hinrgy

Točno je,ali pod uvjetom da ste zakonski nasljednik odnosno da nasljedstvo ne nasljeđujete temeljem oporuke (čl.136 i 137 ZON-a)

Dogovor je jedno a zakon je drugo! ZON jamči svakom potomku pravo na nužni dio nakon smrti ostavitelja. Nužni dio iznosi pola zakonskog dijela. Ukoliko je nekom potomku Vaše majke povrijeđen nužni dio(što trebate zaključiti sami) tada se on namiruje prvo iz ostavinske mase,zatim se umanju raspolaganja oporukom i potom vraćaju darovi. Darovi se vraćaju počevši od posljednjeg!!

Ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa svojom majkom,te se u slućaju prvog uknjižiti odnosno drugog staviti zabilježbu na predmetnu nekretninu u ZK.

Uz dužno poštovanje ja sad ovdje nešto ne razumijem? Komentar je bio upućen u odnosu na ZK ispravni postupak i naknadno pronađenu imovinu. Tužba za dosjelost je pak opet nešto drugo.U pravnom svijetu tužba za dosjelost općenito kotira kao skuplja varijanta u odnosu na ZK ispravni postupak. Po mojem subjektivnom mišljenju za svaku pravnu stvar treba preferirati, ako je moguće dogovorno rješenje. U ovom slućaju to je naknadno pronađena imovina.Naravno da u cijeloj priči treba provjeriti tko su zakonski nasljednici osobe suvlasnice vaše čestice,te dali su spremni Vama ustupiti taj dio.Ako je to tako što se iz Vašeg pitanja moglo zaključiti,stvar je riješena.Naknadno pronađena imovina(2-3 tjedna nakon predaje prijedloga+još toliko uknjižba) govorim primjerice za općinski g. sud u Zagrebu i pod pretpostavkama da se podaci o osobama u ispravama podudaraju.

ZK ispravni postupak je kompliciran,dugotrajan i postupak koji podosta zavisi od suca koji ga provodi pod uvjetom da zk sud uopće donese rješenje za provedbu istog.Za zahtjev prvenstveno trebate imati adekvatne javno ovjerovljene isprave temeljem kojih dokazujete pravo na upis u zk,koji međutim nije provediv. Naknadno pronađena imovina je tehnički puno brži i jednostavniji postupak,tu bi nasljednik taj dio mogao direktno ustupiti Vama ,gdje ste naravno obavezni platiti porez na promet.

Ne zamarajte se time, u gruntovnici ima slučajeva da dvije čestice u istoj K.O. imaju isti broj.Nije vaša greška,postoji i broj z.k. uloška-on će se razlikovati.

Poštovani!U katastru ne mora postojati čestica B,i sami ste rekli da je u katastru formirana jedna veća čestica.Znači postojeća čestica u katastru može odgovarati cjelokupnim ili djelomično dvjema česticama u gruntovnici.Zato se i radi elaborat usklađenja između katastra i gruntovnice.Tim elaboratom će se stanje u gruntovnici prilagoditi stanju u katastru.To se prije nije moglo obaviti ako osoba koja je posjedovala tu kuću nije bila vlasnica čestice B u gruntovnici,ali Vi ste to naknadno kupili! Što se pak tiče ugovora o razvrgnuću suvlasništva on je potreban da bi gruntovnica dozvolila da iz čestice B bukvalno uzmete svojih 4/9. Sve u svemu ,sve se vrti oko toga da morate u gruntovnici biti vlasnik onog što u stvarnosti posjedujete u katastru s određenom mogućnošću odstupanja u površinama,jer katastar ima novije izmjere pa obično ne odgovaraju stanju u gruntovnici.Međutim Vi se ne trebate time zamarati,to će srediti geodeta. Problem bi bio jedino ako čestica u katastru koju Vi koristite odnosno posjedujete jako odstupa od vaših vlasničkih udjela u gruntovnici.Tada bi se trebalo ustanoviti gdje se nalazi površina koja vama nedostaje. No kao što rekoh prepustite sve geodetu on zna svoj posao. Pozdrav

Poštovani!U katastru ne mora postojati čestica B,i sami ste rekli da je u katastru formirana jedna veća čestica.Znači postojeća čestica u katastru može odgovarati cjelokupnim ili djelomično dvjema česticama u gruntovnici.Zato se i radi elaborat usklađenja između katastra i gruntovnice.Tim elaboratom će se stanje u gruntovnici prilagoditi stanju u katastru.To se prije nije moglo obaviti ako osoba koja je posjedovala tu kuću nije bila vlasnica čestice B u gruntovnici,ali Vi ste to naknadno kupili! Što se pak tiče ugovora o razvrgnuću suvlasništva on je potreban da bi gruntovnica dozvolila da iz čestice B bukvalno uzmete svojih 4/9. Sve u svemu ,sve se vrti oko toga da morate u gruntovnici biti vlasnik onog što u stvarnosti posjedujete u katastru s određenom mogućnošću odstupanja u površinama,jer katastar ima novije izmjere pa obično ne odgovaraju stanju u gruntovnici.Međutim Vi se ne trebate time zamarati,to će srediti geodeta. Problem bi bio jedino ako čestica u katastru koju Vi koristite odnosno posjedujete jako odstupa od vaših vlasničkih udjela u gruntovnici.Tada bi se trebalo ustanoviti gdje se nalazi površina koja vama nedostaje. No kao što rekoh prepustite sve geodetu on zna svoj posao. Pozdrav

Poštovana niste naveli kojim to postupkom Vaš ujak pokreće" rješavanje sve imovine",s obzirom da je primjerice njegove kuće dijelom vlasnica prabaka a dijelom mnogo druge rodbine? Naprimjer u ostavinskom postupku nije potrebno odricanje od nasljedstva ,već nasljednici u diobi raspoređuju nekretnine kako ih je volja,naravno pod uvjetom da se dogovore.

Postupkom izrade geodetskog elaborata usklađenja od strane ovlaštenog geodeta,sa priloženim ugovorom o razvrgnuću suvlasničke zajednice(dio 4/9 kč B),elaborat ovjerava nadležni ured za katastar te se prijavnim listom usklađuje stanje u ZK. Sve u svemu angažirati ovlaštenog geodeta koji će provjeriti stanje u ZK i katastru i obaviti posao,ako nema nekih većih problema što iz izloženog nije vidljivo a o tome će vas on detaljnije informirati. Sretno! I da ono "šuma" u ZK ne znači ništa to može biti podatak star sto godina pa i više,prijavni list i to usklađuje.

Ljudi moji čuda neviđena! Fasada? Vidi molim te ,a da pogodim Vi se sigurno,slučajno baš bavite poslovima izvođenja fasada? Pogriješili ste portal,koliko se sjećam Vama bi odgovarao ako me pamćenje ne vara "Njuškalo" Usput još nisam čuo da se planira zabilježbama u z.k.izvadcima zakonom o z.k. propisati obavezan unos podataka o FASADI,u protivnom će se po službenoj dužnosti upisati zabilježba o zabrani otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine!

J.B. je njega upućivao u parnicu,no on je zbog eventualnih troškova parnice odustao,te pristao sa nama podijeliti ostavinu na jednake dijelove. Ono što mene brine je to:Da li nakon njegovog eventualnog prigovora na rješenje gdje je pristao na podjelu, prvostupanjski sud može postupiti suprotno od J.B.odnosno bez upućivanja u parnicu istog dodijeliti mu tu nekretninu?-ili pak to ne može( kao što ste napisali u prvom odgovoru),jer se u osnovi radi o ostavinskom postupku i ostavinski sud nema "mandat" za to,te ga isto tako može uputiti u parnicu,odbiti prigovor ili ne znam što već? Upućivanje u parnicu me ne brine,kao i tužba nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju-zato što ja isto tako posjedujem oporuku koju nisam proglasio na raspravi kod bilježnika a za nju vrijede ista pravila u parnici -"naknadno pronađena oporuka"Pa ako bi on išao parnicom otuđiti jednu nekretninu iz rasprave tada mogu ja isto tako drugu- oporukom . Još jednom hvala na odgovoru!

Hvala na odgovoru! Međutim moram priznati da sam iznenađen odgovorom.Naime vraćanje predmeta JB od strane suda mislim da nije nigdje spomenuto kao opcija u zakonu u nasljeđivanju,pa ako možete to prokomentirati?Odnosno da li to znači da je JB ipak pogriješio te je tu nekretninu trebao dodijeliti njemu pa bi onda bila i drukčija raspodjela .?Ako bi se to dogodilo znači da bi onda i oporuku trebalo proglasiti te bi s obzirom na to i oporuka bila valjana? Svejedno još jednom hvala na odgovoru!!

Pozdrav svima! Molio bih da mi netko odgovori,stvar je dosta komplicirana ali pokušat ću objasniti.Radi se o zaostaloj ostavinskoj raspravi nakon pok.djeda.Nasljednici smo nas troje unuka od različitih roditelja(troje djedove djece),gdje po zakonu imamo pravo svaki na trećinu ostavine.Od ostavine postoje dvije nekretnine(zemljišta) kojih je pok.djeda vlasnik u z.k. Na ostavinsku raspravu dolazi jedan unuk sa ugovorom o doživotnom uzdržavanju kojim djeda ostavlja jednu predmetnu nekretninu njegovom ocu.Ugovor nikad nije zabilježen u z.k. pa tako ni proknjižen jer je predmetna nekretnina u ugovoru opisana kao vanknjižno vlasništvo po stanju u posjedovnom listu gdje se naziv i brojevi čestica predmetne nekretnine razlikuju od z.k. stanja(te je ugovor kao takav neprovediv u z.k.).Ugovor je inače uredan(potvrđen na sudu ),te su ostale nekretnine iz ugovora koje su bile uredno upisane (sa podacima iz z.k.) proknjižene u z.k. Taj nasljednik traži da mu se ta nekretnina na temelju tog ugovora dodijeli u ostavinskoj raspravi.JB to odbija komentirajući da on ima uredne z.k.izvadke u kojima je stanje u smislu podataka o toj nekretnini različito od onog u ugovoru(makar se u stvari zna da se radi o istoj nekretnini),te on mora predmetne nekretnine rasporediti na temelju zakona, a njega može jedino uputiti u parnicu.Tu taj nasljednik odustaje zbog troškova parnice i pristaje nekretnine podijeliti sa nama na tri jednaka dijela. Moje pitanje:Da li je JB pogriješio,odnosno što ako taj nasljednik uloži prigovor da li prvostupanjski sud može promijeniti odluku i tu nekretninu na temelju ugovora dodijeliti njemu bez da nas išta pita odnosno bez novog ročišta i bez upućivanja njega u parnicu(naime nas ostala dva nasljednika dogovorili smo se o ustupu nasljedstva i isplati, a da stvar bude kompliciranija jedan od nas dvojice ima i oporuku s kojom je ista situacija kao u ugovoru odnosno druga nekretnina iz ostavine je isto vanknjižno prikazana te oporuka dogovorno nije proglašena).Rješenje još nije pravomoćno te molim ako netko može hitno odgovoriti.