br. 11/2006 str. ili nađite odvjetnika koji bi ovu situaciju morao rješiti jednostavnim dopisom poslodavcu u rok nekoliko dana. U krajnjoj liniji, možete tužiti poslodavca da postupa protivno zakonu i time radniku nanosi štetu.

Dakle, ovakva je stvar. Radniku se već provodi ovrha na 1/3 plaće na osnovu duga ministarstvu financija. Sada je zaprimljeno i rješenje o zapljeni 1/2 plaće na ime zakonskog uzdržavanja. Kako postupiti? Vidim da svi na forumu navode kako ovrha za uzdržavanje ima prednost nad ostalim ovrhama, ali ja u zakonu (ni ovršnom niti obiteljskom) ne nalazim podlogu za takvo mišljenje. Štoviše čl. 178. ovršnog piše da ovrha na ime uzdržavanja ima samo prednost nad zapljenom na temelju suglasnoti ovršenika, dok se u svim ostalim slučajevima ima primjeniti prednosni red iz čl. 159. S obzirom da se za uzdržavanje može plijeniti do 1/2 polovina plaće, a prednosi red ima ovrha ministarstva financija, mišljenja sam da: se treba nastaviti provoditi ovrha na temelju rješenja ministarstva financija za 1/3 plaće, a ovrha za uzdržavanje se provodi za razliku do 1/2. Uostalom, zakon o radu onemogućava ovrhu na više od 1/2 polovine plaće. Ako netko ima drugih mišljenja i iskustava zasnvanih na zakonu bit ću zahvalan da ih podijeli samnom

U načelu ne, budući da ne preuzima obveze za sebe već za društvo... Ali sud uvijek može primijeniti ZPP i dati parničnu sposobnost onome koja nema parničnu sposobnost ako utvrdi da je to svrsishodno (npr. radničko vjeće)...

Promjena sredstva ovrhe podnosi se sudu.. Nadležan je trgovački sud.