Šime.n

Pozdrav! Pregovaram o kupnji nekretnine – građevnog zemljišta. Prodavatelj inzistira na sklapanju predugovora, a meni više odgovara jednokratna isplata punog iznosa cijene na dan koji predloži prodavatelj. Postoji li ikakva zakonska obaveza sklapanja predugovora u ovoj situaciji kada nemam nikakve potrebe za odugovlačenjem isplate radi prikupljanja novčanih sredstava ili rezerviranjem nekretnine?

Radi se o sporu radi utvrđivanja prava vlasništva dijela zgrade. Prvostupanjski sud presudio je u korist tužitelja. Županijski sud na temelju moje žalbe vratio je predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi bitne povrede parničnog postupka jer je tužitelj pogriješio kod opisa tog dijela zgrade koji je predmet spora pri prepisivanju opisa nekretnine iz vještva sudskog vještaka. Drugostupanjski sud se uopće ne osvrće na sve moje ostale žalbene navode. Sud samo navodi da se radi greške u tužbenom zahtjevu presuda ne može ispitati te nalaže prvostupanjskom sudu da otkloni uočenu povredu parničnog postupka. Znači li to da u ponovljenom postupku neću moći predlagati nove dokaze i da će sud, nakon što tužitelj uredi tužbu, automatski ponovno presuditi u njegovu korist?

Suprotna strana je u ovom predmetu predložila vještačenje isključivo radi identifikacije i izmjere nekretnine te nikada tijekom postupka nije osporavala sadržaj i vjerodostojnost Potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama. Sud je u obrazloženju presude naveo da nije prihvatio navedenu Potvrdu kao dokaz jer mu je ista „krajnje sumnjiva“ bez navođenja dokaza u prilog tome poklanjajući vjeru vještu iz jedne ranije parnice među istim strankama.

Zna li netko? Prilično mi je žurno.

Pozdrav! Da li je sud u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva ovlašten sam, na temelju mišljenja sudskog vještaka, utvrđivati koji dijelovi zgrade predstavljaju samostalne uporabne cjeline, a u potpunosti zanemarujući postojeću Potvrdu nadležnog upravnog tijela uz obrazloženje da sud nije poklonio vjeru sadržaju predmetne Potvrde. Čl. 73, toč. 3 ZV-a ovlast utvrđivanja samostalnih uporabnih cjelina dao je upravo nadležnim upravnim tijelima, a nigdje nije predvidio da sudovi o tome mogu samostalno odlučivati. Ako bi netko mogao dati neki primjer iz sudske prakse…

Materijalni suparničari opet mogu biti ili jedinstveni ili obični suparničari ?

Hvala Ljubo! Tužitelj je postavio ogroman VPS, ali sud još uvijek nije konačno odlučio o vrijednosti predmeta spora jer su svi tuženici već u odgovoru tužbu prigovorili ovom nerealno visokom iznosu koji ima za cilj onemogućiti tuženicima sudjelovanje u parnici. Ukoliko bih prije konačne odluke suda o visini VPS-a podneskom priznao tužbeni zahtjev, prema kojoj vrijednosti bi se ravnao sud i odvjetnik tužitelja pri određivanju iznosa koje sam dužan platiti kao stranka koja je izgubila spor.

Kao jedan od tuženih zemljišno-knjižnih suvlasnika zemljišne čestice namjeravam priznati tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti njegovog posjeda. Postupak je još negdje pri početku (2. ročište), a ja sam tek sada shvatio da nemam nikakvih izgleda u ovoj parnici. Ostali upisani suvlasnici ne namjeravaju priznati tužbeni zahtjev. Što dalje da radim, a s obzirom da će možda sud sve nas tuženike smatrati nužnim suparničarima? Jedini mi je cilj što brže i što jeftinije se iz ovoga postupka izvući, naročito radi vrlo visoko određenog VPS-a. Unaprijed hvala na odgovoru!

Hvala! Možda je pitanje nejasno postavljeno. Je li u parnici vještak za geodeziju ovlašten raditi vještačenja koja su inače u djelokrugu rada vještaka za graditeljstvo?

Može li vještak geodet u parnici radi utvrđenja prava vlasništva raditi mjerenja i nacrte zgrade, utvrđivati što predstavlja samostalne uporabne cjeline, a što zajedničke dijelove zgrade i određivati kome što pripada temeljem omjera suvlasničkih dijelova na zgradi? Imam li pravo na prigovor protiv nalaza vještaka samo radi toga što ova vještva inače u pravilu rade vještaci građevinske struke, a ne geodeti?

Hvala na odgovoru! Ipak mi je nerazumljivo da ista osoba pomaže tužitelju kao svjedok, a istovremeno "pomaže" tuženiku kao umješač.

U parnicu povodom revindikacijske tužbe u kojoj se nalazim u ulozi tuženika prijavila se osoba koja traži biti umješač na mojoj strani. Ista ta osoba već je ranije tužitelju ponudila svjedočiti u njegovu korist, pa je u tužbi navedena kao svjedok. Umješač ima nekakvog pravnog interesa da ja uspijem u parnici, ali je njegov pravni položaj u odnosu na tužitelja bitno različit od mojega. Na ovo sam se naravno očitovao sudu i izrazio svoje protivljenje sudjelovanju toga umješača u parnici na mojoj strani. Hoće li sud odbiti umješača s obzirom da je on u istom predmetu i svjedok tužitelja?

Radi se maloj zgradi koja se sastoji od dva stana, moga oko 90 m2 i drugog manjeg stana od oko 30 m2 i pripadajućih im sporednih dijelova. Sam stan je otkupljen prvom pravomoćnom presudom koja zamjenjuje ugovor o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Kasnije sam dobio (moja majka) drugu pravomoćnu presudu (radi utvrđenja prava vlasništva) u kojom je utvrđen moj suvlasnički dio na čest. zgr.xxx od 3/4 kao i određene prostorije koje kao sporedni dijelovi tom stanu pripadaju, a u prvoj presudi nisu bile navedene. Firma od koje su stanovi otkupljeni ostala je vlasnik samo jedne male prostorije koja čini oko 1/10 ukupne netto korisne površine zgrade. U glavnu knjizi stoji: "etažno vlasništvo sa neodređenim omjerima". Kao vlasnik zgrade 1/1 upisana firma od koje su stanovi otkupljeni i vlasnica drugog malog stana u zgradi čije se pravo vlasništva "zabilježuje" , a moja majka je još uvijek upisana u KPU. Vlasnik drugog stana tvrdi da nikad neće zatražiti, niti dopustiti utvrđenje njegovog suvlasničkog dijela jer mu to ne odgovara.

Da bespotrebno ne otvaram novu temu, još uvijek ne razumijem zbog čega zemljišnik nije pristao upisati moj suvlasnički dio od ¾ čest. zgrade na temelju pravomoćne presude, a ovo dvoje kojima nisu utvrđeni suvlasnički dijelovi upisati kao zajedničke vlasnike na preostaloj ¼. Kada sam u zemljišniku zamolio da barem prijedlog za uknjižbu odbiju kako bih iz obrazloženja mogao razabrati što mi je dalje raditi, rekli su mi: „ ne možemo vas uknjižiti niti prijedlog za upis možemo odbiti“. Koliko sam razumio ZOV dopušta mogućnost da na istoj nekretnini postoji zajedničko vlasništvo i suvlasništvo: Članak 63. (2) Svaki je zajedničar ovlašten u svako doba zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu. Određivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici, sve dok se i oni ne podijele. Pitao sam i dva odvjetnika koji imaju potpuno suprotna mišljenja o ovoj stvari.

Upravo tu vidim problem. ZK sud u dvije godine još nije izvršio upis prava vlasništva u glavnu knjigu idealnog dijela od ¾ i stana mada sve ostale upise vrše u roku os desetak dana do dva mjeseca. U zemljišniku tvrde da ne mogu upisati suvlasnički dio moje majke na temelju presude jer na ostatku zgrade od ¼ nisu određeni suvlasnički dijelovi između bivšeg vlasnika cijele zgrade i vlasnice drugog malog stana u zgradi. ZK sud cijelu stvar oteže u nedogled mada smo u više navrata tražili da nam barem odbiju uknjižbu pa bi valjda iz obrazloženja mogli razabrati što dalje raditi.