jmarovi5

Hvala

01.02.2020.god. komunalni ispostavlja ovršni prijedlog na potraživanja nastala 31.07.2019 do 31.12.2019g. Javni bilježnik zaprima prijedlog 29.05.2020.g. Javni bilježnik udara pečat (rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave na dan 19.10.2020.g. Dali je nastala zastara potraživanja mjesečnih računa za razdoblje od 31.7.2019 do 31.10.2019.g. ? (četriri mjeseca) Koliko znam zastara potraživanja je godinu dana. No ovdje je sve sa datimima pobrkano. Neovisno o prvom pitanju objašnjavam o čemu se radi: Radi se o računima za pdvoz mješanog komunalnog otpada. Uopće mi je sporno da mi šalju paušalni račun za nešto što ne konzumiram. Imam kuču u kojoj sam stan iznajmio, za taj stan podstanar plaća svoju obvezu, ali Čistoća mene tereti za prazni stan po principu nekreetnina obvezuje i naplačuje mi 12 mjeseci paušala i 4 mjeseca odvoza kojeg ne konzumiram. Nisam u mogučnosti da ispunim uvjet potvrdom HEP računa jer kuča ima samo jedno mijerilo. Tumače da imam kučanstvo i da moram plačati. Isplati li se ići u bitku radi ovako nakaradnog potraživanja?

Dali ovakvo rješenje zastarjeva, kao inaće kod ovršnih stvari 10 godina?

Doneseno je i pravomoćno ješenje suda o troškovima tužene RH, Državno odvjetništvo prova preko FINE ovršiti, bez uspijeha, ovršenik nema prihoda, ODO predaje sudu, zemljišnoknjižnom odjelu zabilježbu ovršnosti nad nekretninom. Prije ovog postupanja ODOa postoji višegodišnji ugovor o doživotnom uzdržavanju. Dali i kad se ODO (RH) može naplatiti. Pravomočno sudsko rješenje je nastalo 2014 god. Dali postoji zastara ovršnosti ovakve presude, o troškovima ODOa? Koligo godina? Što je za napraviti da se zabilježba u Z.K. briše?

Osoba od veljače. 2017.god na porodiljinom, koji završava 31. srpnja 2018.god. Pitanje: 1. ima li ta osoba pravo na korištenje cijelog godišnjeg iz 2017.god.? 1. 2. Može li radnica reći meni završava porodiljini 31. srpnja 2018.god. odmah uzimam cijeli neiskorišteni godišnji iz 2017.god. i nastavljam s cijelim godišnjim iz 2018.god. ?? 2. Mislim da postoji mala kvaka, čl.63.t.2. kaže da ) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Znači li to da ako je trudnica znala da ide na porodiljni a nije prije iskoristila godišnji, da je izgubila sva prava na njega? Molim samo stručni odgovor

To i nastojimo, ali nova vlast se ponaša prijedlog PP-a je stara vlast donijela, planove za reciklažno postrojenje (što oni zovu dvorište) je izradila stara vlasti. Tada ste se mogli žaliti. Žalili smo se (60 građana, neposrednih susjeda) na prenamjenu zemljišta i gradnju reciklažnog pogona. To se dogodilo na javnom saslušanju izmjene dopune PP-a. Dvadeset dana se šuti. Čujem da je na sjednici vijeća jedan vijećnik postavio pitanje peticije građana, na što je načelnik rekao stvar se davno rješavala, gdje su tada bili. No moram rei da su tijekom izrade PP-a za to zemljište u javnost poslani razne vijest (preinaku dvorišta u subotnju tržnicu). Građani su mirnim putem dali svoje negativno mišljenje, a neposredni susjedi najavili da neće dati suglasnost za građevinsku dozvolu. Imam dojam da se stvar bez medija i akcija neće riješiti

Općina namjerava u centru Općine na terenu kojeg do sad koristi Komunalno poduzeće, kao skladište i garaže izgraditi reciklažno dvorište. U biti zadnje dvije godine se na tom terenu razdvaja otpad (staklo, plastika, papir) dovoze ga komunalna vozila (smečare) iskrcavaju ga i prebacuju u velike kontejnere od 20 m2. To je dobilo zamaha industrijskog razvrstavanja. Susjedne vlasnike zemljišta i kuća nitko nije pitao za odobrenje, suglasnost. Općina sad novim prijedlogom izmjene prostornog plana to zemljište pretvara u zonu K3 (komunalne djelatnosti). Taj teren dobiva isti status kao trenutačni deponij. Ujedno izrađuje projekt natkrivenih hala za kontejnere za razvrstavanje. Čitam razne članke, uredbu ministarstva zaštite okoliša i ne mogu vjerovati da se ovako nešto može provesti. U uredbi jasno piše što jereciklažno dvorište i da ono služi građanima a ne komunalnoj tvrtki za njene osobne potrebe. Spontano smo prikupili 55 potpisa građana, neposrednih susjeda, kojim se protivimo planovima Općine. Protivimo se da se bez odobrenja susjed (vlasnika graničnih čestica) gradi ikakve hale ili pogone, da u našem susjedstvu ne želimo takvu vrstu reciklažnog dvorišta i da se protivimo izmjeni prostornog plana i prenamjeni sporne čestice u K3 zonu. Naglasili smo da nemamo ništa protiv klasičnog reciklažnog dvorišta, za manje količine i za građane, ali da prikupljanje otpada iz cijele općine na tom terenu ne dolazi u obzir. Imamo naznake da se volja susjeda neće poštivati. Općina i njeno komunalno poduzeće zadnje dvije godine krše zakon s time da na spornom terenu zbrinjavanju zone vrste otpada, da taj otpad stoji i do mjesec dana u kontejnerima. Bio je inspektor ministarstva zaštite okoliša, on sve umanjuje u stilu pa ne može se drugačije. Imam dojam da je to ministarstvo samo smokvin lisst prema EU! Može li općina ignorirati 55 potpisa građana (susjeda sporne čestice)? Kakve pravne korake možemo poduzeti? Razmišljamo o tome da pozovemo sanitarnu inspekciju, TV. S poštovanjem

Pa to u mom tekstu i piše, da izvođač radova ispostavlja račun onome tko je ugovor s njim sklopio, a to je Upravitelj. Nisi ostatak pročitao. Dali te dobro razumijem, po tvojoj teoriji bi izvođač morao ispostaviti račun suvlasnicima, svakom pojedinačno? Mislim da bi svima bilo dobro da prouče zakon i da onda odgovaraju. Nije li pisao da je: Izvođać sklopio ugovor s Upraviteljem a ne s suvlasnicima, što je u redu i u skladu s zakonom. Upravitelj ima da ispostavi račun. KOME??? Samom sebi ili svakom suvlasniku pojedinačno? Jasna je procedura kad se radi o sitnim popravcima na zgradi, tada izvođać ispostavlja račun kako slijedi (ZGRADA XXY, adresa, ime Upravitelja d.o.o.) no ovdje se radi o investiciji od par stotina tisuća kuna, gdje i Fond za energetsku učinkovitost sudjeluje. Na primjer: Upravitelj sklapa ugovor s Fondom i s izvođačem (nevažno je da predstavnik suvlasnika supotpisnik), izvođač ispostavlja račun upravitelju 1.000.000 kuna, Fond plaća 40% = 400.000 kuna, ostatak plaćaju suvlasnici podijeljeno po suvlasničkom udjelu. E sad nastupa zakon o PDVu, razni porezni pravilnici o ispostavljanju računa itd. Račun se može ispostaviti samo subjektu koji ima OIB!!!! Zgrada nema OIB i ne može joj se ispostaviti račun.

Kako da čovjeka nisi razumio? Piše da je obavljena energetska obnova zgrade, da je izvođać upravitelju ispostavio račun bez PDVa, da je Fond platio svoj udio sufinanciranja. Sad se ostatak investicijskog troška dijeli na suvlasnike po postotku suvlasništva, dio plačaju s ušteđevine na računu pričuve a dio jednokratnom uplatom. Što lupeteta o kreditima i drugimstvarima, hipoteama, oglasnim polčama itd.? Pitanje "sigline" je glasilo: dali upravitelj mora ispostaviti račun suvlasnicima za njihove udjele u financiranju? jer upravutelj mora sebe rasteretiti od računa izvođaća! Ponavljam: dali je upravitelj obvezan ispostaviti račun suvlasnicima pojedinačno (s PDV-om)?

Nisam pravnik ali zdrav razum ne dopušta imenovanje VD direktora trgovačkog društva. Imaš ovlasti ili ih nemaš, a onda si registriran kao direktor ili prokurist. Hvala

Poštovani. Poznato nam je da država i likalna samouprava koriste termin vršitelja dužnosti neke ustanove. No konkretno pitam, društvo s ogranićenom odgovornošću podliježe Zakonu o trgovačkim društvima, neovisno o tome tko je vlasnik tog društva. Dali postoji zakonit pojam "funkcija" vršitelj dužnosti (VD) direkotr? Tko pravno i poslovno zastupa to društvo, direktor koji je upisan u registru trgovačkog suda ili takozvani VD direktor? Molim odgovor ako osobe koja se razumije u trgovačko pravo. Hvala

Lijepo rečeno. Tužbu sam pokrenuo 15.01.2004.god. a čl.186.a ZPP-a je stupio na snagu 1.12.2003.god. DORH se žalio i tražio odbačaj tužbe radi neispunjavanja čl.186.a. ali je sud nastavio sa ročištima. Predmet je 2007.g. bio i na Vrhovnom sudu. Na temelju izmjena čl.186.a. i čl. 354 st.2.t.14. koji je stupio na snagu, tek 2015.god mi je tužba odbačena, radi neispunjenja predsudske mirne nagodbe. Tvrdim da čl.186.a. 2004.god. nije bio u skladu sa Ustavo. Ono što se sa njime naknadno nakon 2008.god. događalo i konačno 2012.god. trebalo bi u postojećem „tekućem“ sudskom postupku biti nebitno.

Sory. Pisao sam prethodni tekst ishitreno. Ustanovio sam da sam u dijelu Ustavnog suda Pogriješio stoga mijenjam pitanje. U listopadu 2014.god. podnosim ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda i Vrhovnog suda. Navodeći sve nepravilnosti, odugovlačenje u postupku, ustavnost članaka 186.a. i 354.st.2.t14. ZPP-a. U biti tužbu sam pokrenuo paralelno sa Revizijom na Vrhovnom sudu. Stoga mi je Ustavni sud poslao dopis u kojem piše: podnijeli ste ustavnu tužbu u povodu presude Županijskog suda, smatrajući da su tom odlukom povrijeđeni članci 14.st.2, 26. i 29 st.1 ustava. Postupak se stavlja u mirovanje a nakon potvrde revizije mogu zatražiti nastavak postupka pred Ustavnim sudom. N sad dobivam rješenje, da se ne prihvaća prijedlog pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti. Sud se poziva ne jedno drugo rješenje U-I54269/2009, daje razna objašnjenja, citira tekst članka 186.a. iz 2008.god. iako se ja pozivam na stari tekst iz 2004.god. (koji je po meni neustavan), kao i korištenje članka 354.st.2.t14. ZPP-a kojeg se odjednom sa trogodišnjim zakašnjenjem koristi za postupak koji je pred sudom već 10 godina. Znači retroaktivno. Ustavni sud se ni u jednom trenutku nije izjasnio o mojim ostalim primjedbama, o tijeku postupka, zavlačenju postupka, neustavnosti u tom smislu. Tko je ovdje lud? Ja sam pokrenuo ustavnu tužbu a ne postupak ocjene ustavnosti. Što da radim? Na evropski sud za ljudska prava? Dali sam iscrpio sve pravne mogućnosti RH?

Bok. Imam dva pitanja u svezi poreza na promet nekretnina i poreza na dobit iz prodaje nekretnina. 1. Dali se plaća 5% poreaz na promet nekretnina kad sin majci daruje nekretninu? 2. Osoba koja je u roku 5 godina prodala 3 nekretnine, a sad u tom roku poklanja nekretninu majci. Mora li darovatelj u ovom slučaju platiti porez na dobit i PDV. Zahvaljujem se unaprijed

Prošlo je neko vrijeme od kad se problem konačno riješio. Dobio pozitivno rješenje. Nastupila je zastara utvrđivanja poreza, zato jer rješenje o procjeni vrijednosti nekretnine nije dostavljeno poreznom obvezniku a porezni obveznik je Kupac nekretnine. I da je u ugovoru pisalo da porez plaća prodavatelj, to ne mijenja činjenicu da je po zakonu kupac porezni obveznik. Moja pitanja u svezi apsolutne zastare su ciljala na to ako jedno ne uspije onda dali drugo (apsolutna zastara) nastupa i kada. Ali nije važno.