aladin

Izvinjavam se, vjerovatno nisam ni primijetio da sam napisao velikim slovima. Hvala na upozorenju. A šta je drugo?

Zar je moguće da nitko nema odgovor na ovo pitanje?

Moji prijatelji, sada državljani Kanade, zaključili su brak, kao državljani BIH, dana 17.07.1992.godine u donjem lapcu pred organom-matičnim uredom,tadašnje tzv. "republike srpske krajine" o čemu im je izdan i izvod iz matične knjige vjenčanih. Na osnovu tog izvoda dobili su u tadašnjoj SRJ osobne iskaznice i pasoše i odselili u Kanadu gdje i danas žive. Pitanje glasi: da li je moguće u RH na osnovu naprijed navedenog izvoda iz matične knjige vjenčanih izdatog od strane "matičnog ureda opštine Donji Lapac" tzv."republike srpska krajina" i naravno ostalih dokaza podnijeti tužbu nadležnom sudu za utvrđivanje činjenice postojanja braka, s obzirom da su stranke od matičnog ureda u Donjem Lapcu dobili uvjerenje da su matične knjige tog ureda uništene u toku rata. editirala newbie

Redovno plaćam vodu.Neki dan sam dobio obavijest od JP "Vodovod" da imam neki dug od prije 4 godine te da ukoliko ga ne platim da će biti prisiljeni isključiti vodu u kući. Znam da sam negdje čitao da da je voda opće dobro i da komunalna preduzeća svoje potraživanje naplatiti isključivo sudskim putem a nikako isključenjem vode. Molim, ako netko zna o kojoj odluci i kojeg ustavnog suda se radi da me o tome obavijesti. Svakako mi je jasno i to da je to potraživanje i zastarjelo prema odredbama ZOO-a.

Molim za mišljenje da li stranke mogu ugovoriti zabranu jednostranog raskida ugovora npr. bračnog ili predbračnog ugovora.

Prijenos dijela poslovnog udjela Članak 416. (1) Poslovni udio može se dijeliti, izuzev nasljeđivanjem, samo onda ako je članovima društva društvenim ugovorom dopušteno da prenose dijelove svog poslovnog udjela. Kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje dijela poslovnog udjela potrebna suglasnost društva ili pak samo za prenošenje osobama koje nisu članovi društva. (2) Društvenim ugovorom može se odrediti da je suglasnost društva potrebna i za podjelu poslovnog udjela nasljednicima umrloga člana društva. (3) Suglasnost društva mora se dati u pisanom obliku. U njoj se moraju navesti osoba stjecatelja i iznos poslovnog udjela koji on preuzima. (4) Na podjelu poslovnog udjela primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o najmanjem iznosu temeljnoga uloga i o najmanjem iznosu koji se za to mora uplatiti. Vama očito nije jasna mogućnost podjele udjela s obzirom da je udio bio u stvarima. Bilo koja stvar unijeta kao ulog u društvo bilo prilikom osnivanja ili povećanja kapitala postaje vlasništvo društva koje sada s njom može slobodno raspolagati, a na ime toga uloga osnivač dobiva udio u društvu s kojim može raspolagati u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom ili statutom društva.

Ako niste stranka, vidjeti Zakon o pravu na pristup informacijama.

OVRŠNI ZAKON Dovršetak ovrhe Članak 68. (1) Postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe. (2) Dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi r j e š e n j e m.

Član je isključen iz društva. Nakon 5 godina parnični sud poništava odluku o isključenju i nalaže registarskom sudu brisanje upisa na temelju odluke o isključenju. U međuvremenu izvršeno je više puta povećanje kapitala od strane ostalih članova društva i to je upisano u sudskom registru. Šta učiniti sa tim naknadnim upisima ako registarski sud izvrši brisanje upisa o isključenju člana čiji je udio raspoređen na druge članove društva.?

Sudska praksa Visokog trgovačkog suda RH "Član društva može pod određenim pretpostavkama istupiti iz društva ili tužbom tražiti da sud odredi prestanak članstva. Član društva nije doduše ovlašten kada god to zaželi, istupiti iz društva. Za istupanje člana moraju postojati važni razlozi. Istupanje može biti uređeno društvenim ugovorom, ali u tom slučaju u ugovoru moraju biti uređeni uvjeti pod kojima član može istupiti iz društva, postupak u kojemu se istupanje provodi i posljedice istupanja u odnosu na društvo i na članove. Ne radi se o prestanku članstva prestankom poslovnog udjela, niti prepuštanju udjela trećima (članovima društva ili osobama izvan društva) nego član svoj udjel pod određenim pretpostavkama stavlja na raspolaganje društvu. Radi se o pravnom sredstvu kojim se član može poslužiti samo kada druga sredstva ne mogu dati rezultate. Ako društvenim ugovorom nije određeno što se smatra važnim razlogom za istupanje, može se raditi u načelu o razlozima u samom članu i koji istupa, odnosima u društvu ili odnosima sa drugim članovima društva. Poglavito se može, kada se radi o istupanju zbog ponašanja drugih članova, dopustiti istupanje zbog nelojalnosti drugog člana ili članova, izvlačenju sredstava iz društva, onemogućavanju članu da se koristi svojim članskim pravima i sl. Ako društvenim ugovorom i nije posebno propisano da član može istupiti, to se pravo može ostvariti konstitutivnom tužbom po pravilu iz članka 420. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03). Član koji ishodi pravo na istupanje ima pravo na naknadu za poslovni udio. Vrijednost poslovnog udjela određuje se prema vrijednosti u vrijeme istupanja, neovisno o nominalnoj vrijednosti udjela." VTS RH, Pž-2467/01 od 3. lipnja 2003. Dakle, po mom mišljenju i praksi drugih sudova, udio člana koji je istupio ili isključen iz društva stječe društvo jer ono isplaćuje nadoknadu tržišne vrijednosti udjela članu koji je istupio ili je isključen, a ukoliko društvo nije u stanju isplatiti nadoknadu a da time ne smanji imovinu ispod iznosa osnovnog kapitala onda mora ili taj udio prodati drugim članovima društva ili trećoj osobi te iz tih prihoda isplatiti nadoknadu članu koji je istupio ili isključen ili povući udio čime se smanjuje osnovni kapital, a nadoknada se isplaćuje iz imovine društva koja premašuje iznos smanjenog osnovnog kapitala. Usput, moram reći da je doo isključivo društvo kapitala mada se može reći da su članovi doo, u pravilu, međusobno i sa društvom više povezani nego dioničari u d.d.

Zakon o trgovačkim društvima Podružnice Članak 7. (1) Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. (2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. (3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. (4) U odluci o osnivanju podružnice navode se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice, 3. ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca, 4. ime, odnosno imena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

To je bilo 1996.godine neposredno nakon završetka rata i tad je bilo moguće svašta. U svakom slučaju hvala na komentaru.

Može biti zaposlen u dvije tvrtke ali ne više od ukupno 8 h.

Da, to je tačno, ali problem je što je kapital u tom iznosu upisan u sudski registar što stvara zabunu kod trećih lica npr. banaka i sl.

Sudskom presudom poništena je odluka o isključenju člana iz društva. Da li je potrebno podnijeti prijavu registrarskom sudu ili će sud po službenoj dužnosti brisati raniji upis kojim su izvršene promjene koje se odnose na osnivače društva?