neznalica9

Majka ima poljoprivredno zemljište koje bi dala u najam za simboličnu cijenu, međutim najmoprimci bi tražili poticaj za proizvodnju batata na istom. Radio bi se ugovor o najmu. Pretpostavljam da poticaj mora biti na majčino ime iako ga neće koristiti. Da li bi taj poticaj bio primitak koji bi majci povećao dohodatk, kao i taj iznos naknade najma koji bi primila, te meni majka više ne bi mogla biti uzdržavani član

glede situacije ..."Nakon isplate cijele kupoprodajne cijene Prodavatelj će kupcu izdati valjanu tabularnu ispravu da bi temeljem ovog Ugovora izvršio uknjižbu prava vlasništva na nekretninama označenim u čl. 1. ovog Ugovora na svoje ime, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja. Tabularnu ispravu Prodavatelj deponira kod javnog bilježnika kod kojeg je ovjeren ovaj Ugovor."... - ovdje mi nije jasno - da li treba napisati, obzirom da je isprava deponirana kod JB, da li prodavatelj daje ispravu ili javni bilježnik. Nije mi jasna ni formulacija i da li je to u praksi uobičajeno, da li bi trebalo pisati , ..Nakon isplate cijele kupoprodajne cijene i uz predočenje ili prilaganje? potvrde o uplati Prodavatelj će kupcu izdati valjanu tabularnu ispravu da bi temeljem ovog Ugovora izvršio uknjižbu prava vlasništva na nekretninama označenim u čl. 1. ovog Ugovora na svoje ime, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja. da li je ovo dobro sročeno Prodavatelj će kupcu, nakon što Kupac priloži potvrdu o izvršavanju plaćanja ukupnog iznosa iz čl.2 izdati valjanu tabularnu ispravu da bi temeljem ovog Ugovora izvršio uknjižbu prava vlasništva na nekretninama označenim u čl. 1. ovog Ugovora na svoje ime, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja. Tabularnu ispravu Prodavatelj deponira kod javnog bilježnika kod kojeg je ovjeren ovaj Ugovor. Gdje se mogu saznati uvjeti da javni bilježnik otpusti tabularnu ispravu kupcu (koji zakon, pravilnik)

Hvala vam na savjetima i pomoći! Naša žalba je prihvaćena!

obzirom da Komunalna naknada obračunava se po četvornome metru (m²) površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade, i to za: 1. stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.) gdje piše Članak 8. Koeficijent vrijednosti položaja (Kz) određuje poglavarstvo grada odnosno općine, može biti od najmanje 0,15 do najviše 1, ovisno o zonama u naselju i broju etaža zgrade (broj etaža 1, 2, 3/4, 5/6/7, 8 i više), a određuju se najmanje četiri zone. Da li ovo znači da je općina dužna definirati 4 zone? Što ako nije definirala 4 zone već samo dvije?

Zahvaljujem, na odgovorima.. Slažem se da sve izgleda pomalo konfuzno... ajoj meni Kontaktirali smo i Ministarstvo graditeljsta u vezi te nadstrešnice, kažu da se žalimo i da smo u neravnopravnom položaju u odnosu na građane koji sada dobivaju građeivnsku dozvolu i obračuni bbruta im se rade po drugim pravilima... Dobili smo još jedan savjet, pa me zanima da li da ga upotrijebimo....da li se još u zaključku pozivati i Ustav? prema tekstu dolje "Osim što je ovdje iskazana bruto površina, koja nije osnovica za izračun poreza na kuću za odmor, veća od stvarne korisne površine, također smatramo da je iznos od 15 kn/m2, za kojeg je odlučila Općina, neopravdan, te da smo, po Ustavu RH, prema kojem se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti, stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale građane, jer u Republici Hrvatskoj porez na kuće za odmor plaća se od 5 do 15 kn/m2 korisne površine kuće za odmor. Shodno tome, smatramo da je iznos od 15 kn/m2, za kojeg je odlučila Općina , previsok obzirom na mjesto, stanje infrastrukture te druge okolnosti bitne za korištenje kuće za odmor, te bi istu bilo potrebno smanjiti, kao što su takvu Odluku za svoje građane donijele neke Općine u okruženju, a i šire (prema podacima Porezne Uprave, web 22.01.2019). https://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=gru22 Pr Općina Dubrava Visina poreza na kuće za odmor utvrđuje se u iznosu: – građevine koje nemaju električnu energiju i tvrdi pristupni put (makadam ili asfalt) – 5,00 kn po m² korisne površine kuće za odmor, godišnje, – građevine koje imaju električnu energiju ili tvrdi pristupni put (makadam ili asfalt) – 8,00 kn po m² korisne površine kuće za odmor, godišnje, – građevine koje imaju električnu energiju i tvrdi pristupni put (makadam ili asfalt) – 10,00 kn po m² korisne površine kuće za odmor, godišnje Zadar Porez na kuće za odmor plaća se godišnje po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor, ovisno o mjestu gdje se nalazi, i to: a) na kuće za odmor u Zadru, Petrčanima i Kozinu, - 12 kuna po m2 korisne površine; b) na kuće za odmor u drugim naseljima na području Grada Zadra, - 10 kuna po m2 korisne površine

Obzirom da nisam pravne struke i ne znam način izražaja... trebam li u žalbi napisati rečenicu (kao što vi napominjete) "Smatram da se u rješenju radi o materijalnoj povredi propisa, a bit povrede jest pogrešna primjena GBP/NKP kao osnovice za izračun poreza. Nove činjenice , ako mislite, na podrum i nadstrešnicu, (kao što smo sada uvidjeli kako se tretiraju u Pravilnicima) nismo na vrijeme reagirali (u postupku legalizacije i tih obračuna) jer smo vjerovali struci da zna svoj posao i iz baš ne prevelikog znanja o Zakonima, Normama, Pravilnicima vezanim za legalizaciju Arhitektonska firma se oglasila da je nadstrešnica pogreškom uračunata u bruto. Za podrum kažu, ne bi se smatralo podrumom jer je ukopan samo 120 cm., a mi ga koristimo kao podrum s bačvama i kao spremište

Imam još 3 dana do roka za slanje Linkani službeni dokument vrlo jasno opisuje računicu, za razliku od Općine s kojom imam posla.. Sklepali smo nekakvu žalbu, ne znam da li ima premalo ili previše teksta Protiv rješenja Klasa: XXXX, Ur.br.: XXXX od Xx.xx.2018., kojeg sam, prema obavijesti o preporučenoj pošiljci preuzeo upisati datum. u pošti XXXX u Zagrebu, u zakonskom roku podnosim ŽALBU Gore navedenim rješenjem utvrđen je iznos poreza od 15 kn/m2, u ukupnom iznosu 1425,00 kn za ukupno 90 m2, kako se navodi, za ukupnu korisnu površinu. Protiv ovog rješenja ulažem slijedeći prigovor: Površina od 90 m2, je bruto površina koja se navodi u dokumentu "Iskaz mjera i obračunske veličine zgrade" Elaborat xX/2014, tvrtke xxx, u ožujku 2014., za objekt na adresi XXXXX. U istom rješenju, u bruto površinu je uračunata površina nadstrešnice koja po tada važećem Pravilniku o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/2010, nije trebala biti uračunata. Isto tako nije prikazan niti podrum. Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/2010, Članak 5. Građevinska (bruto) površina zgrade za određene prostore, odnosno dijelove zgrade, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije, obračunava se sa sljedećim koeficijentima: prostor/ dio zgrade koeficijent balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrešnica 0,25 lođa i otvoreno vanjsko stubište 0,75 etaža garaže, odnosno parkirališnih prostora koja se s najmanje 75% svojeg obujma nalazi ispod površine konačno uređenog i zaravnanog terena uz pročelje zgrade 0,25 podrum s pomoćnim prostorom i natkrivena terasa 0,50 Članak 7. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina: – dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,0 m, – galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, – nadstrešnice nad ulazom u zgradu tlocrtne površine do 6m2, – strehe, vijenca i drugih istaka, – vanjske rampe za ulaz u zgradu, – konstrukcije za zaštitu od sunca, – rasvjetnih, dimnih i ventilacijskih kupola. Bruto površina (iskazana u rješenju o razrezu poreza na kuću za odmor) nije korisna površina, obzirom na definiciju iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) NN 81/2015 Članak 74. – korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju, – prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama članka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona U Službenom vjesniku Općine XX, broj 0x/17, navodi se da se nadstrešnice, podrumi s bačvama i drugi slični objekti ne smatraju kućom za odmor. Članak 10. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, odnosno koji se ne koriste za trajno stanovanje tijekom kalendarske godine. Kućom za odmor u smislu ove Odluke ne smatraju se gospodarske zgrade koje se ne mogu koristiti za odmor, već isključivo služe za poljoprivrednu proizvodnju, preradu i smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa, alata, štale, nadstrešnice, podrumi s bačvama i drugi slični objekti. Prema informacijama sa stranica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/175, koji upućuje na Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13 ) definirana je građevinska bruto površina prema kojoj se u istu ne uračunavaju vanjska stubišta, balkoni, terase, prolaze i drugih otvoreni dijelovi zgrade, koju ste vi, prema Rješenju o razrezu poreza zaračunali u korisnu površinu. Zakon o prostornom uređenju, NN 153/2013 Članak 3. 3. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade Na koji način i prema kojem pravilniku je predviđeno izraditi obračun površina i obujma u projektima zgrada nakon 1.1.2014.? Građevinska (bruto) površina zgrade računa se prema Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13), a obujam za komunalni doprinos sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12) i Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Narodne novine broj 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12). Obzirom da se izdano Rješenje o razrezu poreza na kuću za odmor odnosi na 2018. a prema Pravilniku NN 93/2017, natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, ne ulaze u građevinsku (bruto površinu) tako se i u ukupnu korisnu površinu navedeno ne može uračunavati, što je prema Rješenje o razrezu poreza na kuću za odmor napravljeno. NN 93/2017 (15.9.2017.), PRAVILNIK O NAČINU IZRAČUNA GRAĐEVINSKE (BRUTO) POVRŠINE ZGRADE Članak 1. Ovim se Pravilnikom pobliže uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i određuju dijelovi podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu. Članak 2. Građevinska (bruto) površina zgrade obračunava se zbrajanjem površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije. Članak 3. Građevinska (bruto) površina zgrade za etažu koja se s najmanje 75% svojeg obujma nalazi ispod površine konačno uređenog i izravnanog terena uz pročelje zgrade obračunava se množenjem s koeficijentom: − 0,25, ako se koristi kao garaža, odnosno parkirališni prostor − 0,50, ako se koristi kao pomoćni prostor osnovnoj namjeni. Članak 4. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina slijedećih dijelova zgrade: − vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu − toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu − etaže, odnosno dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m − galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade − otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.). Članak 5. Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u postupcima započetim do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, osim ako to investitor ili vlasnik građevine zatraži. Članak 6. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Zagreb, 8. rujna 2017. Ministar Predrag Štromar, v. r. U elaboratu „Iskaz mjera i obračunske veličine zgrade" Elaborat 1x/2014, tvrtke xx, točka x. obujam građevine, (izrađen prema Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa NN 23/2000), ne spominje se podrum koji u našem objektu postoji, ali nije nacrtan. Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa NN 23/2000 Članak 5. U obujam građevine ne uračunavaju se: - žbuka na vanjskim zidovima, odnosno vanjskim površinama građevine, - balkoni i nenatkrivene terase, - strehe, vijenci i drugi krovni istaci, - otvorena vanjska stubišta i vanjske rampe, - nadstrešnice ispred ulaza do 6 m² površine poda natkrivenog prostora (u slučaju veće natkrivene površine računa se samo razlika u površini) - konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine, - dijelovi vanjskih zidova i stropova građevine koji se nalaze ispod površine zemlje od vertikalne ili horizontalne hidroizolacije prema van (uključivo hidroizolacija), - temelji, odnosno temeljna konstrukcija, - dimnjaci i ventilacije na krovu, - konstruktivne i oblikovne istake ili udubine na vanjskim površinama, - istaknute konstrukcije za zaštitu od sunca na vanjskim površinama, - rasvjetne, dimne i ventilacione kupole, - podrumska i druga okna. Potkraj svibnja 2017.g., vezano za Porez na nekretnine, uputili ste obavijest i poziv na dostavu podataka korisnicima i vlasnicima nekretnina na području Općine xxx, u kojem navodite da se od 01. siječnja 2018. porez na kuće za odmor neće naplaćivati. Obzirom na konfuzne informacije iz medija o uvođenju tj. ne uvođenju Poreza na nekretnine, informacije s vaše web stranice, poslanog Poziva o najavljenom porezu na nekretnine (isti poziv se još uvijek nalazi na vašoj web stranici (17.01.2019.),. podatke nismo dostavljali, obzirom da smo putem Porezne uprave xx, a u korist/na račun jedinice lokalne samouprave (Općina xx). i do tada plaćali porez na kuću za odmor svake godine. Isto tako, Poreznoj upravi u xx prijavili smo promjenu vlasništva 2016. godine, te nas imaju (imate) u evidenciji kuća za odmor. Obzirom da 90 m2, nije korisna već bruto površina, u nastavku dostavljam podatke: - 1 kat, kuće za odmor - koristi se za odmor - (korisna površina) podovi, bez zidova, =35 m2 - prizemlje kuće, (visina 2,24) ne koristiti se za odmor, koristi se kao pomoćni prostor, većim dijelom za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa, alata i sl. =25 m2 - podrum sa bačvama (ukopan 1,2m visine 3,5m) =10 m2 U Republici Hrvatskoj porez na kuće za odmor plaća se od 5 do 15 kuna/m2 korisne površine kuće za odmor, shodno tome, smatramo da je iznos od 15 kn za m2, za koju je odlučila Općina xx, previsok obzirom na mjesto, stanje infrastrukture te druge okolnosti bitne za korištenje kuće za odmor, te bi istu bilo potrebno smanjiti. Prigovoru prilažem fotografije izuzetno lošeg stanje ceste, tj. puta kojeg koristimo u prilazu našem objektu, o čemu smo Općinu xxx u više navrata kontaktirali, a koje mogu poduprijeti mogućnost donošenja odluke o nižoj cijeni m2 u području zone objekta koji se nalazi na adresi xxx. istom planiramo priložiti -nacrte iz Iskaza mjera i obračunske veličine zgrade (gdje se vide nadrstešnica, balkoni, vanjsko stubište - fotograFije infrastrukture, uništenog blatnjavog puta na području gdje se objekt nalazi. - primjer iznosa poreza po m2 u okolnim Općinama

Porez smo već platili, pa se namjeravamo žaliti. Uz žalbu namjeravamo priložiti tlocrte iz Iskaza gdje se vidi korisna površina. Obzirom na izvod iz Odluke Općine Porez na kuće za odmor plaća se jednom godišnje u vrijednosti od xx,00 kuna po četvornom metru površine kuće za odmor. Obveznici poreza na kuće za odmor moraju Općini xxx, Jedinstvenom upravnom odjelu dostaviti podatke o kućama za odmor, odnosno stanovima koji se nalaze na području Općine xxx, korisnu površinu, osobne podatke i druge podatke za razrez poreza. Obzirom na svu konfuziju oko poreza na nekretnine,pa ukidanja poreza na kuće za odmor.... (kome se što plaća, kome ne plaća?????) i povremeno prateći stranicu Središnjeg državnog portala https://gov.hr/moja-uprava/financije-i-porezi/porezi-i-prijava-poreza/porez-na-kuce-za-odmor/429 koji piše Građani više ne moraju poznavati strukturu vlasti i sve nadležnosti pojedinih tijela kako bi pronašli traženu informaciju jer ona mora biti jasno i lako dostupna svima. Podnošenje prijave Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) morate dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, odnosno nadležnom tijelu lokalne samouprave ukoliko ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. A po ovom članku iz Odluke, nismo kontaktirani, pa tako niti zabranili... U slučaju da vlasnik kuće za odmor ne dostavi Općini podatke o kući za odmor, površinu kuće koja podliježe porezu utvrđuje izmjerom ovlaštena osoba Općine XXX. Ako vlasnik kuće za odmor ne dozvoli izmjeru kuće ovlaštenoj osobi Općine, površinu koja podliježe oporezivanju ovlaštena osoba Općine utvrditi će množenjem tlocrtnih dimenzija kuće za odmor s brojem etaža Mi nismo kontaktirali Općinu tj dostavili podatke, obzirom da sve ove godine plaćamo porez Nadležnoj poreznoj upravi (a u korist Općine??), kod koje smo 2016 prijavili i promjenu vlasništva sa roditelja na nas, te nas imaju u evidenciji ( pa pretposavljamo da nas je i mala i Općina); da li je to veliki propust i razlog za odbijanje žalbe.

Kao prvo, hvala na odgovorima Nažalost, baratamo s građevinskom bruto površinom jer ne znamo gdje i kao da dođemo do tog službenog podatka o korisnoj površini u našem slučaju. Zvali smo danas Općinu u vezi toga, a ljutita osoba s druge strane kaže da su podaci prepisani iz službenih dokumenata iz legalizacije, gdje se spominje bruto površina (i to iznos za koji smo mi sada zaključili da nije dobro izračunata). ----- (Zanimljivo je da su nam 2017. godine u ljetu slali obavijest Uvođenju poreza na nekretnine sa obrascem kojeg smo trebali ispuniti i dostaviti (što nismo), obzirom da taj Zakon nije na snazi. Kao zadnju rečenicu u obavijesti navode čl.59.NN 115/16 Zakon o lokalnim porezima (koji se briše) (3) "Ako porezni obveznik ne dostavi tražene podatke, porezna obveza će se utvrditi na osnovi podataka kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave s najvišim koeficijentima utvrđenima ovim Zakonom za stanje i dob.") U Odluci o općinskim porezima piše: "Kućom za odmor u smislu ove Odluke ne smatraju se gospodarske zgrade koje se ne mogu koristiti za odmor, već isključivo služe za poljoprivrednu proizvodnju, preradu i smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa, alata, štale, nadstrešnice, podrumi s bačvama i drugi slični objekti. Porez na kuće za odmor plaća se jednom godišnje u vrijednosti od xx,00 kuna po četvornom metru površine kuće za odmor. Obveznici poreza na kuće za odmor moraju Općini xxx, Jedinstvenom upravnom odjelu dostaviti podatke o kućama za odmor, odnosno stanovima koji se nalaze na području Općine xxx, korisnu površinu, osobne podatke i druge podatke za razrez poreza. U slučaju da vlasnik kuće za odmor ne dostavi Općini podatke o kući za odmor, površinu kuće koja podliježe porezu utvrđuje izmjerom ovlaštena osoba Općine XXX. Ako vlasnik kuće za odmor ne dozvoli izmjeru kuće ovlaštenoj osobi Općine, površinu koja podliježe oporezivanju ovlaštena osoba Općine utvrditi će množenjem tlocrtnih dimenzija kuće za odmor s brojem etaža." Obzirom da nismo dostavii podatke , što bi trebalo značiti ovo da će izmjeru utvrditi ovlaštena osoba Općine? Isto tako možemo napomenuti da nas nitko nije kontaktirarao da bismo uopće mogli zabraniti izmjeru. ----- Prema odgovoru ovdje https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18455 pronalazim u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) NN 81/2015 sljedeće (2) Korisne vrijednosti utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku, po pravilima da se: – korisna vrijednost stana ili druge prostorije izračunava iz korisne površine stana ili druge prostorije i odgovarajućih dodataka ili odbitaka za razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaćanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, položaja i sl., a nisu nastale na trošak samo jednoga od suvlasnika, – prigodom izračunavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne površine stana ili druge prostorije, – korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju, – prigodom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama članka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, – korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu; ali ako netko učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju. što bi značilo ovo "korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju". Kojoj instituciji da se obratimo u svezi korisne površine? Da li bi trebalo biti dovoljno u Općini predočiti (ako ga nemaju??) Iskaz mjera i obračunske veličine zgrade tj. tablicu bruto površine gdje se vidi koje se površine imaju koeficijent 1, kao i nacrt gdje se vidi podna površina stana, da bi nam u poreznu obavezu kuće za odmor stavili tu kvadraturu?

Nažalost, čini nam se da smo kao laici, vjerovajući arhitekti, dobili Iskaza mjera i obračunske veličine zgrade s netočnim podacima. Ne možemo pronaći informaciju po čemu točno se za "Iskaz mjera i obračunske veličine zgrade" izdan u veljači 2014., definirala bruto površina, da li prema Zakonu o prostornom uređenju NN 153/2013 18.12.2013.? koji kaže "3. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade". ili nekom drugom Zakonu ili Pravilniku? Nadalje, obujam zgrade, obračunat nam je prema Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog i vodnog doprinosa NN 23/2000 (na njega se poziva u Iskazu), i u njemu se nalazi i nadstrešnica ispred ulaza manja od 6m2. Članak 5. U obujam građevine ne uračunavaju se: - žbuka na vanjskim zidovima, odnosno vanjskim površinama građevine, - balkoni i nenatkrivene terase, - strehe, vijenci i drugi krovni istaci, - otvorena vanjska stubišta i vanjske rampe, - nadstrešnice ispred ulaza do 6 m² površine poda natkrivenog prostora (u slučaju veće natkrivene površine računa se samo razlika u površini) - konstrukcija građevine ispod gornje kote površine poda prema tlu, odnosno ispod završne obloge poda visinski najniže razine zatvorenog dijela građevine, - dijelovi vanjskih zidova i stropova građevine koji se nalaze ispod površine zemlje od vertikalne ili horizontalne hidroizolacije prema van (uključivo hidroizolacija), - temelji, odnosno temeljna konstrukcija, - dimnjaci i ventilacije na krovu, - konstruktivne i oblikovne istake ili udubine na vanjskim površinama, - istaknute konstrukcije za zaštitu od sunca na vanjskim površinama, - rasvjetne, dimne i ventilacione kupole, - podrumska i druga okna. Iz kojeg razloga se arhitekt poziva na NN 23/2000, ako je do vremena izdavanja Iskaza bilo još izmjena i dopuna Pravlnika.

Radi se o porezu na kuću za odmor. Zgrada je ozakonjena u legalizaciji; do 2018. pokojni otac je plaćao porez Poreznoj upravi za gornji dio kuće. Sada je Općina pokupila podatke iz građevinske bruto površine iz Iskaza mjera i obračunske veličine zgrade, (gdje nam je arhitektica uračunala i nadstrešnicu, nenatkriveno vanjsko stubište (nije uračunala podrum), i uračunala sve površine.

Obzirom da se kuća za odmor sastoji od prizemlja i kata (poseban ulaz vanjskim stubištem), a sastavni dio prizemlja je i podrum, može li se taj donji dio (prizemlje s podrumom) smatrati kao gospodarska zgrada, pošto se prizemlje koristi za smještaj kosilica, oruđa, alata, kolica i sl. kao i za pripremu voća i povrća iz vrta (za privatne potrebe), a u podrumu su vinske bačve obzirom na članak iz službenog vijesnika općine u kojoj se ista nalazi, ili ta gospodarska zgrada mora biti poseban objekt "Kućom za odmor u smislu ove Odluke ne smatraju se gospodarske zgrade koje se ne mogu koristiti za odmor, već isključivo služe za poljoprivrednu proizvodnju, preradu i smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa, alata, štale, nadstrešnice, podrumi s bačvama i drugi slični objekti."

Ako je majčina mirovina 1030 kn/mj mogu li temeljem toga tražiti povrat poreza na nju kao uzdržavanog člana, a prema pročitanom: Uzdržavani članovi uže obitelji i uzdržavana djeca su fizičke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze 15.000,00 kn. https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx

ako mi netko može dati malo više informacija o testiranju "Pismenog ispit koji će obuhvaća osnovno poznavanje Sudskog poslovnika kao izgleda , kak da pripremim

zna li netko?