Jump to content

Zex

Administrator
  • Broj objava

    2213
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    4

Zex je zadnji put osvojio dan rujan 18

Zex objavljuje sadržaj koji korisnici cijene!

1 pratitelj

O Zex

  • Rang
    Administrator

Osobni podaci

  • Web stranica
    www.legalis.hr
  • Skype
    goranzekovic

Nedavni posjetitelji profila

18364 pregleda profila
  1. Kolegijalni sajtovi

    Pozdrav, nakon prelaska na novi sustav više nemamo modul sa linkovima, tako da više nemamo linkove prema drugim stranicama. Objaviti pak link u određenoj temi u forumu nam se ne čini da ima previše smisla.
  2. Pohvale i sitnice

    Legalis trenutno broji skoro 90.000 korisnika, a njihov broj svaki dan raste. To je prevelik broj da bi imalo smisla objavljivati popis članova kakvog se vi sjećate. I dalje u administratorskom dijelu portala postoji takav popis, koji trenutno ima 3600 stranica. Vjerujte, nikakva praktična korist od njega. Ako tražite nekog korisnika, to je nemjerljivo lakše učiniti preko tražilice.
  3. Pohvale i sitnice

    Hvala vam na javljanju! Problem riješen. Poštanski sandučići su korisnicima od sad povećani na max. 4000 poruka. Vjerujem da će to svima biti više no dovoljno.
  4. Prije nekog vremena sam bio proslijedio vaš upit kolegici, i vjerujem da vas je već do sad kontaktirala te da se to riješilo. Ako slučajno još nije, svakako se javite ovdje ili meni privatnom porukom.
  5. Osim novog sustava Legalis je danas dobio i novi dizajn. Nadam se da vam se sviđa.

    1. Prikaži ranije komentare  3 više
    2. matuzlice

      matuzlice

      poštovana na koji način se mogu pronaći pitanja i odgovori od starog Legalisa i kako slati privatne poruke?

    3. Zex

      Zex

      Sve teme od pokretanja stranice 2003 godine su tu. Najbolje je koristiti pretraživač stranice, koji je u gornjem desnom uglu. Ako znate koji vas točno forum zanima, možete otići i u njega te pregledavati starija pitnaja i odgovore.

      Za poruke odite na ikonicu "Poruke", koja se također nalazi u gornjem desnom uglu stranice, i klilnite na "Nova poruka". Tamo odaberete kome šaljete ("Za") te unesete naslov poruke i tekst poruke. Nakon što ste gotovi, kliknite na "Pošalji".

    4. matuzlice

      matuzlice

      Thx Zex.Ovo s porukom ok međutim u poštanskom pretincu nemam privatne stare poruke..

  6. Sretan sam što smo se uspješno prebacili na novi sustav :-)

    1. drot13

      drot13

      Prisnažujem. Meni se i ovako sviđa, makar nije dovršeno...:-)

    2. G-man

      G-man

      Pridružujem se. Dosta stvari je sad jednostavnije i brže, i nije komplicirano kako sam se malčice bojao da bude.

      Pičimo dalje u novoj "makini"... :idemo:

    3. Spitfire

      Spitfire

      ..e da, iako je onaj stari nekako u nostalgiji, ovo zadnjih par mjeseci je bilo samo mučenje pa ovaj novi izgleda kao A380 naspram DC10..još samo da vratimo korisnike pa makar opet kukali kako je navala :-)

  7. Građani, volonteri, aktivisti i organizacije civilnog društva diljem Europe pridružuju se Europskom maršu za prava izbjeglica kako bi glasno i jasno rekli ne tvrđavi Europi. Ove nedjelje, 26. veljače u Zagrebu de se održati Europski marš za prava izbjeglica. Okupljanje je predviđeno u 18:00 na Glavnom kolodvoru (kod kipa kralja Tomislava). U 18:20 povorka de krenuti, prošetati uz Zrinjevac, te marš privesti kraju na Trgu bana Jelačida. Sloganom ne tvrđavi Europi građani Europe žele iskazati duboko razočaranje i protivljenje ovakvimpolitikama lišenim solidarnosti, te srušiti zidove tvrđave Europe bazirane na sebičnosti i ksenofobiji prema onima koji bježe od sukoba i nasilja. #NeTvrđaviEU znači da ne želimo licemjerno društvo koje podiže zidove pred onima koji bježe od nasilja i sukoba sa područja u kojima zemlje članice EU prodaju oružje, već pravedno i pravično društvo, te potpunu suglasnost s međunarodnim pravom, Deklaracijom o ljudskim pravima, kao i Ženevskom konvencijom o pravima izbjeglica. #NeTvrđaviEU znači da ne želimo zidove na našim granicama i militarizaciju granica, već pristup teritoriju Europske Unije i sigurne rute koje ne odnose ljudske živote i ne lišavaju ljude njihova ljudskog dostojanstva. #NeTvrđaviEU znači da želimo da se resursi umjesto na militarizaciju granica i naših društava troše na pravičan i pravedan sustav azila, primjerene standarde prihvata i integracije u svim europskim gradovima, izgradnju društva temeljenog na pravednosti, pravičnosti i solidarnosti. Prošle godine više od 120 gradova u 32 zemlje svijeta izašlo je na ulice zahtjevajući #SiguranProlaz za izbjeglice. Godinu dana nakon i dalje smo suočeni s manjkom političke volje da se izbjeglicama osiguraju osnovna ljudska prava. Štoviše, svjedočimo militarizaciji granica i hladnokrvnom outsorsanju upravljanja Europskih granica. Sve intezivnije, svjedočimo i militarizaciji naših društava. Kao građani i građanke Europe imamo odgovornost opet izadi na ulice. Od poziva na #SiguranProlaz, sada pozivamo na marš 26. veljače kako bi kristalno jasno izrazili #NeTvrđaviEU koja ljude košta života svaki dan. Ovu inicijativu pokrenuli su kolektivi građana iz Portugala i Španjolske, a ona je prerasla u pokret koji se proširio cijelom Europom zahvaljujudi angažmanu brojnih pojedinaca, volontera, aktivista i organizacija civilnog društva. < Organizatori događanja: Lana Bobid 0995585712, Jelena Cikatid, Luka Antid
  8. Zastara naplate režijskih troškova

    Zakon o obveznim odnosima u članku 232. propisuje rok od jedne godine za zastaru potraživanja za naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, vodu, plin i dimnjačarske usluge za potrebe kućanstva. Isti članak za sve korisnike propisuje jednogodišnji rok zastare za pretplatu za uporabu TV i radio prijemnika (HRT pretplata), telefonskih i poštanskih usluga, kao i novinskih pretplata. Važno je napomenuti da se korisnici usluga u postupcima za prisilnu naplatu ovih potraživanja na zastaru moraju sami pozvati, iz razloga što sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti. Stoga, na zastaru morate paziti sami, i na nju se kao korisnik usluga morate pozvati, jer ako platite potraživanje koje je zastarjelo, nećete imati pravo zahtijevati povrat onoga što ste platili, čak i ako niste znali za zastaru. Izvadak relevantnih odredbi iz Zakona o obveznim odnosima: (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske uslugei za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte,telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.</span></p> Članak 221. Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.
  9. Zaštita autorskih prava

    <p>Kao autor autorska prava stječete u punom opsegu samim činom stvaranja djela, i nije potrebna nikakva dodatna radnja da bi vi mogli uživati svoja autorska prava i braniti drugima da ih povrjeđuju. Stoga, posebno upozorenje nije neophodno, niti je zakonom regulirano. </p> <p> </p> <p>No, objaviti upozorenje o autorskim pravima je jednostavno i korisno, i zbog toga mnogi (pa i mi) to čine. Time jasno i glasno upozorite sve koji se s vašim autorskim djelom susreću da pazite na svoja autorska prava, i da vam je do njih stalo. U eventualnom postupku protiv povrjeditelja vaših prava teško će se u svojoj obrani moći pozivati na to da nisu znali ili nisu bili upozoreni da su u povredi prava ako im je to bilo dodatno jasno predočeno.</p>
  10. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorska prava nastala u radnom odnosu pripadaju radniku, ako ugovorom o radu ili drugim aktom koji uređuje radni odnos nije drugačije određeno. To znači da ako to nije određeno, pravo na iskorištavanje autorskih djela nastalim u radnom odnosu pripadaju radniku. Jedini izuzetak od ovog pravila su računalni programi, koji ako su nastali u radnom odnosu automatski pripadaju poslodavcu, osim u slučaju da radnik i poslodavac nisu drugačije odredili. Znači, ako poslodavac želi steći pravo iskorištavanja autorskih djela koja u okviru radnog odnosa naprave njegovi radnici, bilo bi najbolje da to ima izrijekom regulirano u ugovoru o radu koji s tim radnikom sklapa (ili u kasnijem dodatku ugovoru o radu, ako to pitanje već nije bilo reguliralo prilikom sklapanja ugovora o radu). Zakon traži da u ugovoru o radu bude jasno regulirano stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela, jer ako sve to nije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja. Ako je poslodavac nositelj prava iskorištavanja autorskog djela koje je u sklopu radnog odnosa napravio radnik, onda nije radniku dužni plaćati nikakvu dodatnu naknadu (jer je autorsko djelo načinio radeći za ugovorenu plaću). Naravno, poslodavac može sa radnikom dogovoriti da osim plaće ostvaruje pravo i na dodatnu naknadu, ili udio od prodaje autorskih djela koje stvori, no to je mjera stimulacije koju poslodavac nije obvezan učiniti.
  11. Ovu grupu smo pokrenuli kako bi ovdje potaknuli neformalniju i bržu komunikaciju među svima koji u slično vrijeme polažu pravosudni ispit. Slobodno se pridružite.
  12. Zaštita autorskih prava

    Autorska i srodna prava stječu se automatski činom stvaranja autorskog djela, bez potrebe za njihovom registracijom ili bilo kakvim drugim formalnostima. Činom stvaranja djela autor stječe sva autorska prava na djelu koje je stvorio. Unatoč tome, u mnogim zemljama razvijeni su sustavi pohrane autorskih djela, a s ciljem osiguravanja dodatnih materijalnih dokaza, u slučaju mogućih sporova vezanih uz dokazivanje autorstva na određenom djelu, kao i zbog olakšavanja kasnijeg prijenosa imovinskih prava na treće osobe. Nositelji autorskih prava imaju isključivo pravo ovlastiti druge za korištenje njihovih djela pod uvjetima koje dogovore. Nositelji autorskih prava drugima mogu zabraniti ili dozvoliti: umnažanje, javno izvođenje, emitiranje, prevođenje na druge jezike ili izmjene i preinake njihovih autorskih djela. Mnogi autori i izvođači nemaju mogućnost ili potrebna sredstva neophodna za praćenje korištenja svojih autorskih djela i ostvarivanje naknada koje im pripadaju po osnovi tog korištenja, naročito u rastućoj globalnoj upotrebi književnih, glazbenih i izvođačkih prava. Stoga se osnivaju organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, koje svojim članovima mogu pružiti efikasnu potporu kod prikupljanja i raspodjele naknada od domaćeg i međunarodnog korištenja ili izvođenja njihovih djela. Osim kolektivnog upravljanja autorskim pravima, također je moguće kolekitvno upravljati određenim pravima glazbenih producenata i organizacija za radiodifuziju. Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća područje primjene autorskih i srodnih prava se značajno proširilo, prvenstveno kao posljedica eksplozivnog tehnološkog razvoja koji je omogućilo nove načine distribucije autorskih djela, kao i komuniciranja tih djela s velikim brojem zaitneresiranih korisnika. Rasprostranjeno širenje autorskih djela putem Interneta s druge strane otvara kompleksna pitanja sprječavanja neovlašetne distribucije, pristupa i korištenja autorskih djela putem Interneta. Materiju autorskih prava regulira Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji u svojoj pročišćenoj verziji možete preuzeti ovdje: http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=438
  13. Registracija žiga

    Žig predstavlja bilo koji znak kojim se razlikuju proizvodi i usluge jednog poduzetnika od proizvoda i usluga njegovih konkurenata. Uvjeti za registraciju žigova širom svijeta su u dobroj mjeri harmonizirani. Da bi određeni žig udovoljio uvjetima za registraciju on mora biti razlikovan u odnosu na druge žigove koji se nalaze na tržištu, ne smije dovoditi potrošače u zabludu te ne smije kršiti javni red i moral. Iz tog proizlazi da je prvi uvjet za žig je da je on razlikovan. Ovaj uvjet je važan iz razloga što žig koji nije razlikovan ne daje potrošaču mogućnost izabrati one proizvode ili usluge koje on želi. Razlikovnost svakog pojedinog žiga treba procjenjivati u odnosu na proizvode ili usluge na koje se taj žig primjenjuje. Tako na primjer izraz „jedrenjak“ ne može biti razlikovan za proizvode koji se bave nautikom ili prijevozom putnika i tereta u vodi, ali je razlikovan npr. kao naziv kafića ili piva. Stoga, ocjena da li je neki žig razlikovan ili nije ovisi prvenstveno o razumijevanju potrošača, ili bar one grupe potrošača kojoj se žig obraća. Pravo biti nositeljem žiga pripada svakoj fizičkoj i pravnoj osobi. Žigovi mogu biti zaštićeni po osnovi registracije ili njihove upotrebe. Oba pristupa su se razvijala kroz povijest. Moderni pristupi zahtijevaju od država osnivanje registra žigova i oslanjaju se u najvećoj mjeri na njihovu registraciju. Registrirani žig njegovom nositelju daje pravo sprječavati sve treće strane od korištenja tog ili sličnog žiga bez njegovog odobrenja. Nositelj žiga može svim trećim osobama zabraniti isticanje tog žiga na proizvodima ili ambalaži, reklamiranje, prodaju, uvoz ili izvoz proizvoda označenih tim žigom, kao i upotrebu tog žiga u bilo kakvoj poslovnoj dokumentaciji.
  14. Ugovor o zajmu Ugovor o građenju Ugovor o nadzoru građenja Izjava o oprostu duga Primjer Predugovora o kupoprodaji nekretnine-jednostavniji.docx Primjer Predugovora o kupoprodaji nekretnine-opširniji.docx
  15. Kazneni zakon Zakon o kaznenom postupku Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o pomilovanju Zakon o policiji Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Pravilnik o snimanju dokazne ili druge radnje u prethodnom i kaznenom postupku Pravilnik o kaznenoj evidenciji Pravilnik o zvučnom snimanju rasprave u kaznenom postupku (link1 i link2)
×