pkuftic

Pozdrav, imam pitanje vezano za besplatno dopunsko osiguranje. Dakle, trenutno prelazimo cenzus od 1516 kn koji je uvjetovan za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Suprugu istječe ugovor o radu i najvjerojatnije neće dobiti produžetak ugovora. Budući da ostajemo bez tog primanja, naša primanja će biti manja od cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, jel može suprug tražiti i ima li pravo na besplatno dopunsko osiguranje? Pitanje vezano za dječji doplatak. Trenutno primam dječji doplatak od 199 kn po djetetu. Suprug ostaje bez posla, ostajemo bez većine prihoda. U veljači treba obnoviti zahtjev za dd. Gledajući primanja u 2013, prelazimo za neki sitni iznos cenzus od 1663 kn i nemamo pravo na dd. No budući da u 2014 suprug neće imati primanja, i da ostajemo samo na mojoj plaći, mi bi imali pravo čak i na dd od 299 kn po djetetu. Budući da je on nezaposlen jel moram ja u veljači predavati i njegova primanja? Znam da se za dd uvijek gledaju primanja prošle godine, ali znam i da svaku promjenu moramo javiti, kao što sam ja po isteku njege djeteta ukinula uvećani dd, tako bi trebali i oni uvažiti da suprug više nema primanja i odobriti mi nam dd u svoti od 299 kn?

Pozdrav, zanima me jel postoji neki zakonski rok u kojem mora biti riješen zahtjev za stalni boravak stranca u rh? Naime muž je početkom 12 mj predao zahtjev za stalni boravak, stranac je u rh na osnovu spajanja obitelji-brak s državljankom rh, položio je test, predao uredne papire i bio je policajac u provjeri. E sad mene zanima jel postoji neki zakonski rok u kojem mora biti riješen zahtjev ? Na mupu ne žle ništa reći.

ok, hvala na odgovoru, raspitati ćemo se. a kad dobije stalni boravak, pretpostavljam da onda može dobiti ugovor na neodređeno?

ako sam na krivom mjestu, neka me premjeste. mene zanima dali moj suprug koji je državljanin BIH, a ovdje je stranac sa privremenim boravku na osnovu braka već 3 i po godine, a zaposlen u građevinskoj firmi već 3 godine, da li on može dobiti ugovor na neodređeno? u firmi su mu rekli da bi mu dali ugovor na neodređeno, ali budući da je stranac da može dobtii ugovor na maksimalno godinu dana i svake godine produžavati, (što mu uredno rade svake godine), pa me zanima dali je to tako, ili ipak nije?

da, imaš pravo ga tražiti, ako ti odobre a nema razloga da ne, teče od dana podnosšenja zahtjeva. znači izgubila si par mjeseci x 831,50 kn. on ne ovisi o primanjima u kućanstvu, treba podnijeti zahtjev koji se kupi u narodnim novinama, na njemu ti piše koji su ti sve dokumenti potrebni, s time da ne trebaš potvrde poslodavca i porezne uprave o primanjima, već predaješ rješenje o njezi koje si dobila od HZZO-a.

kad bi sve bilo toliko jednostavno bilo bi super, naime prošle godine odbijeno je dijete koje je rođeni Puljanin, majka također, ali otac stranac s stalnim boravkom, već 7 godina radi i živi u gradu Pula no nema državljanstvo; žalila se i kao odgovor dobila da je odbijen upis jer je suprug stranac. kontaktirala sam Grad Pula i rečeno mi je da se rade izmjene na tom spornom članku, pa nadajmo se pozitivnom rješenju. tu je riječ o gradskim vrtićima, koje financira grad, dok u privatnim nije nikakav problem upisati dijete. no tu je stvar financija, dok ja plaćam 300 kn za starije dijete (koje je srećom upisano samo par mjeseci prije donošenja spornog pravilnika) u privatnim se plaća i preko 1000 kn. nije mala razlika.

hvala puno, toga sam se i bojala. ništa-nadajmo se sreći da naše gradske vlasti promijene pravilnik o upisima u jaslice i da uspijemo upisati dijete. problem je što za upis djeteta u gradske vrtiće oba dva roditelja trebaju imati prebivalište u Gradu Pula, a moj suprug na žalost ima samo privremeni boravak. najavljene su izmjene pravilnika prije upisnog roka ali vidjeti ćemo šta će biti od toga. puno hvala na odgovoru

Pozdrav, zanima me samo ako bi mi netko mogao reći nešto vezano za prebivalište/boravište. Naime, mene zanima da li moj suprug koji je ovdje stranac i koji ima privremeni boravak radi spajanja obitelji od 2007 godine da li on u gradu gdje stanujemo ima prebivalište ili boravište? Zahvaljujem.

Pozdrav, interesira me nekoliko stvari u vezi ostvarivanja prava na osobnu invalidninu. Naime, netko mi je bacio bubu u uho, pa bim se voljela raspitati da li imam pravo na invalidninu prije nego zovem centar za socijalni skrb.. Majka sam djeteta koje ima atopijski dermatitis i alergiju na grinje. Bili smo na vještačenju u HZZO i od 08.03 ostvarujem pravo na dopust do osme godine djetetova života radi njege djeteta s težim smetnjama. Čitam zakon o socijalnoj skrbi i neke stvari mi nisu jasne: Članak 55 - Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a čije je oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi. – po meni alergija je trajna promjena zdravlja, u 99% slučajeva ona ostaje za cijeli život. Našla sam i: Osobama s invaliditetom smatraju se: • osobe s mentalnim oštećenjem, • osobe s oštećenjem lokomotornog sustava, • osobe s oštećenjem središnjeg živčanog sustava, • osobe s oštećenjem perifernog živčanog i mišićnog sustava, • osobe s oštećenjem drugih organa i organskih sustava, - u to bi mogla spadati alergija i atopijski dermatitis jer mom djetetu je oštećena koža i on nikako nesmije biti u blizini grinja (kojih je svuda), odmah dobije jaki osip, svrbež • osobe s oštećenjem sluha, • osobe s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije, • osobe s oštećenjem vida, • osobe s više vrsta oštećenja. Članak 58. - Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: porodni dopust, dopust do sedme godine djetetova života po posebnim propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenoga djeteta, a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi, osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona. – ostvarila sam pravo dopust do osme godine života Članak 56. - (1) Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona za osobu koja nema vlastitog prihoda. (2) Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa iz stavka 1. ovoga članka i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. – da li se misli na djetetove prihode ili na moje prihode budući da je dijete maloljetno i ja sam njegov zastupnik i u biti vjerojatno ja trebam podnijeti zahtjev. E sada ako se računaju prihodi kako izračunati koliko bi iznosila invalidnina – mjesečno dobivam oko 2100 kn, a mjesečni prihodi po članu kućanstva su 1618 kn. i da li bi to značilo da ako imam dopust do sedme godine (u mom slučaju osme) da imam pravo i na invalidninu? Još sam našla i neki vodič koji je napisala soc radnica i piše :"Korisnici prava na osobnu invalidninu imaju pravo na uvećani dječji doplatak u iznosu od 831,50 kuna mjesečno, neovisno o prihodima članova kućanstva, do 27 godine života, a koji se ostvaruju u sustavu mirovinskog osiguranja.". ako je tako trebalo bi vrijediti i obrnuto - tko ima pravo na uvećani dd ima pravo i na osobnu invalidninu. Ako mi netko može pomoći, molila bim pomoć, da ne tražim nešto na što nemam pravo a i da ne pustim to pravo ako me pripada. Zahvaljujem

neznam kako je na kraju završio ovaj slučaj, ali živim u Puli od rođenja, udana sam za stranca sa privremenim boravkom u RH na osnovu braka. Grad Pula dodjeljuje od ove godine 1000 kn, i bez problema smo dobili te novce. kod nas je potrebno priložiti djetetov rodni list i naše osobne, za muža sam priložila fotokopiju njegove putovnice gdje se vidi da ima privremeni boravak i potvrdu sa mupa gdje se vidi na koju je adresu prijavljen.

cijelu prošlu godinu sam na porođajnom do godine dana djeteta, u kolovozu sam imala kraći ugovor o djelu s plaćom od nekih 1000 kn i za sada nisam imala nikakvih problema. porođajni dopust je završio u 11 mjesecu, sada sam na drugom porođajnom dopustu. nadam se da nećeš imati problema, iskreno ja kad sam sklopila ugovor o djelu nisam se ni sjetila možebitnih problema. pozdrav

za tih 500 kn neznam, ali obični dječji ulazi, pitala sam ja na zdravstvenom, a i piše mi na zahtjevu da trebam priložiti potvrdu o isplaćenom dječjem doplatku

ne, ali možda imate pravo na besplatno dopunsko osiguranje Prema izmijenjenom Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (u prilogu) građani kojima će dopunsko osiguranje platiti država su hrvatski ratni vojni invalidi, obitelji poginulih hrvatskih branitelja, osobe s invaliditetom koji imaju najmanje 80 posto tjelesnog oštećenja, dobrovoljni davatelji krvi s preko 35 davanja i darivateljice s preko 25 davanja, redovni učenici i studenti stariji od 18 godina, umirovljenici samci ako njihov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice i osobe čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 45,9 posto proračunske osnovice, koja za 2009. godinu iznosi 3326 kuna, znači ako prihod po članu obitelji ne prelazi 1516 kn i par lipa

www.roda.hr Prava majke na redovnom školovanju Pravo na rodiljnu naknadu Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki (“Narodne novine”, broj 24/96, 109/97, 82/01 i 30/04), utvrđeno je pravo na rodiljni dopust majki koje se nalaze na redovnom školovanju, temeljem potvrde o redovnom školovanju. Majka koja se nalazi na redovnom školovanju ima pravo na rodiljni dopust od dana rođenja djeteta do navršene godine dana života djeteta. Iznimno, majka blizanaca, trećeg i svakog slijedećeg djeteta ima pravo na rodiljni dopust do tri godine života djeteta. Prema odredbi članka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama gore navedenog Zakona («Narodne novine», broj 82/01), majka koja se nalazi na redovnom školovanju mora ispunjavati slijedeće uvjete: - imati hrvatsko državljanstvo - imati neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava - zdravstveno je osigurana u Zavodu - na redovnom je školovanju Zahtjevu se prilažu sljedeći dokumenti: 1. fotokopiju rodnog lista za dijete ili fotokopiju rodnih listova za blizance, troje ili više djece 2. fotokopiju domovnice (za majku) 3. fotokopiju osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o neprekidnom prebivalištu 4. potvrdu o redovnom školovanju Na uvid je potrebno donijeti: 1. osobnu iskaznicu 2. domovnicu 3. zdravstvenu iskaznicu 4. original rodnog lista (listove) za dijete (djecu) Novčana naknada za vrijeme cijelog rodiljnog dopusta iznosi 1.663,00 kuna mjesečno. Pravo na mirovanje obveza studenta Odredbom članka 88. stavka 1. točke 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine”, broj 123/03), utvrđeno je pravo na mirovanje obveza studenta za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta. Za ostavarenje ovoga prava obratite se u Referadu na Fakultetu koji pohađate. Iskustva majki studentica s kojima smo kontaktirali pozitivna su, te su iste bez problema ostvarile navedeno pravo na temelju liječničke dokumentacije o trudnoći. Pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta Majke koje se nalaze na redovnom školovanju obavezno su zdravstveno osigurane, te stoga ostvaruju i pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta ("Narodne novine" broj, 58/94). Visina naknade je 2.328,20kn. Naknada se ostvaruje podnošenjem zahtjeva nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahtjevu trebate priložiti: - djetetov izvod iz matice rođenih, te - svoju osobnu i zdravstvenu iskaznicu (preslike).

da biste mogli u ovoj godini koristili prošlogodišnji godišnji odmor morate: 1. u prošlog godini aktivno raditi (aktivno = dolaziti na posao) barem šest mjeseci; 2. ili u prošloj godini mora biti iskorišteno godišnjeg odmora u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno. U tom slučaju smatra se da ste iskoristili prvi dio godišnjeg odmora, i za korištenje drugog dijela godišneg odmora u idućoj godini (do 30.06.) neće više biti važno jeste li aktivno radili šest mjeseci u godini iz koje prenosite neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor U Zakonu o radu (NN 137/04, pročišćeni tekst), svaki radnik ima pravo na godišnji odmor, bez razlike je li zaposlen na određeno ili na neodređeno vrijeme. Pravo na godišnji odmor izjednačeno je za radnika koji radi s punim radnim vremenom, s pravima radnika koji rade skraćeno ili nepuno radno vrijeme. Prilikom prvog zaposlenja, odnosno u slučaju ako je prekid rada između dva zaposlenja duži od osam dana, radnik stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada (čl. 50 Zakona o radu). Privremena nesposobnost za rad (vojna služba, bolovanje, rodiljni dopust i sl.) ne smatra se prekidom rada koji bi utjecao na stjecanje prava na godišnji odmor. Ako u kalendarskoj godini, zbog neispunjenja roka od šest mjeseci, radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na njegov razmjerni dio, odnosno jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada. U slučaju raskida ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku uručiti potvrdu o korištenom godišnjem odmoru. Zakon o radu određuje samo najkraće trajanje godišnjeg odmora: za radnike koji rade na poslovima na kojima ih niti uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja iznosi 30 radnih dana, za malodobne radnike iznosi 24 radna dana, za sve ostale radnike iznosi 18 radnih dana. Njegovo najduže trajanje nije ograničeno zakonom. Stvarno trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se: ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom. Poslodavac je obvezan radniku osigurati godišnji odmor u trajanju koje je najpovoljnije za radnika, ako više izvora u pojedinom slučaju propisuju njegovo različito trajanje. Poslodavci koji obavljaju djelatnosti na koje je odlukom nadležnog ministra proširen kolektivni ugovor te djelatnosti, dužni su svojim radnicima osigurati trajanje godišnjeg odmora najmanje u trajanju propisanom tim kolektivnim ugovorom. Na snazi je šest granskih ugovora koji obvezuju sve poslodavce u slijedećim granama djelatnosti: trgovina, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije, obrtništvo i drvna i papirna industrija. Pogledajte i ostale kolektivne ugovore, koji obvezuju poslodavce potpisnike. Ako namjeravate prekinuti bolovanje zbog komplikacija u trudnoći i iskoristiti pravo na godišnji odmor, prilikom otvaranja novog bolovanja računat će vam se novi prosjek plaće, ako je prekid bolovanja bio duži od 30 kalendarskih dana, ili ako je prekid kraći, ali je druga šifra bolovanja na idućoj doznaci. Godišnji odmor, ako je prekinut ili nije korišten u godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. Pod radom se, u ovom slučaju, ne smatra vrijeme provedeno na bolovanju ili rodiljnom dopustu. To znači da radnica, koja se vraća na posao početkom iduće godine, a zbog navedenih je razloga bila odsutna s radnog mjesta, npr. cijelu ovu godinu., nema pravo koristiti godišnji odmor za ovu, već samo za sljedeću godinu, u kojoj se vraća na posao. Moguće je da je u kolektivnom ugovoru koji obvezuje vašeg poslodavca propisano povoljnije pravo za radnika prilikom povratka s opravdanog odsustva nego što je ovdje navedeno. Raspitajte u pravnoj ili kadrovskoj službi kod svog poslodavca. Prilikom povratka s bolovanja ili rodiljnog dopusta, radnica ima pravo koristiti godišnji odmor za tu godinu u kojoj se vraća, bez obzira u kojem mjesecu ili dijelu godine joj je završio dopust. Isplata regresa za godišnji odmor nije zakonska obveza, već mogućnost. Može biti propisana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ukoliko se poslodavac na taj način nije obvezao na regres, na njemu je odluka hoće li ga isplaćivati radnicima i u kojem iznosu. Pripremila: Ivana Š. Objavljeno: 14. studenog 2004. Ažurirano: 08.07.2006. wwww.roda.hr