oscar

A šta je s pričom da u slučaju ako se ne položi završni ispit, da nam prestaje radni odnos. Da li se to odnosi samo na one koji zasnivaju radni odnos time što su upali u školu kao i na one koji su već sada savjetnici.

Pa upravo to - zaštita povjerenja u zemljišnik. Ali uzet kaparu pa optetretit zemlju nakon toga, time i cijelu zgradu, po meni se radi o gruboj nasavjesnosti u postupanju prodavatelja.

ovo posljednje je prigovor tuženika - šta si sklapao ugovor o kupoprodaji ako si znao ili si mogao znati da je zemlja pa i zgrada na njoj opterećena.

srićom ne radi se o mojem stanu. Problem je u tome što je ovdje prilkom sklapanja ugovora o kapari zemljište bilo čisto - kupac je to provjerio. No kasnije kad je zgada sagrađena, prilikom skalpanja glavnog kupoprodajnog ugovora, zemljište i stan su bili opterećeni. Upitno je načelo povkerenja u zemlj. knjige - javne knjige i svi imaju pravo na uvid u njih, pa i u spornu česticu zemlje.

Situacija je sljedeća: prilikom skalpanja ugovora o kapari ( kupnja stana)zemljište na kojem se trebala graditi zgrada nije bilo opterećeno hipotekom. 3 mjeseca nakon skalapanja tog ugovora o kapari, investitor opterećuje zemljište (hipotekom), tako da nakon što zgrada biva sagrađena hipoteka opterećuje i zgradu. Kasnije prilikom skalpanja glavnog kupoprodajnog ugovora, cijela zgrada pa i stan koji se kupuje je opterećena hipotekom. Da li činjenica da u trenutku sklapanja ugovora o kapari zemljište nije bilo opterećeno, da bi ono bez obavješavanja kupaca kasnije bilo opterećeno hipotekom i njome opteretilo i cijelu zgradu predstavlja osnov za naknadu štete, temeljem odredbi čl 4, 6 i dr. odredebi ZOO-a, dakle da li je time povrijeđeno načelo savjesnost i poštenja i druga osnovna načela obveznog prava.

Da li se može provesti ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika kod banke, ako se radi o tražbini koju on kao branitelj ima po osnovi opskrbnine - to su im sredstva koja dobivaju dok im se ne odluči o zahtjevu za mirovinu.

Tko stavlja klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti na rješ o ovrsi koje donio j. bilježnik, ali koje je po prigovoru došlo sudu, koji je opet odbacio taj prigovor - rješenje o odbačaju prigovora je pravomoćno. ovrha na pokretninam predložena između ostalog i na pokretninma jednog od ovršenika koji i ma prebivalište u srbiji. Kako mu ga uručit priv prvoj ovršnoj radnji što traži zakon kad su pokretnine u pitanju. da li se uopće može predložiti ovrha na pokretninama na adresi u drugoj državi.

U slučaju kad sud prihvati prijedlog za ovrhu radi ovršne predaje suposjeda kuće (čl. 232 OZ-a), a odbaci prijedlog za ovrhu u dijelu kojim se traži trošak prethodne parnice (smetanje posjeda)iz razloga što nije određeno sredstvo ovrhe, da li je mogao odbaciti i prijedlog u dijelu kojim se traži i trošak ovršnog postupka.

nema tu nekih dodatnih činjenica. Postoji izjava o zapljeni, koja dakle ima pravnu snagu pravomoć. rješenja o ovrsi, protiv koje osoba koja je dala izjavu želi podnijeti prigovor. Šta bi j. bilježnik trebao s takvim podneskom - dostaviti sve sudu, a šta bi opet sud s time. dva su slučaja kad sud odlučuje u ovršnom post o j. bilj. podnescima - čl. 33 - ispitivanje ovršnosti j. bilj. isprave i čl. 252 . prig protiv NEPRAVOMOĆNOG rješ o ovrsi temeljem vj. isprave. Po meni neka pobija valjanost izjave u posebnom parničnom postupku i tu neka izlaže eventualne mane volje i zastaru na koju se poziva u prigovoru.

da li je moguća žalba na izjavu o zapljeni plaće - javnobilježnički ovjerene, koja inače ima pravnu snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi, tko bi uopće odlučivao u tom slučaju - poseban izvanparnični (r1) postupak pri općinskim sudom.

J. bilj. ovjerenim ugovorom je ugovoren zajam, ali nije posebno određeno da ukoliko dužnik zakasni s određenim (npr 2)brojem obroka, da dospijeva cijela tražbina. Da li je time tražbina dospjela ( u smislu prisilnog izvršenja putem ovrhe)samo za iznos stvarno neplaćenih obroka, ili za cjelokupnu tražbinu, unatoč j. bilježničkoj klauzuli ovršnisti na ugovoru - ovršnoj ispravi.

Naime, ovršna isprava je presuda iz parnice koja se vosila pred općinskim sudom. Trgovački se oglasio nenadležnim kad je zaprimio prijedlog za ovrhu, glede troška postupka iz te parnice i dostavio ovrhu na odlučivanje istom općinskom sudu. No, ovršenik je trgovačko društvo u stečaju, i stečaj je određen prije podnošenja prijedloga za ovrhu. Kako je moguće da sud odredi ovrhu, zar u tom slučaju ovrhovoditelj kao jedan od vjerovnika ne bi tu svoju tražbinu trebao prijaviti u steč postupku i tamo se naplaćivati, određivanjem ovrhe prijeti dvostruka naplata istog duga. Tijekom ovr. post bi trebalo prekinut post u slučaju otvaranja stečaja(osim sučajeva izlučnih i razl vjerovnika - ali ovsdje to nje slučaj - bar iz spisa to nije vidljivo), ali on je ovdje već u tijeku, i prije pokretanja ovršnog post. Da li ima tko slična iskustva.

Da li se prijedlog za osiguranje ostavine određivanjem privremenom mjerom (čl. 202 ZN-a)može podnijeti ovršnom sudu ( na području kojeg se nalaze predmetne nekretnine) ili samo sudu pred kojim se trenutno vodi taj ostavinski postupak, premdet kojeg su te istwe nekretnine. Naime i ovdje kao i miljun drugih slučajeva sudska praksa je različita. Ima li tko kakva iskustva u svezi navedenog.

Problem je šta žalbe nije bilo, moguća bi bila samo po t 7. - da ovrha nije moguća protiv osobe ovršenika, ali to punomoćnik ovršenika ne čini, što ne znači da neće. Ono šta me zanima je ovo vezano za prekid - prethodno pitanje.

doneseno je rješenje o ovrsi, ali pri tome nije izvršena zabilježba ovrhe, jer je prethodno ovršenik prodao kuću(prije podnošenja prijedloga za ovrhu), koju sada ovrhovoditelj pobija u pranici(za poništenje tog kupopr. ugovora). Po vašem mišljenju da li je taj ovršni postupak sud dužan po sl. dužnosti obustaviti, ili dozvoliti prekid po čl. 212 ZPP-a - prethodno pitanje - dok se ne odluči o sporu u parnici. Sud odbija prekid jer sami sebe brukaju, zabilježba je trebala ići odmah po donošenju rješenja, ili odbaciti prijedlog jer nije bilo zk izvatka priloženog uz prijedlog.