Jump to content

Matrix

Moderator
  • Broj objava

    11330
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    136

Sve što je Matrix objavio

  1. Izjava na zapisnik

    nisu ovlašteni da pobijaju takvu izjavu,budući da je tetka još uvijek živa. upis u zemljišne knjige neumanjuje valjanost date suglasnosti,obzirom je tetka bila ex lege vlasnica i bez upisa u zemljišne knjige
  2. Založno pravo na nekretnini

    ugovor možete sastaviti ali je bez učinka na upisano založno pravo,odnosno je prigovor u tom smislu neosnovan. protiv koga se vodi postupak,tko je ovršenik…otac ili majka…,jel založno pravo upisano na suvlasnički dio ili na nekretninu u cjelini.
  3. Dugovi za režije pri kupnji nekretnine

    savjet je da prodavatelj riješi dugove prije kupoprodaje ili da se klauzulom u ugovoru obveže da će iste platiti u određenom roku.
  4. Otkaz ugovora o zakupu

    ima da takav ugovor sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen ,čl.22,dok prema pomenutom stavu VS RH na konkretan slučaj nema primjene općih pravila obveznog prava o zakupu.
  5. Odnos izvanparničnog i parničnog postupka

    Izvanparnični postupak je posebna grana građanskog sudskog postupka, koji se po svom predmetu i svojim načelima razlikuje od ostale dvije grane parničnog i ovršnog postupka. Definira se negativno kao onaj postupak koji nije parnični,budući da u izvanparničnim stvarima spor ne postoji,što će reći da je ovaj postupak preventivan i vodi se u cilju da do spora ne dođe. Nadalje se može reći da izvanparnični postupak služi uglavnom uređivanju odnosa a ne odlučivanju koje bi za cilj imalo rješavanje situacija u kojima je zbog povrede prava došlo do sukoba interesa. Postupovna načela se u ovom postupku razlikuju od načela parničnog postupka: -veća elastičnost procesnih instituta, -smanjena strogost u formalnom smislu, -otvorena mogućnost pokretanja postupka po službenoj dužnosti od strane suda, - otvorena mogućnost postupanje samo s jednom strankom, - orijentiranost na pomoć i dr. Izvanparnični postupak je zajednički naziv za postupanje suda u nizu pravnih stvari koje se međusobno znatno razlikuju, u oblasti koja je vrlo opsežna. Tako bi ih mogli razvrstati u izvanparnične postupke u kojima se rješava o statusnim stvarima kao npr. - postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti, -postupak radi oduzimanja roditeljske skrbi, -postupak za davanje dopuštenja za sklapanje braka, -postupci za upis u sudski registar statusnih promjena (sukladno Obiteljskom zakonu, Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i dr.), i izvanparnične postupke u kojima se rješava u odnosima suvlasništva i susjedskim odnosima kao npr. -postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, -postupak uređenje međa, -uređenje odnosa između vlasnika posebnih dijelova nekretnina, -zemljišnoknjižni postupak i dr. (prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), te postupci u nasljednim stvarima kao npr. -ostavinski postupak, -sastavljanje, čuvanje i opoziv sudske oporuke, -naknadno pronađena imovina, (prema Zakonu o nasljeđivanju), i isto tako izvanparnični postupci kod vrijednosnih papira kao npr. -protesti, -amortizacija isprava, -kod nekih pitanja u svezi izvlaštenja (prema Zakonu o izvlaštenju). Kad pravila izvanparničnog procesnog prava ne reguliraju neko pitanje na poseban način, u svim izvanparničnim postupcima supsidijarno se primjenjuju odredbe parničnog procesnog prava. Republika Hrvatske nema Zakon o izvanparničnom postupku, dakle nema opći pravila koja bi vrijedila za sve posebne izvanparnične postupke, već su u primjeni pravna pravila o vanparničnom postupku iz 1934. godine koja se primjenjuju u ograničenom opsegu,a što se osobito odnosi na opća pravila zakona koja bi morala biti temelj i okvir svih posebnih izvanparničnih postupaka, ali i niz zakona primarno materijalnopravnog karaktera koji sadržavaju i postupovne odredbe: - Obiteljski zakon, - Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, - Zakon o nasljeđivanju, - Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti, - Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, - Zakon o zemljišnim knjigama, - Ovršni zakon, - Zakonu o izvlaštenju, - Stečajni zakon, - Zakon o mjenici.
  6. Utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice

    Dokazivanje izvanbračne zajednice je obično prethodno pitanje koje se javlja u određenom postupku,glede čega se može reći da u stvarnosti postoje različiti oblici neformalnog zajedničkog života muškarca i žene s većim ili manjim obilježjima bračne zajednice. Za razliku od braka koji se sklapa i prestaje na način propisan zakonom, izvanbračna zajednica zasniva se i raskida neformalno,slijedom čega regulacija njezinih pravnih učinaka u propisima nije ujednačena, a na sudovima je da u svakom pojedinom slučaju utvrde postojanje odnosno nepostojanje izvanbračne zajednice i to uglavnom vezano kao što je rečeno na početku uz postupak u kojem se to utvrđenje traži (npr. ostavinski, kazneni, imovinski, naknada štete). U smislu Zakona o nasljeđivanju iz 2003. godine, izvanbračni je drug ostavitelja u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim drugom. U odredbi čl. 8. st. 2.ZN-a propisano je da: “Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug kojije u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim drugom. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.” Iz navedenih odredbi, za razliku od obiteljskog zakonodavstva, nasljedno zakonodavstvo izvanbračnu zajednicu definira kao zajednicu koja traje “dulje vrijeme”a ne točno 3 godine i više,i isto tako, postojanje izvanbračne zajednice uvjetuje ispunjenjem pretpostavki za valjanost braka, što nije slučaj s izvanbračnom zajednicom u obiteljskom zakonodavstvu,a što je između ostalog detaljno obrazloženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 1364/10-2 od 21. studenog 2012.
  7. Zastara porezne obveze

    Zakon poreznu zastaru definira kao vrijeme nakon čijeg proteka porezno tijelo više nema pravo utvrđivati porezne obveze, kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i novčane kazne. Također, protekom vremena porezni obveznik nema više pravo tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni. Porez, obaveza kojoj podliježemo svi, ali ponekad i država nije promptna u naplati svojih potraživanja, te porezna davanja mogu otići u zastaru. Premda se zastara i zastarni rokovi definiraju u Zakonu o obveznim odnosima, zastara poreznih davanja definirana je Općim poreznim zakonom. Navedeni zakon poreznu zastaru definira kao vrijeme nakon čijeg proteka porezno tijelo više nema pravo utvrđivati porezne obveze, kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i novčane kazne. Također, protekom vremena porezni obveznik nema više pravo tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.Zastara prava iz porezno-dužničkog odnosa zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći,koja uglavnom počinje nakon isteka godine u kojoj je nastala porezna obveza.Zastara ne može nastupiti ako porezno tijelo nije znalo niti je moglo znati za postojanje obaveze poreznog obveznika koji je bio dužan prijaviti nastanak porezne obveze. U opisanom slučaju, porezna obveza počinje teći od trenutka kada je porezno tijelo saznalo za obvezu poreznog obveznika. Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze počinje teći istekom godine u kojoj je porezno tijelo saznalo za tu obvezu, odnosno u kojoj je trebalo utvrditi porez.Tijek zastare može se i prekinuti, tako zakon kaže: “Tijek zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. Tijek zastare prava na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata i troškova ovrhe.” No za razliku od relativnog roka zastare od tri godine koji je moguće prekidati, apsolutni rok zastare se ne prekida. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.Isti je rok apsolutne zastare prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka nastupa. Stoga šest godina nakon što je zastara počela teći porezna više ne može naplatiti dugovanje, niti može pokrenuti prekršajni postupak. Ako dužnik plati potraživanje koje mu je u zastari, povrat tih sredstava neće dobiti.Isto tako ako porezna pokrene ovršni postupak za dugovanje za koje mislite da je u zastari, prigovor o zastari morate podnijeti u roku od osam dana, i morate ga podnijeti sami, nitko vas neće upozoriti da je dugovanje u zastari. Iako je vaš dug poreznoj otišao u zastaru, on će u Poreznoj i dalje ostati zabilježen, stoga četiri godine nakon što je istekla apsolutna zastara, imate pravo od čelnika nadležnog poreznog tijela zatražiti otpis poreznog duga. -pravni izvori članka Opći porezni zakon Zakon o obveznim odnosima
  8. Posljedice ukidanja zakona

    Zakoni se primjenjuju od dana njihovog stupanja na snagu, a u pravilu djeluju samo za ubuduće,iz razloga što je Ustavom RH zabranjeno povratno (retroaktivno) djelovanje zakona ,a samo iznimno, iz posebno opravdanih razloga moguće je retroaktivno djelovanje pojedinih odredaba zakona. Ono što je bitno istaknuti jest to da Ustavni sud u postupku ocjene suglasnosti zakona sa Ustavom ukida, a ne poništava taj zakon. Naime, za razliku od poništavanja koje djeluje unatrag(dakle poništava i sve proizvedene učinke, tzv.ex tunc učinak)pravni učinak ukidanja djeluje samo za ubuduće (tzv.ex nunc učinak). Ukidanje zakona djeluje samo za ubuduće,a ukinuti zakon odnosno određene ukinute odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u"Narodnim novinama", ako Ustavni sud ne odredi drugi rok. Zakon se ukida zato jer je protivan Ustavu,što će reći da je on je bio protuustavan i prije ukidanja,glede čega Ustav RH određuje i uvjete pravne zaštite za osobe čija su prava povrijeđena pravomoćnim pojedinačnim aktom, koji je donijet temeljem zakona ukinutog odlukom Ustavnog suda,odnosno se radi o zaštiti od učinaka pojedinačnog akta koji je donesen prije ukidanja zakona, dakle po propisima tada još važećeg zakona, a zaštita se pruža zato što je kasnije ukinut zakon na kojem se temelji pojedinačni akt,slijedom čega u tom slučaju pojedinačni akt nije nepostojeći, odnosno ništav akt, nego je pobojan pa osoba čija su prava povrijeđena može, u zakonom određenim uvjetima, od nadležnog tijela tražiti izmjenu akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka. -pravni izvori članka utemeljeni na odlukama Ustavnog suda U-I-206/1992, U-III-379/1993, U-III-731/1994 U-I-52/1995. U-III/81/2001
  9. Otkaz ugovora o zakupu

    U tom slučaju se postavlja pitanje što je sa zakupoprimcem,obzirom da se stjecanje bez osnova manifestuje ne samo u povečanju imovine,več i u njenoj neosnovanoj uštedi na teret druge strane. U tome i jeste kvaka U konkretnom slučaju smatram da nema ništetnosti,obzirom da je ugovor nakon isteka vremena na koji je sklopljen prestao proizvoditi pravne učinke.
  10. Otkaz ugovora o zakupu

    Mišljenja sam da nije,naime prema stavu Vrhovnog suda RH zauzetog u predmetu, Rev 420/10 Zakonom o zakupu poslovnog prostora cjelovito je uređeno pitanje prestanka zakupa poslovnog prostora pa na odnose u svezi tog pitanja nema mjesta supsidijarnoj primjeni općih propisa obveznog prava u zakupu, pa tako niti primjeni odredbe čl. 596.st.1 ZOO-a. Prema toj odredbi kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o zakupu bio sklopljen zakupac produži upotrebljavati stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu neodređenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prethodni. U konkretnom slučaju u ugovoru je navedeno njegovo trajanje, pa budući da prema odredbi čl. 23. st. 1. ZZPP ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen, sudovi su osnovano zaključili da je predmetni zakup prestao istekom roka trajanja ugovora određenog posljednjim aneksom. Isto tako sudovi su osnovano zaključili da se predmetni ugovor koji je sklopljen na određeno vrijeme ne može smatrati prešutno obnovljenim na neodređeno vrijeme.
  11. Razvod i kredit

    Vidi st.3 i 4 citiranog članka,koji određuje trajanje eventualnog prava stanovanja i obvezu ovlaštenika tog prava prema bračnom drugu koji napušta obiteljski dom.
  12. djetetova prava-kad se majka zainati

    Svako ima pravo da iznese svoje mišljenje sukladno pravilima foruma,tako da je uopće nebitno tko je na čijoj strani,što će reći da je nepotrebno pravdati se.
  13. Regresna odgovornost

    A takvu činjenicu može dokazivati,obzirom da sud u parničnom postupku nije vezan pravomoćnom.odlukom u prekršajnom postupku.
  14. Može li ovrha u nekretninu koja nije moja?

    Naravno,nije vrijedno zdravlja
  15. Pobijanje nasljedničke izjave

    Sukladno odredbama članka 135. Zakona o nasljeđivanju , izjava o odricanju ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati,no nasljednik ipak može izjavu, bilo o odricanju ili o prihvatu nasljedstva, pobijati, na temelju općih pravila o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje, odnosno po odredbama Zakona o obveznim odnosima,budući da je nasljedno pravo imovinsko pravo tj. dispozitivno pravo glede čega izjave nasljednika valja tretirati i na temelju općih normi imovinskog prava, među koje ulaze i odredbe o prihvaćanju ponude (čl. 39. i dr. ZOO-a),a također i odredbe o manama volje i svijesti iz članka 60.-66.istog zakona.
  16. Zemljišno-knjižni upisi/potrebni dokumenti

    U članku je prikazana potrebna dokumentacija i pristojbe za pojedine zemljišno-knjižne upise,uz napomenu da prijedlog kojim se inicira postupak upisa možete potražiti u Narodnim Novinama ili pak izravno u nadležnom Z.K.uredu. DAROVANJE –Prijedlog u dva primjerka –Ugovor o darovanju –Dokaz o državljanstvu stjecatelja prava vlasništva (Domovnica ne starija od 30 dana, osobna iskaznica ili putovnica) -Pristojba: 250,00 kn KUPOPRODAJA –Prijedlog u dva primjerka –Ugovor o kupoprodaji –Dokaz o državljanstvu stjecatelja prava valsništva (Domovnica ne starija od 30 dana, osobna iskaznica, putovnica) -Pristojba: 250,00 kn NASLJEĐIVANJE Upis ide „automatski“; pravomoćno rješenje o nasljeđivanju sud ili javni bilježnik, koji su proveli ostavinski postupak i donijeli rješenje,po službenoj dužnosti su dužni dostaviti Gruntovnici te stranka ne plaća pristojbu,no u slučaju da stranka osobno dostavlja rješenje potrebni su sljedeći dokumenti: –Prijedlog u dva primjerka –Rješenje o nasljeđivanju sa klauzulom pravomoćnosti -Pristojba: 50,00 kn ili dokaz o oslobođenju plaćanja sudske pristojbe. ZAMJENA –Prijedlog u dva primjerka –Ugovor o zamjeni -Pristojba: 250,00 kn DIOBA/RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA –Prijedlog u dva primjerka –Ugovor o diobi -Pristojba 50,00 kn Čestice koje su predmet diobe ili razvrgnuća moraju biti upisane u zemljišnoj knjizi, a ako tek nastaju temeljem prijavnog lista Katastra, prije podnošenja prijedloga za diobu/razvrgnuće izvršava se u Katastru cijepanje i formiranje novih čestica, o čemu Katastar po službenoj dužnosti izvještava Gruntovnicu uz dostavu prijavnog lista, kopije plana i pravomoćnog rješenja o promjeni. ETAŽIRANJE –Prijedlog u dva primjerka –Etažni elaborat potvrđen od strane nadležnog tijela –Međusuvlasnički ugovor (ako se radi o više suvlasnika) –Ovjereno očitovanje (ako se radi o jednom vlasniku) –Pristojba od 50,00 do 250,00 ili kn, ovisno o prijedlogu. PRIVREMENA MJERA Vrši se službenim putem, a ako je poduzima stranka potrebni dokumenti su: –Prijedlog (2x) –Sudska odluka -Pristojba: 100,00 kn. HIPOTEKA –Prijedlog u dva primjerka –Ovjereni ugovor o kreditu -Pristojba od 250,00 kn. Pristojba 250,00 kuna plaća se ako je uz prijedlog priložen ugovor o kreditu koji nije solemniziran a ako je ugovor solemniziran ne plaća se sudska pristojba. FIDUCIJARNI PRIJENOS –Prijedlog u dva primjerka –Ugovor ili sporazum solemniziran kod javnog bilježnika -Nema pristojbe UKNJIŽBA BRISANJA Uknjižba brisanja hipoteke –Prijedlog u dva primjerka –Brisovnica – Izjava o brisanju ili brisovnom očitovanju sa izvršenom ovjerom potpisa vjerovnika –Potvrda iz Registra Trgovačkog suda o ovlaštenju fizičke osobe ako fizička osoba predstavlja pravnu osobu kao vjerovnika. -Pristojba: 50,00 kn.
  17. Isključenje nužnog nasljednika

    Zakon o nasljeđivanju točno nabraja i utvrđuje kad i u kojim slučajevima oporučitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednike, koji imaju pravo na nužni dio,pa između ostalog kaže da su to situacije kad se nasljednik povrijedom neke zakonske ili moralne obveze teže ogriješio prema ostavitelju, ili ako je nasljednik s umišljajem učinio neko teže krivično djelo prema ostavitelju ili njegovu bračnom drugu, njegovu djetetu ili roditelju, ili ako se odao neradu i nepoštenu životu.U tim slučajevima isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično.Kad oporučitelj želi isključiti nekog od nasljednika, mora to na jasan i nesumnjiv način izraziti u oporuci, a preporuča se da navede i temelj za isključenje,no kod toga je bitno da taj temelj za isključenje mora postojati u vrijeme sastavljanja oporuke.U slučaju spora oko toga je li isključenje opravdano ili nije, teret, odnosno dužnost dokazivanja isključenja, leži na onomu tko se na konkretno isključenje poziva, a to su u praviluoni koji nisu isključeni iz nasljedstva.Iako je Zakon o nasljeđivanju jasno nabrojio osnove isključenja, u praktičnoj primjeni sporno može biti»utvrđivanje povreda moralne obveze prema ostavitelju«.budući je moralnu obvezu a posebice povredu moralne obveze teško točno utvrditi, jer moralna pravila i običaji nisu propisani zakonima,glede čega u tim slučajevima sud ima slobodu utvrđivanja povrijeda moralne obveze zavisno od okolnosti svakoga konkretnog slučaja,a pričemu može uzimati prevladavajuća i opća moralna načela i općenito ponašanje nužnog nasljednika prema ostavitelju,pa se kod toga procjenjuje npr. je li nasljednik pomagao ili posjećivao ostavitelja u slučajevima njegovih bolesti ili nemoći, je li uopće postojala volja za međusobnim posjećivanjem i društvenim kontaktima, a naročito ako je ostavitelj pokazivao namjeru za takvim kontaktima.Od tih slučajeva isključenja od prava na nužni dio, treba razlikovati slučajeve lišenja nužnog dijela u korist potomaka nužnog nasljednika,jer u tim slučajevima»lišenja nužnog dijela u korist potomaka«« oporučitelj može lišiti nužnog nasljednika u cjelini ili djelomično njegova prava na nužni dio, ali to pravo prenosi na njegove potomke,pa su to slučajevi kada je nužni nasljednik prezadužen, ili je rasipnik, kartaš, alkoholičar i sl.Dakle u tim slučajevima lišenja prava na nužni dio u korist potomaka nužnog nasljednika uskraćuje se pravo na nužni dio nužnom nasljedniku u korist njegovih potomaka, čime se zapravo posredno štite interesi samoga nužnog nasljednika, odnosno njegove obitelji, a zbog njegova lošeg načina života i rasipništva.
  18. Nasljedna transmisija

    Članak objašnjava situaciju kada jedan od nasljednika umre prije svršetka ostavinske rasprave, a nije se odrekao nasljedstva ni dao izjavu o primanju nasljedstva,odnosno nije dao nasljedničku izjavu,niti je raspolagao imovinom ostavitelja. U tom slučaju nastupa tzv. nasljedna transmisija, po kojoj ako je nasljednik umro prije svršetka ostavinske rasprave a nije dao nasljedničku izjavu,to pravo prihvata/odricanja prelazi na njegove nasljednike, a ako se takav nasljednik-ci ne odrekne nasljedstva, njega se proglašava nasljednikom,budući da on nasljeđuje ostavitelja na temelju prava svog pretka(umrlog nasljednika),a ne po svom vlastitom pravu.
  19. Presuđena stvar u ostavinskom postupku

    U članku se dotićemo pitanja,dali sudionik ostavinskog postupka nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju može kroz parnicu isticati daljnje nasljedno-pravne zahtjeve; odgovor je negativan budući da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici. Naime,ukoliko nasljednik sudionik ostavinskog postupka nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pokrene parnicu sa određenim nasljedno-pravnim zahtjevom za imovinu identičnoj imovini koja je bila predmet ostavinskog postupka,a u kojem između stranaka nije bilo spora o veličini ostavine, niti je stranka isticala određeni zahtjev,tada tužbu treba odbaciti kao nedopuštenu ili presudom odbiti tužbeni zahtjev kao neutemeljen,budući da je takav zahtjev mogao istaknuti već u ostavinskom postupku,pa kako to nije učinio tad, takav zahtjev ne može s uspjehom isticati niti u parnici, jer pravomoćna odluka ostavinskog suda u odnosu na konkretnu parnicu, ima pravne učinke presuđene stvari, no treba istaknuti da sudionici ostavinskog postupka mogu i poslije pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju tužbom tražiti stvar koja se vodila kao stvar ostavine ako se tužbeni zahtjev zasniva na pravu vlasništva ili na nekoj drugoj pravnoj osnovi nezavisnoj od nasljedstva, jer pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku samo glede isticanja daljnih zahtjeva nasljedno-pravnog karaktera i legata.
  20. Prava nasljednika umrlog davatelja uzdržavanja

    U članku je objašnjen pravni učinak i posljedice smrti davatelja uzdržavanja na ugovor o doživotnom uzdržavanju. Naime,ako je zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju, a u slučaju da davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja,njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegove potomke (nasljednike prvoga nasljednog reda) koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu, a ako ne pristanu na produljenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje. Drukčije je kada bračni drug i potomci nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, u kojem slučaju oni imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdržavanja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od pokojnog davatelja uzdržavanja. Naknadu određuje sud po slobodnoj ocjeni,a posebno će uzeti u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su nasljednici pokojnog davatelja uzdržavanja.
  21. Kao što naslov i govori,u članku se dotičemo pitanja zastare zahtjeva radi naknade štete koja je prouzročena neizvršenjem pravomoćne odluke suda od strane osobe koja je obvezana na određenu činidbu. Naime,ako dužnik u roku koji mu je ostavljen odlukom suda(paricioni rok)neispuni svoju obvezu,vjerovnik je ovlašten zatražiti pomoć od države,odnosno pokrenuti postupak za prinudno izvršenje obveze(ovrha),no neovisno od istog postupka vjerovnik je ovlašten zahtijevati i naknadu štete koju trpi zbog ponašanja dužnika suprotno obvezi utvrđenoj odlukom suda,ali se postavlja pitanje ""kad zastarijeva takav zahtijev"" Prema odredbi čl. 215. st. 1. ZOO, zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo da zahtijeva ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. U tom smislu, zastarjelost potraživanja naknade štete koju vjerovnik trpi zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju obveze počinje teći od momenta kada dužnik padne u zakašnjenje, jer od tog trenutka, u smislu odredbe člana 183. st. 1. ZOO, za vjerovnika nastaje pravo da zahtijeva i ovu naknadu. Imajući u vidu da potraživanja utvrđena pravosnažnom presudom dospijevaju protekom paricionog roka koji je presudom određen, to protekom ovog roka počinje teći rok zastarijelosti naknade štete zbog zakašnjenja u ispunjenju obveze utvrđene tom presudom. Prema odredbi člana 223. ZOO kada zastari glavno potraživanje, zastarijela su i sporedna te u tom smislu i pravo na naknadu štete, kao jedno od sporednih potraživanja koja nastaju usljed činjenice da je dužnik zakasnio sa ispunjenjem glavne obveze zastarijeva kada zastari i ta obveza. Obzirom da prema odredbi člana 233. stav 1. ZOO, sva potraživanja utvrđena, između ostalog pravomoćnom sudskom odlukom zastarijevaju za 10 godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarijelosti, to i potraživanje naknade štete zbog zakašnjenja u izmirenju obveze utvrđene tom odlukom, u smislu odredbe člana 223. ZOO, zastarijeva za vrijeme od 10 godina.
  22. U praksi se događa da nakon smrti knjižnog vlasnika nekretnine a prije okončanja ostavinskog postupka dođe do nevaljalog upisa od strane treće osobe,slijedom čega se postavlja pitanje, dali je nasljednik ostavitelja čije je knjižno pravo povrijeđeno nevaljalim upisom ovlašten na podnošenje brisovne tužbe: odgovor je pozitivan Naime,smrću ostavitelja njegov nasljednik prima cjelokupni pravni položaj (sveopće pravno sljedništvo), pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje, odnosno uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, kao i druga prava ostavitelja,budući da hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine (hereditas iacens),slijedom čega je nasljednik i prije nego ishodi upis svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi ovlašten brisovnom tužbom zahtijevati brisanje nevaljane odnosno neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja.
  23. U članku se dotićemo pitanja,dali je moguć prenos prava vlasništva na nekretnini opterećenoj hipotekom. Upis promjene vlasnika u zemljišnoj knjizi na nekretnini pod hipotekom je moguć,za što je najbolji primjer stambenog kredita,budući da u tim situacijama banka sklapa ugovor o kreditu sa kupcem,pri čemu se povrat kredita osigurava upisom hipoteke na nekretnini,no banka doznačuje sredstva iz kredita tek onda kad se na nekretnini koja je predmet kupoprodaje upiše hipoteka u korist banke, kao osiguranje povrata kredita,što će reći da je tada kao vlasnik nekretnine još uvijek upisan prodavatelj,a dok se upis prava vlasništva na kupca obavlja nakon što je hipoteka upisana,no između ostalog treba istaknuti da upis promjene vlasnika nekretnine uopće nemože naštetiti hipotekarnom vjerovniku,budući da upisana hipoteka ima učinak i nakon promjene vlasnika,odnosno je hipotekarni vjerovnik ovlašten izvršiti naplatu osiguranog potraživanja iz vrijednostizaložene nekretnine neovisno o tome tko je trenutni vlasnik nekretnine.
  24. U životu se susrećemo sa situacijom da bi vlastitu nekretninu prodali,darovali,odnosno sklopili pravni posao usmjeren na prenos prava vlasništva na nekretninama,no na istoj nekretnini postoji ovlaštenik prava služnosti doživotnog plodouživanja ili druge osobne služnosti,glede čega nas takva pravna situacija stavlja u dilemu po pitanju dopuštenosti upisa prava vlasništva na novog stjecatelja nekretnine. Naime,činjenica dabi na nekoj nekretnini bilo upisano pravo osobne služnosti plodouživanja nije zapreka vlasniku nekretnine da istom slobodno raspolaže u pravnom prometu,ali bitno je za naglasiti da u slučaju sklapanja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva nekretnine prodavatelj na stjecatelja prenosi samo onaj opseg prava na nekretnini kojim je i sam raspolagao, pa prijenos prava vlasništva ne znači prestanak prava osobne služnosti koja će i dalje teretiti nekretninu bez obzira na promjenu vlasnika,budući da nije moguće promjenom vlasnika mjenjati opseg prava koja na predmetnoj nekretnini ima ovlaštenik prava služnosti bez njegovog dopuštenja.
  25. opomena po novom zakonz

    U biti to nije nikakva novina,jer da bi se odredila ovrha predloženim sredstvom ovrhe,mora postojati kondemnatorna odluka koja nalaže ovršeniku obvezu na davanje(činidba),za razliku od ovršne isprave koja takav nalog več ima,pa tek kad ovršenik nepostupi po takvom nalogu slijedi prisila na način kako je to predloženo prijedlogom za ovrhu.
×