Jump to content

charlie1

Korisnik
  • Broj objava

    14
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Je li sa pravomoćnom sudskom parničnom presudom (po kojoj mi je suprotna strana, koja me tužila i izgubila spor, dužna naknaditi troškove za parnični postupak) mogu otići jednostavno u Finu i na taj način napraviti ovrhu nad njegovim računom, ili se i u ovom slučaju mora ići sa prijedlogom za ovrhu preko javnog bilježnika itd. Ako mogu direktno, dakle, sa pravomoćnom parničnom presudom, koje podatke o dužniku trebam imati, odnosno kakav je tada posupak? Je li dovoljna samo ta pravomoćna presuda ili treba još nešto? Hvala na odgovoru.
  2. Dobio sam mišljenje vještaka s kojim se u potpunosti ne slažem. Da li postoji neki propisani rok do kada sudu moram dati prigovor na mišljenje vještaka ili ga mogu iskazati na prvom sliijedećem zakazanom ročištu (i da li u pismenom ili može i u usmenom obliku)?
  3. Parnični postupak za naknadu štete (duševne boli, strah, itd,), i tužitelj i tuženik bez odvjetnika. Nakon što su saslušani svi predloženi svjedoci, na upit suca da li ima daljnih dokaznih prijedloga tužitelj i tuženik odgovaraju na nemaju. Tada sudac "upozorava tužitelja da je dužan dokazati postojanje kvalifikatornih okolnosti koje navodi u tužbi ......., te predložiti odgovarajuće dokaze radi utvrđenja medicinkim vještačenjem." Nakon toga tužitelj predlaže vještačenje od strane vještaka čija struka nema veze sa slučajem, a sudac u zapisnik stavlja: da je tužitelj predložio vještaka (struke kakve je predložio tužitelj) i i samoinicijativno dodaje "ili vještaka odgovarajuće struke". To tuženik nije primjetio na raspravi nego tek poslije kad je doma čitao zapisnik. Nakon desetak dana stiglo je rješenje u kojem sudac određuje izvođenje dokaza vještačenjem i to po vještaku struke kojeg nije predložio tužitelj (koji bi bio bez veze), nego struke primjereneovom slučaju. E sad pitanje je: - da li je sudac smio upozoriti odnosno poučiti stranku (tužitelja) o dokaznim prijedlozima (dokaz vještačenjem)? - što sad učiniti, da li pisati podnesak gdje bi se navedeom prigovorilo ili čekati. Molim stručan odgovor i unaprijed zahvaljujem.
  4. Prije godinu dana sam rješenje općinskog suda u kojem stoji: "Nalaže se tužitelju XX da tuženiku YY u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od OOO kuna". Nakon što je uslijedila žalba suprotne strane, prije neki dan sam dobio rješenje županijskog suda kojim je odluka općinskog suda postala pravaomoćna. Sad me zanima da li se zakonske zatezne kamate računaju 15 dana od odluke općinskog suda (odnosno dana dostave dotičnog rješenja) ili županijskog suda tj. dana pravomoćnosti? Ili od kojeg drugog datuma?
  5. Kako, na koji način i gdje doznati da li je netko zaposlen tj. da li netko radi legalno? Znam da čovjek radi, redovito ide na posao, znam i kamo, međutim, nisam siguran da ne radi na crno. Kako mi je to bitno zbog ovrhe trebao bih biti siguran da ne radi na crno a ne znam gdje i kako to provjeriti. Hvala.
  6. Da li je zbog svega ovdje navedenog možda najbolje da pričekam sa ovrhom tj. da za sada ne dajem prijedlog za ovrhu dok se ne ukaže bolja prilika (dok se eventualno ne zaposli)? Koliko dugo mogu čekati (radi se o troškovima sudskog postupka koji je rješenjem odredio sud), da li je rok za pokretanje ovrhe kod tog slučaja 10 godina? I još nešto, molim. Ako on eventualno ima (što je vrlo moguće) neki račun u nekoj banci, da li i kako mogu sjesti na njega? Kako u tom slučaju (u prijedlogu za ovrhu) navedem predmet ovrhe? Hvala!
  7. Da li onda mogu sa ovrhom ići na automobil i da li je onda, u tom slučaju, na meni da dokazujem da je to i njegov automobil (pošto su ga, kako sam ranije naveo, kupili u vrijeme bračne zajednice)? Hvala!
  8. To znam. Ovdje se ne radi o kreditu. Dužan mi je za sudske troškove jer je izgubio sud. Automobil su kupili u braku samo što glasi na ženu (dakle zajednička je imovina i to nije sporno). No da li mogu sjest na ženinu plaću (što bi bio najefikasniji način naplate), to ne znam. Kao što ni ne znam da li to moram navesti u onom prijedlogu za ovrhu i da li onda moram dokazivati da su u braku, itd.
  9. Da li je moguće da se ovrha provede na plaći supruge ovršenika s obzirom da on nije redovno zaposlen (radi na crno) i nema imovine (auto koji ima glasi na suprugu). Da li, u slučaju da se sa ovrhom može ići na plaću supruge (ili na automobil), u prijedlogu za ovrhu treba to navesti i da li treba priložiti dokaz da su u braku? Kako doći do tog dokaza (vjenčani list ili nešto drugo)?
  10. Dobio sam pravomoćno rješenje suda da mi je okrivljeni dužan platiti troškove sudskog postupka. On to dobrovoljno ne želi pa sam prisiljen pokrenuti ovrhu. Ne znam postupak, odnosno ne znam od kuda krenuti i koji su koraci tog postupka. Iznos nije prevelik i mislim da se ne isplati uzeti odvjetnika. Molim pomoć.
  11. Prije par mjeseci sam dobio rješenje od suda u kojem stoji da mi je osuđeni dužan naknaditi trošak postupka na ime nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenika kao tužitelja, u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja. Na to se osuđeni žalio i žalba mu je odbijena za što sam sada dobio rješenje. Prema tome rješenje o naknadi troška je postalo pravomoćno. Kako sam ja prema odvjetniku sve riješio po okončanju postupka (prije godinu dana) i trenutno me više nitko ne zastupa, ovu formalnost bih vjerojatno mogao riješiti sam (uz pomoć). Naime, ja ne znam na koji način trebam (i da li trebam) sada obavijestiti osuđenika na koji račun da mi isplati iznos. Da li da mu pošaljem pismo-obavijest poštom? Da li on može reći da obavijest nije primio i da mi nema kako platiti? Ne znam zapravo što sada.
  12. U kaznenom postupku sam bio oštečenik kao tužitelj i sud je presudio u moju korist, odnosno optuženog je osudio. Kako u rješenju piše da je optuženi (sada osuđeni) slabog imovinskog stanja, bez imovine, sud ga je u cijelosti oslobodio dužnosti naknade plaćanja troškova kaznenog postupka. Nigdje u rješenju ne piše ništa kako i od koga bi se meni(oštećeniku kao tužitelju) mogli vratiti troškovi koje sam imao tijekom postupka (troškovi za odvjetnika kojeg sam platio, putne troškove,...) Da li ja na njih imam pravo pošto sam dobio sud, kako da ih tražim? Da li podneskom na broj spisa ili kako drugačije i od koga? Da li troškovi padaju na teret državnog proračuna? U rješenju ni to ne piše? Rješenje je prvostupanjsko i postoji mogućnost žalbe? Molim da odgovori tko zna jer su troškovi za moj standard prilično veliki.
  13. Puno hvala mike06! Međutim, kako sam za pravne stvari i zakone potpuni laik (zapravo nikad nisam bio u situaciji s time se baviti), nije mi potpuno jasno da li je, prema ovim člancima zakona, ograda moja (iako ju je radio susjed). Također ne znam da li najprije trebam pokrenuti neki postupak za utvrđivanje međe (kako to kaže pretor) i ako da, gdje i kako to pokrenuti? Što se mene tiče, ja bih stvari ostavio kako jesu (jer ispada da se dva zagorca prepiru oko deset cm zemlje, za što nemam ni vremena ni živaca), međutim, čovjek mi neda mira, čim se približim ogradi (napominjem, sa svoje strane) već je tu i tumači samo sebi znan zakon da ne smijem tik uz ogradu ništa raditi itd. , što mi stvarno već ide na živce i bojim se da ne puknem. Stoga bih ga želio pravno pritisnuti i otresti ga od sebe (ma ljudi to je stvarno nepodnošljivo kakvih sve luđaka ima, ogradu sagradi 30 cm na tuđoj zemlji i onda ti još ne da ni stajati uz nju). Dajte mi, molim vas, napišite što bi, po redu, trebalo napraviti. Da li uzeti odvjetnika, kakve su šanse dobiti parnicu i za koliko vremena. Hvala unaprijed!
  14. Prije dvije godine sam kupio zemljište i imam stalnih problema sa susjedom. Stalne njegove provokacije natjerale su me da provjerim stanje stvari. Lokalni geodet mi je donio neke izmjere parcela (iz 1980 kada je izvršena parcelacija) i po tim izmjerama moja parcela je sada uža za 30 cm a susjedova je za toliko šira. Naime, on je prije 10 godina napravio ogradu očito na tuđoj zemlji (koja tada, doduše, nije bila moja, a očito se nitko nije bunio, mada je i priješnji vlasnik s dotičnim susjedom bio u stalnoj svađi). Koja su sada moja prava, da li ta ograda pripada samo susjedu (jer ju je on pravio) ili pripada i meni (jer je na mojoj zemlji). Ja sam, zapravo, prisiljen nešto poduzeti jer čovjek nije normalan. Buni se ako npr. kopam uz ogradu (sa svoje strane), ako prislonim nešto na ogradu, itd. Što učiniti?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija