Potočnica

Osobito vazni razlozi nisu nigdje propisani, al evo nasla sam misljenje iz 2008e, u kojem, medju ostalima, navode - kad bi novi posao bio osobito vazan razlog, ne bi uopce bilo potrebe da postoji otkazni rok kada radnik daje otkaz https://burza.com.hr/portal/da-li-je-novi-posao-opravdani-razlog-za-izvanredni-otkaz/4302

Osobito vazni razlozi nisu nigdje propisani, al evo nasla sam misljenje iz 2008e, u kojem, medju ostalima, navode - kad bi novi posao bio osobito vazan razlog, ne bi uopce bilo potrebe da postoji otkazni rok kada radnik daje otkaz https://burza.com.hr/portal/da-li-je-novi-posao-opravdani-razlog-za-izvanredni-otkaz/4302

Novo zaposlenje nije osobito vazan razlog. Mozete pokusati s poslodavcem dogovoriti novi sporazumni sa novim datumom prestanka radnog odnosa, da se postojeci stavi van snage. Ako poslodavac ne pristane, morat cete se drzati dogovorenog. U sporazumu ne mora biti posebno definirano sto ce biti s GO, podrazumijeva se isplata onog sto niste uspjeli iskoristiti.

Radniku svakako morate platiti sva 24 odrađena sata.
E sad - 8 sati dnevno, ne mora nužno značiti pon-petak, ovisi o tome kako ste formulirali u ugovoru. Ako stvarno stoji da će raditi pon-pet, a slobodne dane koristiti subotu i nedjelju (pa čak i ako niste točno definirali, ali će mu budući raspored biti takav), onda mu trebate platiti 16 sati redovnog rada + 8 sati prekovremenog rada.
Ako u ugovoru stoji neodređena izjava da će radnik raditi 5 dana u tjednu, a dva dana koristiti slobodne dane (i budući raspored će mu biti takav, npr. slobodno će mu biti nedjelja i ponedjeljak, ili utorak i srijeda, ili...), onda mu možete platiti 24 sata redovnog rada.
 

Kad je riječ o ugovoru na određeno, u njemu mora biti naznačeno da se može otkazati, a da bi se uopće mogao redovno otkazati, drugim riječima - moglo vam se dogoditi da ugovor uopće ne možete otkazati, nego bi morali čekati njegov istek.
ZOR propisuje najmanje trajanje otkaznog roka, što znači da se može ugovoriti u duže trajanje otkaznog roka. E sad, stavka 6, članka 122 kaže; " Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca od roka određenog u stavku 1. ovoga članka (a to je dva tjedna u slučaju da je radnik kod poslodavca proveo manje od godinu dana) , za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. " - piše "može", po meni je logičan nastavak "ali i ne mora", no logika i zakoni ne idu baš ruku pod ruku, pa se nadam da će neki stručnjak objasniti ovu stavku.
Radite li možda u grani koja ima kolektivni ugovor? Npr, kolektivni ugovor za ugostiteljstvo kaže; " Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.", što bi za vas značilo - tjedan dana. Ako na tri mjesta (ugovor, kolektivni, ZOR) piše drugačije - gleda se ono što je najpovoljnije za radnika.

Radniku svakako morate platiti sva 24 odrađena sata.
E sad - 8 sati dnevno, ne mora nužno značiti pon-petak, ovisi o tome kako ste formulirali u ugovoru. Ako stvarno stoji da će raditi pon-pet, a slobodne dane koristiti subotu i nedjelju (pa čak i ako niste točno definirali, ali će mu budući raspored biti takav), onda mu trebate platiti 16 sati redovnog rada + 8 sati prekovremenog rada.
Ako u ugovoru stoji neodređena izjava da će radnik raditi 5 dana u tjednu, a dva dana koristiti slobodne dane (i budući raspored će mu biti takav, npr. slobodno će mu biti nedjelja i ponedjeljak, ili utorak i srijeda, ili...), onda mu možete platiti 24 sata redovnog rada.
 

Ako želi, poslodavac radnika može pustiti na GO i drugi radni dan. Kako vam je Sivko rekao, radnik ima pravo na 1/12 punog GO za svaki odrađeni mjesec, ali ga se može i "kreditirati", pustiti da iskoristi više GO nego što trenutno ima pravo. No, ukoliko ukoliko dođe do ranijeg prestanka radnog odnosa (i radnik je iskoristio više GO nego što bi na kraju imao pravo), poslodavac ne može tražiti nikakvu refundaciju.
Za svaki GO pišete rješenje/odluku.

Imaš pravo na 1/12 godišnjeg za svaki odrađeni mjesec.

Za svaki mjesec rada imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Razmjerni dio GO se računa tako da puni GO podijelite sa 12 (mjeseci) i pomnožite sa onoliko mjeseci koliko ste kod poslodavca radili (najmanje polovica mjeseca zaokružuje se na puni mjesec, a najmanje pola dana zaokružuje se na puni dan). Imajte na umu da ste za 2018 ostvarili pravo na razmjerni dio GO kod starog poslodavca, a to ne možete prenijeti na novoga - stari poslodavac vam taj dio mora omogućiti da iskoristite prije kraja radnog odnosa, a ono što ne iskoristite mora vam isplatiti.

hvala puno na odgovoru
 

Poštovana Potočnica,
Mislim da Vaš zaključak kako Vam je majka zakinuta u iznosu mirovine zato što je primala drugi dohodak uz rad nije točan.
1.     Kažete da su joj na konto toga povećali staž za 3 godine
a.     Netočno, za zaposlene koji su radili 12. mjeseci u toj kalendarskoj godini taj staž se samo informativno prikazuje ali ne ulazi u obračun ukupnog mirovinskog staža za izračun mirovine.
b.     Bruto primanja drugog dohotka samo popravljaju vrijednosni bod za tu kalendarsku godinu i povećavaju joj iznos mirovine.
c.     Nezaposlenima, u toj kalendarskoj godini drugi dohodak donosi izračun tako priznatog mirovinskog staža kao povećanje ukupnog mirovinskog staža ali najčešće sa malim vrijednosnim bodom (1,00) te najčešće malo smanjuje konačni iznos mirovine.
d.     Vašoj majci i tako mali vrijednosni bod (1.00) temeljem drugog dohotka samo bi povećao iznos mirovine.
Lijep pozdrav

Nemate nikakve osnove traziti reviziju.
Po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se placa doprinos za mirovinsko osiguranje ima pravo na dodatni staz jer su uplacivani doprinosi za mirovinsko, a vremenski period radnog staza (kako kazete dodatne cca 3 godine) obracunat joj je prema kolicini dodatnog novaca kojeg je zaradila u tom periodu u kojem je obavljala taj dodatni posao vijecnice gradske cetvrti - predsjednice.
 
U kojem vremenskom periodu je obavljala taj dodatni posao, kojih godina.

Ako u 2018-oj nećete imati prekid radnog odnosa, imat ćete pravo na puni GO za 2018u. Što se tiče 2017-e, da li vam je to bilo jedino zaposlenje?

Izvanredni otkaz- ne, ali otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora - da. 

Izvanredni otkaz- ne, ali otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora - da. 

Preraspodjela kao takva se ne mora  posebno najavljivati, al vaš poslodavac krši mnoge propise iz zakona o radu i kolektivnog ugovora. Prvo, maksimalan broj preraspodijeljenih sati je do 8 tjedno bez vašeg posebnog pristanka (s obzirom da je u ugovoru naznačena preraspodjela) ,odnosno u ugostiteljstvu do 20, ali uz vaš izričiti pristanak na to. Naravno, mora se držati i pravila za dnevni i tjedni odmora... Evo link na kolektivni ugovor ugostiteljstva, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_16_314.html, vidite od članka 19. pa na dalje.  Poslodavca možete prijaviti inspektoratu rada. Al mislim da vam je jasno s kakvom osobom imate posla, plus u kakvoj državi radimo, bilo kakav pomak na bolje teško da možete očekivati u neko razumno vrijeme. Jedno konkretno rješenje vam je isprintati životopis i molbu, podijeliti okolo i nadati se da će vrlo brzo naći drugi posao.
 
 

Ne morate  potpisati novi ugovor, bez obzira na postupak. Osobno bih poslodavcu vratila ugovor uz obrazloženje koje ste naveli - vaše radno mjesto nije ukinuto sistematizacijom.  Može se dogoditi - ništa, da vas ostave raditi kao i do sada, ali može ići i Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, s takvim otkazom imate pravo na otpremninu i novčanu naknadu s burze (pod uvjetom da tamo zadovoljavate ostale uvjete vezano za duljinu staža i sl.)

Preraspodjela kao takva se ne mora  posebno najavljivati, al vaš poslodavac krši mnoge propise iz zakona o radu i kolektivnog ugovora. Prvo, maksimalan broj preraspodijeljenih sati je do 8 tjedno bez vašeg posebnog pristanka (s obzirom da je u ugovoru naznačena preraspodjela) ,odnosno u ugostiteljstvu do 20, ali uz vaš izričiti pristanak na to. Naravno, mora se držati i pravila za dnevni i tjedni odmora... Evo link na kolektivni ugovor ugostiteljstva, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_16_314.html, vidite od članka 19. pa na dalje.  Poslodavca možete prijaviti inspektoratu rada. Al mislim da vam je jasno s kakvom osobom imate posla, plus u kakvoj državi radimo, bilo kakav pomak na bolje teško da možete očekivati u neko razumno vrijeme. Jedno konkretno rješenje vam je isprintati životopis i molbu, podijeliti okolo i nadati se da će vrlo brzo naći drugi posao.
 
 

Kako sam rekla - sa sporazumnim raskidom nema otkaznog roka (može ga biti, ne mora ga biti, može se ugovoriti kraći i duži od onog u ugovoru o radu, prolazi sve o čemu se dvije strane mogu usaglasiti), možete ga predati i na isti dan kada odlazite, naravno druga strana na to mora pristati. Defintitvo vam je najbolje da ga predate prvom prilikom, tako da odmah znate na čemu ste. Ako ćete ga vi pisati, nemojte navoditi nikakav otkazni rok, nego samo to da radni odnos završava s tim i tim datumom. Ako poslodavcu neće biti po volji - taj sporazum on ne mora prihvatiti, u tom slučaju vidite što s njim možete taj čas dogovoriti i to svakako papirnato zabilježite. Ako ne pristane na ništa, na žalost - ostaje vam da vi otkažete ugovor o radu, u tom slučaju se morate držati otkaznog roka.

Pravilo da na preporučenoj pošiljci bude naveden pošiljatelj je pravilo pošte za koje pošta ima svoje razloge. To pravilo ni na koji način ne utječe na bilo što drugo, a kamo li na uvjete natječaja neke nepovezane tvrtke. Dakle, ne - na omotnici koju osobno predajte ne mora pisati bilo šta vezano za pošiljatelja, za natječaj je važno da ispunjavate uvjete, te da ste sve što natječaj zahtjeva priložili u tu omotnicu. Eventualno bi za vas bilo dobro da tražite urudžbiranje te omotnice, odnosno, da dobijete potvrdu da ste tu omotnicu predali, ali ni to nije pod obavezno.

Ne morate  potpisati novi ugovor, bez obzira na postupak. Osobno bih poslodavcu vratila ugovor uz obrazloženje koje ste naveli - vaše radno mjesto nije ukinuto sistematizacijom.  Može se dogoditi - ništa, da vas ostave raditi kao i do sada, ali može ići i Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, s takvim otkazom imate pravo na otpremninu i novčanu naknadu s burze (pod uvjetom da tamo zadovoljavate ostale uvjete vezano za duljinu staža i sl.)

Otkazni rok ide kada jedna od strana otkazuje Ugovor, no postoji opcija Sporazumnog raskida ugovora, tu možete dogovoriti sve, pa i otkaz bez otkaznog roka. Sad, hoćete li vjerovati poslodavcu na riječ, bolje ga poznajete od nas (ako ništa, preko priča drugih radnika), ali nije na odmet da to sve stavite na papir. Sporazumni može napisati poslodavac, a možete i vi sami - prepišite formu s ugovora o radu (otprilike; tvrtka ta i ta, adresa, OIB, i radnik taj i taj, adresa, OIB, dana tog i tog dogovaraju Sporazumni raskid ugovora o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen tog i tog datuma. Radni odnos prestaje s tim i tim datumom. Strane će se pridržavati ostalih obaveza proizašlih iz radnog odnosa...), isprintajte u dva primjerka, potpišite ih, jedan dajte poslodavcu, a drugi on potpiše vama i na miru ste...

Poštovana, razumijem vaše strahove, al vam moram skrenuti pažnju da vašu djecu izlažete puno većem riziku odvodeći ih necijepljene u kolektiv, nego što bi ih izložili cijepljenjem.

Znam da vam se ne čini tako, ali ova zabrana zapravo štiti i vašu djecu -  komplikacije koje ste naveli su moguće komplikacije upravo ospica.

Ako općenito usporedite moguće nuspojave i komplikacije na cjepiva sa bolestima protiv kojih su ta cjepiva, primijetit ćete kako se uglavnom radi o jednom te istom, što je i za očekivati s obzirom da cjepiva sadrže uzročnika bolesti, a on je taj koji u organizmu izaziva navedene reakcije.

Razlika je u tome što cjepivo sadrži ograničenu količinu virusa koji je mrtav i neće se razmnožavati, pa će kao takav u organizmu napraviti manje „štete“ – simptomi ako se i pojave su blaži nego kod „prave bolesti“, a vjerojatnost za komplikacije je značajno niža, cijepljena osoba će lakše preboljeti zarazu i manja je vjerojatnost za komplikacije.

Primijetili ste da i cijepljeni mogu dobiti ospice i prenijeti ih dalje, to ukratko znači da se vaša necijepljena djeca u vrtiću mogu zaraziti ospicama, i imaju mnogo veću vjerojatnost da kod njih dođe do komplikacija koje ste naveli, nego djeca nakon cijepljenja i djeca koja se zaraze unatoč tome što su cijepljena.

Vi kako želite, neću vas nagovarati da cijepite djecu, i neću vam dati savjet kako da "zaobiđete sustav", nego ću vam, zaista iz najbolje namjere, preporučiti da do daljnjega ne inzistirate na uključivanje u kolektiv, upravno zbog mogućih komplikacija kojih se bojite.

Za razliku od osnovne škole gdje vam upis zdravog djeteta ne smiju uskratiti, pohađanje vrtića nije obavezno, pa prema tome, mogu vam uskratiti upis/pohađanje. Ne postoji zabrana upisa ne cijepljene djece, ali postoji preporuka koje se mogu i ne moraju držati, plus – svaki vrtić ima svoj pravilnik, pa bi i to trebalo vidjeti. Naravno, ovo sve vrijedi „u doba mira“,  no mislim kako država ima pravo, ne pravo, nego je dužna donijeti izvanredne mjere u svrhu suzbijanja epidemije, a to je i učinila zabranom pohađanja vrtića djeci koja nisu cijepljena. Vama se brojka od 10ak zaraženih ne čini puno, no skrećem pažnju kako je epidemija = iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva u istoj populaciji. Dakle, ako godinama nije bilo zaraženih, epidemijom možemo nazvati i jedan jedini slučaj. ospice su vrlo infektivne i lako se prenose, inkubacija traje 7-14 dana, za to se vrijeme osoba može činiti zdravom, a bolesnici su zarazni nekoliko dana prije pojave prvih simptoma.

E, sad, mogu jedino sugerirati da se žalite ukoliko vam vrtić naplati korištenje istoga za vrijeme zabrane pohađanja.

Za razliku od osnovne škole gdje vam upis zdravog djeteta ne smiju uskratiti, pohađanje vrtića nije obavezno, pa prema tome, mogu vam uskratiti upis/pohađanje. Ne postoji zabrana upisa ne cijepljene djece, ali postoji preporuka koje se mogu i ne moraju držati, plus – svaki vrtić ima svoj pravilnik, pa bi i to trebalo vidjeti. Naravno, ovo sve vrijedi „u doba mira“,  no mislim kako država ima pravo, ne pravo, nego je dužna donijeti izvanredne mjere u svrhu suzbijanja epidemije, a to je i učinila zabranom pohađanja vrtića djeci koja nisu cijepljena. Vama se brojka od 10ak zaraženih ne čini puno, no skrećem pažnju kako je epidemija = iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva u istoj populaciji. Dakle, ako godinama nije bilo zaraženih, epidemijom možemo nazvati i jedan jedini slučaj. ospice su vrlo infektivne i lako se prenose, inkubacija traje 7-14 dana, za to se vrijeme osoba može činiti zdravom, a bolesnici su zarazni nekoliko dana prije pojave prvih simptoma.

E, sad, mogu jedino sugerirati da se žalite ukoliko vam vrtić naplati korištenje istoga za vrijeme zabrane pohađanja.