Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

Matrix

Moderator
  • Broj objava

    10658
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    120

Matrix je zadnji put osvojio dan studeni 18

Matrix objavljuje sadržaj koji korisnici cijene!

4 pratitelja

O Matrix

  • Rang
    Moderator

Osobni podaci

  • Web stranica
    www.legalis.hr

Nedavni posjetitelji profila

6151 pregleda profila
  1. Posjed prolaza

    Da,to je to,znači da je ovrhom uspostavljeno prijašnje stanje,no iz vaših objava se stječe utisak kako se nešto novo događa.
  2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pročišćeni tekst zakona NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14 Glava 1. OPĆE ODREDBE Posjednik Članak 10. (1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično. (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici. Samostalni posjednik Članak 11. (1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava – samostalni je posjednik. (2) Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno. (3) Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Pomoćnik u posjedovanju Članak 12. (1) Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju. Glava 2. STJECANJE Izvorno i izvedeno stjecanje Članak 13. Posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda). Predaja Članak 14. (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za račun stjecatelja. (3) Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladištaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znači predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga. Predaja očitovanjem volje Članak 15. (1) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. (2) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. Stjecanje posjeda prava Članak 16. (1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. (2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine činiti na toj nekretnini nešto što bi taj inače mogao činiti, pa to taj zbog toga propusti učiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj. (3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne služnosti činiti to glede druge nekretnine, kao poslužne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine. (4) Kad posjednik nekretnine počne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuštati da na nekretnini koju posjeduje čini nešto što bi inače mogao činiti, posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine. (5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka uzima se da je posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju. (6) Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist. Nasljeđivanje posjeda Članak 17. (1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. (2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti prešli na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvršavanje povjereno nekome drugome. (3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. Glava 3. KAKVOĆA POSJEDA Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda Članak 18. (1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). (2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. (3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. (5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. (6) Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika – prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika. Glava 4. TRAJNOST I ZAŠTITA Načelo trajnosti Članak 19. (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. (2) Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Samovlasno smetanje Članak 20. (1) Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. (2) Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. Pravo na zaštitu posjeda Članak 21. (1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. (3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Sudska zaštita Članak 22. (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Članak 23. (1) Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. (2) Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Članak 24. (1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. (2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Članak 25. (1) Posjed koji je s ostavitelja prešao na nasljednike ovlašten je štititi svaki nasljednik, odnosno sunasljednik od samovlasnoga smetanja treće osobe. (2) Kad objektom posjeda upravlja na temelju svojega ovlaštenja izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavitelja prešao na nasljednika, odnosno nasljednike. (3) Odredbom stavka 2. ovoga članka ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršitelju oporuke, odnosno skrbniku ostavine. Članak 26. Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda. Dopuštena samopomoć Članak 27. (1) Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). (2) Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju. (3) Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Glava 5. PRESTANAK Prestanak posjeda stvari Članak 28. (1) Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (2) Dotadašnjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda. Prestanak posjeda prava Članak 29. (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi; prestaje, međutim, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda. (3) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao.
  3. Posjed prolaza

    Nema odluke suda bez dispozitiva(meritorne odluke) i obrazloženja. Meritorna odluka,ono pod kako kažete "riješio je" -utvrđuje se da je tuženi smetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti........................................ ,zbog čega se tuženi obvezuje(ili se istom nalaže)uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja................................ Zabranjuje se tuženom svako buduće isto ili slično smetanje....................pod prijetnjom ovrhe
  4. Zakonski nasljednici

    Jer je nasljedila vašeg tatu.
  5. Zakonski nasljednici

    Ovo iz razloga što miješate nasljeđivanje i institut bračne stečevine.
  6. Zakonski nasljednici

    To je več nešto drugo,a što će te riješavati nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Iz Zakona o nasljeđivanju
  7. Posjed prolaza

    Glede citiranog izdvajam stajališta zauzetog u Odluci Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž-1063/09-2 od 18. siječnja 2010.: Prolazima i provozima za korist svoje nekretnine, a na teret poslužne nekretnine ovlaštenici nisu stekli neograničena prava na dijelu poslužne nekretnine kroz koji je presudom utvrđeno da postoji pravo stvarne služnosti staze i kolnika, već su stekli pravo svakodobnog prolaza i provoza u korist svoje nekretnine. Drugim riječima, na dijelu poslužne nekretnine, a kojim se ovlaštenici služnosti prolaza i provoza imaju pravo služiti, mogu se služiti isključivo za prolaze i provoze, a ne mogu npr. ostavljati svoj automobil, graditi ili vršiti bilo kakve druge radnje osim provoza i prolaza. Napomena:iznijeti stav ŽS u Varaždinu se odnosi na stečeno stvarno pravo služnosti prolaza,za razliku u vašem slučaju gdje se radi o faktičnom stanju izvršavanja posjeda služnosti,no nebitno,odgovor je isti za oba slučaja.
  8. Dioba bracne stecevine

    Da,no takav zahtjev može biti okidač bivšem suprugu na zahtjev da se kredit utvrdi bračnom stečevinom,i po isplati kredita u cijelosti zahtijeva od bivše supruge isplatu njenog dijela kredita za period od prestanka bračne zajednice do zatvaranja kredita. Nadalje,vlasnik nekretnine je ovlašten zahtijevati isplatu prosječne najamnine radi stjecanja bez osnova(ušteda),naravno za period koji nije u zastari,prema kojem zahtjevu polovina najma pada na teret bivše supruge(snahe).
  9. Zakonski nasljednici

    Imate ista prava.
  10. Posjed prolaza

    Kakve radove?
  11. Obzirom na sudsku praksu koja je u potpunosti iskristalizirala konkretnu pravnu situaciju,teško da će vam se udovoljiti tužbenom zahtjevu.
  12. Posjed prolaza

    Sve ono što je imala do trenutka kad joj je posjed prava oduzet. Tko ima dopusten pristup tužiteljicinoj nekretnini ,ima pravo i prolaska tim prolazom.
  13. Nužni nasljednici i povrijeda prava na nužni dio

    Glede nužnog dijela, treba naglasiti kako isti predstavlja određeni zakonski dio onog dijela koji bi nužni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke ili dara,odnosno besplatnog raspolaganja ostavitelja. Da bi se uopće moglo pričati o ostvarenju prava na nužni dio, valja naglasiti kako se nužni dio daje samo na zahtjev, a nikada po službenoj dužnosti,što će reči isticanjem prigovora u ostavinskom postupku ili izravnom tužbom. Kada govorimo o nužnim nasljednicima i njihovom pravu svakako valja reči da isti mogu zahtijevati nužni dio samo ako su ujedno i zakonski nasljednici,pa bi npr to značilo ako imamo unučad ostavitelja, tada isti ne bi bili nužni nasljednicu djeda, ako je njihov otac, odnosno ostaviteljev sin još živ, te shodno tome i zakonski nasljednik ostavitelja. Nužne nasljednike možemo svrstati u dvije kategorije: 1.Apsolutni nužni nasljednici u koje se svrstavaju ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, te njegov bračni drug, koji kao nužni nasljednici imaju pravo na jednu polovicu onog dijela koji bi im pripao po zakonu (primjerice, ako imamo slučaj u kojemu ostavitelj ima bračnog druga i dvoje djece, a oporukom je sve ostavio nekoj trećoj osobi, bračni drug i djeca ostavitelja imaju pravo zahtijevati nužni dio ( ½ zakonskog dijela), odnosno bračni drug i djeca, svaki pojedinačno dobiti će 1/6 na ime nužnog dijela, odnosno ukupno 3/6 iliti ½ ostavine. Druga polovica ostavine pripada trećoj osobi kao oporučnom nasljedniku ) 2.Relativni nužni nasljednici podrazumijevaju ostaviteljeve roditelje, posvojitelje i ostale pretke ( djedovi, bake i dr. ), ali samo pod uvjetima da su i oni zakonski nasljednici, ujedno trajno nesposobni za rad, bez sredstava za život, te sukladno navedenom, njihov nužni dio iznosi 1/3 njihova zakonskog dijela. U slučajevima kada oporučitelj raspolaže preko onoga što mu je dopušteno, dolazi do povrijede nužnog dijela, i to kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela. Kada je povrijeđen nužni dio, oporučna raspolaganja umanjiti će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Stoga, najprije se umanjuju oporučna raspolaganja, a tek ukoliko nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi i to počevši od posljednjeg dara, te obratno redu kojim su darovi učinjeni. Ukoliko su darovi učinjeni istodobno, vraćaju se razmjerno. Prilikom utvrđivanja ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova, uzimaju se u obzir i ona raspolaganja i darovi za koja je ostavitelj naredio da se nužnom nasljedniku ne uračunavaju u njegov nasljedni dio. Isključivo na zahtjev nužnih nasljednika dolazi do umanjenja oporučnih raspolaganja i vraćanja darova. Svakako valja naglasiti da je pravo zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara nasljedivo samo ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već stavio zahtjev za nužni dio. Protekom roka, gubi se pravo zahtijevati umanjenje oporučnih raspolaganja i vraćanja darova zbog povrede nužnog dijela, što će reči da je nastupila zastara. Isto tako, kako je ranije navedeno, nasljednik će izgubiti pravo i kada je ostavinski postupak pravomoćno okončan unutar isteka trogodišnjeg roka, ako on, uprkos tome što je u istome sudjelovao, pritom nije postavio zahtjev za umanjenje oporučnih raspolaganja, odnosno vraćanje darova, zbog povrijede njegova nužnog dijela.(prekid zastare) Pravni izvor; Iz Zakona o nasljeđivanju(čl.69-84)
  14. Pravo nasljedstva

    Glede nužnog dijela,a prema opisanom činjeničnom stanju je nastupila zastara zahtjeva.(3 godine od smrti ostavitelja)
  15. Pobijanje darovnog ugovora ostavitelja

    Može se zahtijevati uračunavanje darovane imovine pri izračunu nužnog dijela,no to neznači pobijanje u smislu poništenja ugovora ili njegove ništavosti,več isključivo redukciju dara u onoj mjeri koliko je potrebno da bi se nadopunio povrijeđeni nužni dio. Zahtjev se ostvaruje tužbom koja je ograničena rokom od 3 godine računajuči od dana smrti ostavitelja,odnosno od dana proglašenja nestale osobe umrlom. Naravno da tužba nije nužna ukoliko se takav zahtjev istakne u ostavinskom postupku i suprotna strana pristane na zahtjev,u suprotnom postoji spor koji se rješava u parnici.
×