Jump to content

ima2

Korisnik
  • Broj objava

    83
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Nitko ništa da preporuči? Dobro, upisaću sve podatke iz posjedovnog lista koji precizno opixuje nekretninu ( kući, dvorište, adresu , kvadraturu), a iza toga dodati da je vezano za gruntovnicu relevantna K.Č. ....upisana u Z.k . uložak, ..... , a za K.O. .... Od viška sigurno neće biti pogrešno Zanima me ovo..AJDE BAREM NA OVO ODGOVORITE ,pliz: da li darovnim ugovorom se može bez problema izvršiti promjena posjednika ( korisnika zemlje i kuće) sa majke na sina u katastru? Ona je 1/1 zavedena kao posjednica...ovim ugovorom bi trebalo da se obdarenik bez problema upiše kao novi posjednik. Za gruntovnicu PRETPOSTAVLJAM ne bude išlo tako lako, jer darovateljica još formalno nije upisana u ZK
  2. Nema nijednog odgovora? Dobro , zanemarite pitanje pod 2 ,jer to možda samo znaju samo referenti iz uprave za graditeljstvo i legalizaciju( ja sam otprije Ministarstvu gradnje poslao upit u vezi toga, ali nisu mi još odgovorili?, možda mi odgovore), dajte samo prvo, u vezi forme ugovora , da pomognem sastaviti ugovor Da li treba spominjati podatke iz gruntovnice gdje izvanknjižni vlasnik nije uopće upisan ( možda treba jer u vezi vlasništva je relevantna gruntovnica,ne katastar, pa po tome bi onda trebali biti zkč podaci iz gruntovnice) , ili je dovoljno da se u darovnici upišu podaci samo iz posjedovnog lista ? Molim pomoć da ug.o darovanju bude sa svim bitnim elementima i da bude podoban za daljnje postupke u katastru i upravnom postupku legalizacije kuće.
  3. U postupku legalizacije koliko sa vidio mahom se koriste katastaske kč čestice, ne gruntovne zkč? Da li to implicira da njima za promjenu nositelja zahtjeva legalizacije bespravno sagrađene nekretnine neće biti nužno bitno da dobiju podatke o formalnom/upisanom posjedniku / vlasniku. Pa da će im za prenos zahtjeva na novog nositelja ( daroprimca nekretnine) biti dovoljan ugovor o darovanju ovjeren kod JB,i dokaz da je podnesen zahtjev u katastru za promjenom posjednika ( ne navodim i gruntovnicu jer ta majka sama nije upisana kao vlasnica u gruntovnici)? Znači, da se neće morati čekati i sam upis,uknjižba novog posjednika u posjed.list, nego je dovoljno da je podnesen zahtjev za upis? Pitam to radi brzine, skraćivanja roka,jer ako se oduži rok upisa u operate, može se dogoditi da referent prije toga donese rješenje o naknadi za legalizaciju,te da time bude onemogućen prijenos nositelja zahtjeva na daroprimca na vrijeme. što se tiče 1.pitanja, možda sam odužio pa pitam skraćeno:da li u opisu nekretnine treba spominjati gruntovne podatke (zkč, zk uložak nekretnine u kojem se ne nalazi upisana ajka koja želi drovati nekretninu), ili je dovoljno za valjanost upisati samokatastarske podatke iz posjedovnog lista, ili je najbolje navesti i jedne i druge ( od viška ne može biti štete)
  4. Poštovani znalci, molim pomoć oko ugovora o daovanju zemlje i nelegalizirane kuće koja je upisana u katastru,posjedovnom listu,ali nije u ZK. Mama bi darovala sinu zemlju i nelegaliziranu kuću na zemlji,gledao sam dva primjerka ugovora ( nije isti slučaj pa zato da razjasnimo da ne bude greške prije ovjere kod JB) gdje se na početku ugovora navodi kao nužan dio ugovora zkč i zk.uložak. Budući da ova zemlja i kuća nisu uknjižene u gruntovnici, zanima me da li treba navoditi i relevantne podatke iz gruntovnice ( zk uložak i zkč, mada se mama -darovateljica ne nalazi upisana,ali se zna u vezi koje zkč i zk uloška se odnsoi zemlja i kuća) ili je dovoljno navesti samo podatke iz katastra, znači katast.česticu, posjedovni list i posjednika? U zk ulošku ima napomena u C -tertovnici da je ta xy mama odbijena u zahtjevu za uknjižbu vlasništva, spominje se njeno ime. Znači, da li da bi darovni ugovor bio valjan treba navesti gruntovne podatke,ili se mogu navesti samo podaci iz posjedovnog lista? ILI JE NAJBOLJE NAVESTI I JEDNE I DRUGE, posebice ove druge/KATASTARSKE, jer je u posjedovnom listu darovateljica navedena kao posjednica 1/1, odnono smo iz kat.operata se vidi jasno da ona ima veze sa tom zemljom i tom kućicom ( koja je nelegalizirana). 2.pitanje: Buduća darovateljica te zemlje i kuće na sina, vodi postupak legalizacije te kuće u postupku od 2013.g pred nadležnim upr.tijelom. Ona bi htjela da nositelj zahtjeva postane njen sin, na kojaga će ubro darovati tu zemlju i kuću. Zanima me da li promjena nositelja zahtjeva sa majke na sina u postupku legalizacije nelegalizirane kuće može ići tek kada se u katastru formalno uknjiži darovani sin kao novi posjednik u katastru , ili se promjena titulara , nositelja zahtjeva legalizacije može provesti samim prilaganjem darovnog ugovora ovjerenog kod bilježnika, i potvrdom da je u katastru podnesen zahtjev za promjenom posjednika. Izbrisao sam u pitanju spominjanje upisa vlasništva u gruntovnici jer darovani sin samim darovnim ugovorom sigruno nebi bio upisan u ZK kao vlasnik,jer i mama kao prednik nije bila upisana-odbijen joj je prijedlog prije 8 godina. E , budući da imamo onda samo mogućnost promjene u katastar,operatu, ne i gruntovnici ( znači formalno u budućnosti imamo samo promjenu posjednika,ne i ZK vlasnika) zanima me da li je to dovoljno da bud pravni temelj/pr.osnov da se promjeni kao podnositelj legalizacije sa mame na sina? Ona nije formalni vlasnik, ona je upisani posjednik u katastru.Da li je referntu u postupku legalizacije dovoljno da se vidi da je novi posjednik po darovnici sin, pa je time i novi izvanknjižni vlasnik, ili on nije samim time postao izvanknjižni vlasnik, pa to nebi bilo dovoljno da se tretira kao novi vlasnik( pa bio i izvanknjižni) i da postane novi podnositelj zahtjeva. Bitno je radi brzine prenosa nositelja zahtjeva, da li se čeka konačno i formalno u operatima stjecanje posjeda /izvanknj.vlasništva ili je dovoljno da se vidi ovjreni ugovor o darovanju, te da je podnesen zahtjev u katastru za stjecanje posjeda,ili event.podnesen i zahtjev za stjecanje vlasništva u gruntovnici ( mada mi je o malo iluzorno i nelogično,jer ni mma sama nije bila formalni, zk vlasnik upisan u zk uložak! Ukoliko sam malo zakomplicirao sa ovim 2,pitanjem slobodno podpitajte, jer se darovanje i radi radi ovog 2.pitanja! HVALA!
  5. Regresni zahtjev prema osiguranju

    Naveo sam neke slučajeve ranije kada bi...evo . npr:netko ti razbije ogradu u subotu, da ne čekaš procjenitelja od osiguranja do ponedeljka , utorka ti prisiliš štetnika-osiguranika da ti plati hitni popravak štete jer će ti pobjeći životinje iz dvorišta, ili može doći do otuđenja nečeg vrijednog iz dvorišta ....ili ti netko ošteti neki dio kuće kad ne radi osiguranje i pada jako kiša, snjeg isl. i da ne dođe do povećanja opsega štete , ti radiš hitan popravak/sanaciju i da to plati štetnik itd Moj poznanik je imao slučaj...vozio je svoj kamion i udario je u rampu od nekog prodajnog shop centra...oni mu nisu dali izaći dok ne plati štetu iako je spominjao svoje osiguranje? U stvari nije im dao keš, nego su mu skinuli sa ž.računa, međusobno prebili međusobna potraživanja! Mister-X : kako tumačiš odredbu čl. 234 st. 4 ZOO-a , koju sam ranije naveo? Da li po tebi ova odredba može pokrivati i obvezno autoosiguranje ili se odnosi na neko drugo osiguranje (koje?)? U njoj se kaže da osiguranik ima pravo regresa...ako ima pravo regresa , to znači da može platiti inicijalno štetu Ali na netu nisam našao nijedan primjer takvog slučaja ?? Pa ni odbijenice...nema ni suprotnog slučaja koji bi dokazivao da ne smije platiti mimo osiguranja i tražiti od osigurarelja regres? Čudno da nema nikakvog pravog mišljenja, odluke ili sudske presude u vezi takvih slučajeva??Moralo ih je biti od 1977 do danas
  6. Regresni zahtjev prema osiguranju

    Ima li u ZOO -u, ZOOP-u , propisima o osigiuranjima i osig. kućama ijedna odredbe koja eksplicite ili implicite zabranjuje osiguraniku ( počinitelju štete ) da plati direktno štetu oštećeniku , zaobilazeći osiguratelja? Ili odredba koja ukazuje da osiguranik-počinitelj štete može inicijalno sam platiti štetu? Ja je ne nalazim? Dosta sam proguglao o tome i nema ničega takvoga...kao da do sada nitko od 1991. ili 1977 . nije direktno platio štetu umjesto osiguratelja, pa onda tražio regres-povrat novca od osiguratelja...ne nalazim ništa takvo...jako čudno da na netu nema ništa od toga?? Opet s druge strane, čudno je da netko tko ima osiguranje za odgovornost prema trećima ( autoodgovornost, obvezno osiguranje ) da je spreman plaćati štetu oštećeniku, a ne angažirati svoje osiguranje?? Mogu li ovi koji su platili direktno štetu umjesto osiguranja, pojasniti zašto su oni platili štetu, a nisu angažirali svoje osiguranje za plaćanje štete?
  7. Regresni zahtjev prema osiguranju

    Jako mi je sporno to razmišljanje da osigurana osoba ( osiguranik) ne može inicijalno nikada platiti štetu oštećeniku , pa se onda regresirati od osiguratelja?? Ima sigurno nekih situacija kada oštećenici NA NEKI NAČIN tjeraju počinitelja ( KOJI JE NAJČEŠĆE LAIK, AMETER) štete da im plati štetu ( zbog brzine - potrebna jako brza sanacija , ne žele čekati dolazak procjenitelja od osiguratelja isl.) . Evo jedne odredbe iz ZOO-a u vezi zastare kod ugovora o osiguranju , koja implicira da osiguranik ( počinitelj štete ) ima pravo tražiti regres od osiguravajuće kuće ako je sam platio štetu oštećeniku! Članak 234. ZOORokovi zastare kod ugovora o osiguranju (4) Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećega, oštećena osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju počinje od dana kad je oštećena osoba tražila sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad joj je osiguranik naknadio štetu. (5) Neposredni zahtjev treće oštećene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu. Da li se iz ovoga jasno vidi da oštećenik može naplatiti štetu ili od osiguranika( počinitelja štete ) ili od osiguranja, pa time i osiguranik ima pravo regresa od osig.kuće ako je umjesto nje platio štetu? Jasno je da 99 % ljudi naplaćuje štetu od osiguravatelja ( osig. kuće) jer su financijski jača strana od običnih ljudi -počinitelja , ali sigurno ima nekih situacija da netko naplati štetu direktno od osiguranog počinitelja štete ( osiguranika).
  8. Knjiženje vlasništva

    Molim pomoć. Ja i brat smo 2009. u Dalmaciji kupili samo dio parcele koja je bila u vlasništvu 4 suvlasnika ( 4 brata i sestre ). To je nešto otac obavljao u naše ime , pa nisam siguran,ali mislim da geometar nije radio parcelaciju te čestice , da nije provedena kupnja dijela čestice u katastru, da je sve ostalo bez parcelacije u katastru itd šta sve ide u katastru ( otac nam je sada dementan i ne sjeća se detalja) Kupoprodajni ugovor je potpisalo 3 domaćih suvlasnika, ali 1 je bio iz USA , nepoznate adrese ( nije sigurno da li je bio tada živ, naknadno smo saznali da ima dosta godina, možda su sada već nasljednici u igri?) Uglavnom nismo se uspjeli uknjižiti jer nema svih potpisa na ugovoru. Šta treba uraditi, kako je najsigurnije da se uknjižimo?Čuli smo da se treba ići tužbom za utvrđenje vlasništva 1) Da li treba napraviti prije toga i geodetski elaborat o parcelaciji , jer nismo kupili cijelu parcelu? Osim pitanja potrebe parcelacije, geod. elaborata, da pitam ako to ne treba, ili ako se to napravi vezano dalje za upis u gruntovnicu. 2) Da li se tuži samo taj 1 suvlasnik koji nije potpisao i kako se točno titulira ta tužba- je li to tužba za utvrđivanje vlasništva , vlasnička tužba ili kako već? Naime pored svega toga u međuvremenu je umro glavni prodavatelj, u gruntovnici su iza njega sada uknjižena njegova djeca i žena B) Da li zbog neslaganja imena na kupoprodajnom ugovoru i novijem vlasničkom listu ( gdje su sada upisani nasljednici) treba tužiti i te nove knjižne vlasnike koji nisu bili u kupopr.ugovoru ili ne treba 3) Kako se najbrže i najsigurnije riješava problem što je suvlasnik koji nije od početka potpisao ugovor u Americi i nepoznate adrese( i što možda ni on nije živ...ili to nagađanje da li je živ ili nije treba zanemariti?) Da li se to rješava da Općinski sud samo stavi na oglasnu ploču, i čeka 6 mjeseci ( ili koliko već mjeseci) da prođe rok oglašavanje, te se onda može upisati vlasništvo i na njegovom dijelu? 4)Da li treba posebno naglašavati razlog zašto nije potpisano s tim suvlasnikom iz amerike...ovaj glavni prodavatelj koji je sada pokojni nam je tada rekao da je njemu taj brat iz amerike sve povjerio, ili čak da mu je ustupio njegov dio i da je on u biti vlasnik njegovog dijela čestice.Te da neće biti problema s bratom , jer on ništa ne traži za sebe. Tada nismo skužili da se nećemo moći uknjižiti ni u jednom dijelu...sud ne dopušta da se uknjižimo ni u 3/4 koje su nesporne...tvrde da kod nas se to tako ne radi ( da nema upisa nespornog dijela u zemljišnik?...neznam da li je to istina, malo mi je to nelogično, zašto nisu priznali barem udijele ona 3 suvlasnika koja su potpisala?) Jedna bivša sutkinja iz zemljišnika je rekla da trebamo istaknuti to u vezi suvlasnika iz amerike i tvrdnji njegovog brata koji je vodio čitav posao kupoprodaje i koji je preuzeo sve novce u ime svih suvlasnika ( imamo pismenu potvrdu da je preuzeo xy eura na ime kupnje) , mada za to nemamo sada čvrste dokaze ( njegovu takvu izjavu na papiru gdje tvrdi da se brat slaže da on preuzima i prodaje njegov dio, i da zato ne treba potpis na Ugovoru o kupoprodaji ovog "amerikanca" ). Njegov iskaz - potvrda na Sudu da je to tada tako tvrdio isto nije moguće, jer je sada pokojni !...jedino da potvrdi njegova žena koja je sa svime bila upoznata?). Kako se najsigurnijee knjiže ti slučajevi kada je suvlasnik u inozemstvu i nepoznate adrese / i kada netko od suvlasnika (brat)navodno vodi prodaju u njegovo ime i za svoj račun...da li za to treba pismeni iskaz suvlasnika iz USA ili ne? Da napomenem i ovo:Srednja i južna Dalmacija jako slabo stoji sa ažurnim knjiženjem vlasnika u gruntovnici...ZK izvadci su jakočesto neažurni, desetljećima su se upisivala samo imena vlasnika , bez JMBG-a , često bez točnih adresa isl.,a da o adresama ljudi koji su u inozemstvu ne govorimo ( upisivana su samo imena i evv.država, bez grada i ulica!)Osim toga većina promjena vlasništva se činila temeljem nasljeđivanja, darovanja među srodnicima, puno manje je bilo klasičnih kupoprodaja sa ugovorima gdje su podaci o vlasnicima precizniji i potpuniji i time knjiženja po preciznim ugovorima...često ste imali imenjake-srodnike koji se isto zovu, a ne znate da li je u izvatku upisan djed,pradjed ili unuk...često su bili istog imenai adrese!..sve se nasljeđivaloHoću reći, zbog svega toga, gruntovnice dolje su bile dosta fleksibilne i "tolerantne"...često se mogao netko uknjižiti iako po papirima ili preciznosti podataka o suvlasnicima, ne bi baš strogo pravno i proceduralno gledajući smjelo se upisati bez daljne detaljne"istrage" o identitetima, adresama, JMBG-ima isl. ....istotakvo granično ili sporno knjiženje ne bi sigurno prošlo na sjeveru , npr. u Koprivnici, Krapini i dok se ne nabave točne adrese, upiše dodatni podatak radi razlikovanje osoba isl.!Tako su ti slučajevi bez točne adrese nekog suvlasnika iz inozemstva( pa i iz SFRJ) prešutno bez detaljnih pretraga("istraga")bili upisivani u izvatke da se ne komplicira i oduljava zk postupak ( narodski rečeno: referenti su radili KAKO IM JE LAKŠE i išli su linijom manjeg otpora)To me zanima, jer sam čuo da će za ovaj slučaj trebati od suda imenovan staratelj- zastupnik za amerikanca nn adrese...zanima me je li taj zastupnik više forme radi i da lion prihvaća i usmene tvrdnje ovih živih suvlasnika koji mogupotvrditi da je glavni prodavatelj radio u dogovoru s Amerikancem , ili staratelj ide udetalje i do tančina inzistira da se da neki pismeni dokaz o tome da je amerikanac suvlasnik bio suglasam sa tomprodajom i da je na neki način ion namiren od kupoprodaje.Da li staratelj se "svim silama " bori da dođe do adrese amerikanca, da li se postupak oteže dok se sve detaljno ne utvrdi , ili staratelj i sud rade nabrzom postupku?...u smislu da se budući da je otežano sve to u vezi nn adrese iz USA , podatka da li je uopće taj amer-suvlasnik živ ( da li su dalje u igri njegovi nasljenici itd), da li staratelj i sud ubrzavaju postupak tako da se samo obavijest stavlja na OGLASNU PLOČU suda ili na neki drugi način...koji? Hvala unaprijed
×