Jump to content

Lakonogi

Korisnik
  • Broj objava

    170
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Lakonogi

  • Rang
    Veteran

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://lakonogi.blog.hr
  1. Koji je sud nadležan za postupak pokrenut privatnom tužbom zbog povrede časti i ugleda, kad tužitelj i okrivljenik žive u različitim županijama? Pretpostavljam da je to sud mjesta prebivališta okrivljenika. Može li to biti sud mjesta prebivališta tužitelja? Ili neki treći sud?
  2. Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija nastupa protekom tri godine od pravomoćnosti odluke. Da li u istom trenutku nastaju i uvjeti za brisanje kazne iz registra neplaćenih kazni, ili je za to propisan neki duži rok, ili možda uopće ne postoji rok?
  3. KZ u čl. 150. st. 2. propisuje da se kazneni postupak za kaznena djela protiv časti i ugleda može pokrenuti i kad su kaznena djela počinjena prema umrloj osobi. (pokreću ga bliske osobe) Zanima me mogu li te iste osobe, nabrojane u čl. 150. st. 2., i nastaviti kazneni postupak koji je započeo privatnom tužbom tužitelja koji je umro za vrijeme trajanja postupka?
  4. Hvala! Još nešto: budući da nikako ne želim biti nekorektan prema okrivljeniku tj. ne želim ga dovoditi u neugodne situacije (da nepotrebno dolazi na sud), a sud neće imati vremena da ga poštom na vrijeme obavijesti o otkazivanju rasprave, što bi bilo najbolje napraviti? Pada mi na pamet da nakon razgovora sa sucem obavijestim okrivljenika i predložim mu da i on nazove suca, kako bi i on dobio informaciju.
  5. Prekršajna/kaznena presuda

    Točno to, samo mislim da ovako formulirano nije do kraja jasno laicima. Koga zanima, neka ugugla "dvostrukost u kaznenom i prekršajnom postupku", "maresti", "tomasović", ima nekoliko stručnih radova vezanih uz to. Dakle, ESLJP je udario "šamar" našem pravosuđu jer je u spomenutim primjerima osudila okrivljenika i u kaznenom i u prekršajnom postupku, za isto djelo. To znači da se ne smije dvostruko suditi za isto, ali se smije dvostruko suditi u slučajevima kad jednim djelom proizlazi povreda dva različita zaštićena dobra - jedno se brani u prekršajnom, a drugo ukaznenom postupku. U ovom slučaju on je na prekršajnom sudu osuđen za nešto puno blaže, a na kaznenom će se voditi postupak zbog nanošenja teške tjelesne ozljede. Zaključak: itekako može za ovo još i kazneno odgovarati. Ja bih samo sugerirao (premda je teoretski nepotrebno) da Ivana (oštećenik/žrtva) preskoči policiju i obrati se direktno državnom odvjetništvu. Zašto ovisiti o policiji, kad možete istu tu prijavu i sami poslati DO-u? Zašto njih čekati i natjeravati... Ja bih na Vašem mjestu napisao kaznenu prijavu DO-u i naveo sve činjenice, te priložio liječničku dokumentaciju. Direktno u glavu.
  6. Ja sam privatni tužitelj u kaznenom postupku koji se vodi zbog uvrede. Postupak se vodi na sudu u mjestu prebivališta okrivljenika, a ja imam prebivalište u drugom gradu. Za nekoliko dana trebala bi se održati rasprava tj. prvo ročište, ali nešto mi je iskrslo i tog dana ne mogu putovati na raspravu. Zanima me kakva je praksa u ovakvim postupcima koji se vode povodom privatne tužbe. Hoće li sud uvažiti moj prijedlog/molbu za odgodom rasprave ili će odmah odbaciti tužbu? Trebam li podnijeti neke dokaze o spriječenosti ili je dovoljno samo izjaviti da sam spriječen i predložiti odgodu? Moram li slati posebni podnesak ili je dovoljno na neki drugi način (mail, faks, telefon) obavijestiti sud? (što bi se dogodilo da se tužitelj uopće ne pojavi na prvom ročištu, da li bi tužba odmah bila odbačena ili bi se i bez njega proveo postupak temeljem dokaza koje je naveo u tužbi...?)
  7. Prekršajnim nalogom izrečena je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Okrivljenik je izjavio prigovor povodom kojeg je prekršajni sud izrekao istu zaštitnu mjeru, ali u kraćem trajanju. Protiv drugostupanjske presude žalba nije dopuštena, dakle pravomoćna je. Postavlja se pitanje: od kojeg trenutka počinje teći zabrana upravljanja vozilom? U stavku 2. članka 58. PZ-a stoji kako mjera počinje teći danom kad je okrivljeniku nadležno tijelo dostavilo obavijest o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozačkih dozvola. U stavku 5. članka 58. PZ-a stoji da mjera počinje teći od dana dostave drugostupanjske odluke okrivljeniku. (mislim da se ovaj stavak odnosi samo na okrivljenike sa stranim vozačkim dozvolama!) Dakle, pitanje je: teče li mjera zabrane upravljanja od trenutka dostave presude okrivljeniku ili okrivljenik nakon dostave pravomoćne presude još smije upravljati vozilom, sve dok mu ne bude dostavljena obavijest o upisu u evidenciju vozačkih dozvola? Pretpostavljam da se na okrivljenike koji imaju domaću vozačku dozvolu odnosi st. 2., tj. da smiju voziti dok ne prime obavijest o upisu u evidenciju.
  8. Ovo možda prije spada pod prekršajno nego pod kazneno, ali dobro. Dakle, državno odvjetništvo trebalo bi u roku od 6 mjeseci (premda neki smatraju da je taj rok instruktivni, a ne obvezujući) od podnošenja kaznene prijave odlučiti o prijavi i o tome obavijestiti podnositelja. Zanima me može li se ova odredba analogno protumačiti i na slučaj kad je DO-u podnesena prekršajna, a ne kaznena prijava? Zakon o državnom odvjetništvu jasno precizira da je DO nadležno i za progon prekršaja, a ne samo kaznenih djela. Nisam pronašao neku odredbu koja bi definirala obaveze DO-a po pitanju prekršajne, a ne kaznene prijave.
  9. Već neko vrijeme ne mogu, klikom na svoj nadimak, ostvariti link na postove koje sam pisao. Oni jesu nabrojani, ali klikom na njih javlja se greška. Hoćete li to ispraviti?
×