Jump to content

Veky2

Korisnik
  • Broj objava

    3
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://vedgar.googlepages.com
  1. Nažalost, stvari nisu tako jednostavne. Suradnici-entuzijasti nisu te sreće kao ja, njima Xova plaća ipak znači više od idealizma open sourcea. Sumnjam da bih ih uspio odvući. Ono što bih ja htio je, pod prijetnjom prestanka rada na programu, natjerati X da stavi na papir ono što je dosad bilo samo usmeno dogovoreno. Samo je pitanje mogu li to - ako zakon doista smatra Xa isključivim vlasnikom programa, X vjerojatno može argumentirati da po pitanju svojeg vlasništva može raditi što hoće, pa i promijeniti mišljenje - dakle da ugovor nema pravnu snagu. Ali zadnja Vaša rečenica daje neku nadu... na osnovu čega bih mogao koristiti dijelove starog programa? Očito zakon ipak u nekoj mjeri priznaje da sam ja autor većine tog koda, iako je nastao u radnom odnosu u kojem više nisam.
  2. Za poslodavca X sam izrađivao računalni program, kao dio obaveza iz ugovora o radu. Usmeni dogovor je bio da će taj program biti javno dostupan pod nekom open source licencom. Smatrao sam da to ne treba nigdje napisati jer sam mislio da X kao moj poslodavac samo može koristiti program (što mi je sasvim ok), ne i upravljati njegovom daljom distribucijom. U međuvremenu više nisam zaposlen kod X (našao sam drugi posao), ali program još uvijek nije završen i povremeno radim volonterski na njegovoj daljoj izradi. No saznao sam da X razmišlja o zatvaranju koda i odustajanju od open source distribucije. Koliko sam shvatio, X to može napraviti, jer su računalni programi specijalno izdvojeni u zakonu o autorskim pravima i pripadaju Xu da s njima radi što želi. Međutim, ja imam još jednu kartu u rukavu, a to je da mogu odbiti dalju suradnju na razvoju programa. [To mi se ne sviđa jer doista želim da program jednog dana bude gotov a ne mogu ga napraviti sam, ali kao blef može upaliti.] Ono što želim pitati je, kako sastaviti (i može li se) dokument kojim se X obvezuje da će program na kojem radim biti dostupan pod nekom open source licencom? Također, mogu li bar za dio programa koji je nastao otkad više nisam zaposlen kod X zabraniti njegovo licenciranje pod zatvorenom licencom?
  3. Otac je primao socijalnu pomoć. Da bi ostvario to pravo, morao je (bar su mu tako rekli) dozvoliti centru za socijalnu skrb da upiše zabilježbu na njegovu zemlju. U jednom trenutku, ta zemlja je postala predmet sudskog spora (nasljedstvo, očeva majka je umrla). Kako otac živi daleko i teško putuje, darovao je zemlju kćeri koja živi bliže, da bi ona odlazila na rasprave. Napominjem da je to darovanje prošlo bez problema, i nitko nije postavljao pitanje o (ne)mogućnosti darovanja zemlje na koju je stavljena zabilježba. Nedavno je otac prestao primati socijalnu pomoć (ide u mirovinu), i rečeno mu je u centru da bi bilo dobro brisati tu zabilježbu, da nakon njegove smrti ne bi bilo problema. No kad je donio vlasnički list, naravno, ustanovljeno je da on nije vlasnik zemlje, i tu postoji problem. Socijalna radnica tvrdi, a čini se da tako i u zakonu piše (po nekim interpretacijama), da otac sada mora vratiti socijalnu pomoć koju je primao - ako ga netko prijavi, što ona neće. Je li to doista istina? Napominjem da nikakva vrijednost nije prešla u drugom smjeru, darovanje je samo bilo u svrhu lakšeg rješavanja sudskog spora (koji je u međuvremenu riješen), i to osobi koja bi ionako zemlju naslijedila. Naravno, kći može ocu natrag darovati tu zemlju, no pitanje je hoće li tada netko (u zemljišnim knjigama) primijetiti situaciju i pokrenuti postupak za vraćanje socijalne pomoći (jesu li oni zapravo to morali učiniti već pri prvom darovanju?). Također, može ostati i status quo, ali onda otac ostatak života mora provesti u neizvjesnosti. Što je najbolje učiniti?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija